Imam i ja odgovor iz skripte, ono prije što sam odgovorila dorotei to je iz prakse, slijedi odgovor moj iz skripte sa predavanja od 8.3.2010.
UTVRĐIVANJE INTERESA RH KOD IZVLAŠTENJA
Postupak izvlaštenja (potpunog i nepotpunog) pokreće se prijedlogom za izvlaštenje nekretnine. Prijedlog može podnijeti korisnik izvlaštenja nakon što je utvrđen interes Republike Hrvatske za izgradnju objekata ili izvođenje radova. Odluku da je izgradnja određenog objekta ili izvođenje radova u interesu Republike Hrvatske donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog korisnika izvlaštenja po prethodno pribavljenom mišljenju županijske skupštine ( ista ga je dužna dati u roku od 60 dana od dana postavljenog zahtjeva).
Ukoliko je posebnim zakonom propisano da je izgradnja određenih objekata ili izvođenje radova u interesu Republike Hrvatske - smatra se da je interes Republike Hrvatske utvrđen.
Odluka Vlade Republike Hrvatske o utvrđivanju interesa Republike Hrvatske objavljuje se u službenom glasilu "Narodnim novinama".
Prije podnošenja prijedloga za utvrđivanje interesa Republike Hrvatske korisnik izvlaštenja dužan je izraditi PLAN IZVLAŠTENJA. Plan izvlaštenja nije potrebno izraditi za područje na kojem se namjerava predložiti izvlaštenje, ukoliko postoji provedbeni urbanistički plan.
Uz prijedlog za utvrđivanje interesa Republike Hrvatske prilaže se:
• plan izvlaštenja,
• uvjeti uređenja prostora.
Rok za podnošenje prijedloga:
Prijedlog za izvlaštenje nekretnine može se podnijeti u roku od 2 godine od dana stupanja snagu Odluke o utvrđenom interesu Vlade Republike Hrvatske.
U prijedlogu obvezno se navode podaci:
- korisnik izvlaštenja,
- nekretnina za koju se predlaže izvlaštenje,
- vlasnik i posjednik nekretnine za koju se predlaže izvlaštenje i
prebivalište fizičke osobe odnosno sjedište pravne osobe,
- objekt, odnosno radovi radi kojih se predlaže izvlaštenje.
Uz prijedlog potrebno je priložiti:
- dokaz da je korisnik izvlaštenja prethodno s vlasnikom nekretnine pokušao sporazumno riješiti pitanje stjecanje prava vlasništva određene nekretnine (pismena ponuda, javni oglas i sl.),
- izvod iz zemljišnih ili drugih javnih knjiga u kojima je upisano vlasništvo na nekretninama, s podacima o nekretnini za koju se predlaže izvlaštenje odnosno katastarske i druge podatke,
- izvod iz posjedovnog lista,
- dokaz o utvrdenom interesu Republike Hrvatske za izgradnju objekata ili izvođenja radova na toj nekretnini,
- dokaz da je korisnik izvlaštenja osigurao dokaze o stanju i vrijednosti nekretnine za koju predlaže izvlaštenje,
- dokaz da korisnik izvlaštenja ima osigurana posebna sredstva položena kod banke u visini približno potrebnoj za davanje naknade za izvlaštenu nekretninu i troškove postupka, odnosno dokaz o osiguranoj drugoj odgovarajućoj nekretnini,
- uvjeti uređenja prostora, odnosno plan izvlaštenja za izgradnju objekta, odnosno za izvođenje radova za koje se predlaže izvlaštenje.
Troškovi postupka
Podnositelj prijedloga za izvlaštenje nekretnine je oslobođen plaćanja upravnih pristojbi temeljem točke 1. stavka 1. članka 6. Zakona o upravnim pristojbama (“Narodne novine” broj 8/96.,77/96.,131/97.,68/98.,66/99,116/00.,163/03 i 17/04 ) obzirom na utvrdeni interes Republike Hrvatske provedbe postupka izvlaštenja nekretnina.
Troškove postupka izvlaštenja ( troškove vještačenja, naknade vještacima imenovanim u postupku osiguranja dokaza o stanju i vrijednosti nekretnina, naknade za izvlaštene nekretnine ) snosi korisnik izvlaštenja.
______
Pitanja i odgovori - izvodi iz moje skripte - slijedi
ISPITNI ROK 31.01.2011. – u 13,45h - PITANJA SA PISMENOG
1. OBJASNITE KONTROLU AKATA KOJI SADRŽE DISKRECIJSKU OCJENU
Kontrola upravnih akata u kojima je sadržana slobodna ocjena
Postupati po slobodnoj ocjeni ne znači biti oslobođen svakog oblika kontrole i nadzora. Diskrecijska ocjena nije u sferi legalnosti, već u sferi oportuniteta. Zbog toga kontrolu pravilnog diskrecijskog odlučivanja mogu obavljati samo oni organi koji imaju ovlaštenje da obavljaju nadzor nad oportunošću upravnih akcija, odnosno svrsishodnošću upravnih akata (obično organi koji odlučuju u povodu žalbe u drugostupanjskom postupku).
Nasuprot tome, čista kontrola zakonitosti ne obuhvaća ispitivanje diskrecione ocjene. Tom kontrolom mogu biti obuhvaćeni samo pravno vezani dijelovi UA (pitanje nadležnosti, provedbene procedure, forme akta), ali tijelo koje obavlja kontrolu legalnosti UA (prije svega sudovi u upravnom sporu) ne mogu ulaziti u diskrecijsku ocjenu (pravilnost izabrane mogućnosti).
2. ODGOVORNOST SLUŽBENE OSOBE ZA ŠTETU NANESENU TIJELU DRŽAVNE UPRAVE
Nastanak štete, njenu visinu i okolnosti pod kojima je nastala utvrđuje ministar ili drugi čelnik tijela državne uprave, odnosno osoba koju on ovlasti, rješenjem koje nema obilježje upravnog akta. Prije donošenja rješenja državni službenik mora biti saslušan. O visini i načinu naknade štete može se postići pismena nagodba.
Rješenje o naknadi štete, odnosno pismena nagodba o visini i načinu naknade štete, izvršna je isprava.
Rok za naknadu štete ne može istjecati prije dana kad se isplaćuje plaća za obračunsko razdoblje u kojemu je doneseno rješenje. Prema visini štete, a po zamolbi državnog službenika, može se rješenjem dopustiti plaćanje u obrocima.
Protiv rješenja o naknadi štete državni službenik može izjaviti prigovor ministru ili drugom čelniku tijela državne vlasti, a protiv rješenja o prigovoru može se pokrenuti postupak pred općinskim sudom.
Za naknadu štete na stvari može se po zahtjevu državnog službenika dopustiti uspostavu prijašnjeg stanja o njegovu trošku u primjerenom roku. Ako državni službenik ne dovede stvar u prijašnje stanje o svom trošku u roku koji mu je za to ostavljen, tada se donosi rješenje o naknadi štete.
Zakon predviđa mogućnost da se o naknadi štete nastale povredom službene dužnosti odlučuje u postupku koji se vodi zbog povrede službene dužnosti.
Ako se do okončanja tog postupka ne može utvrditi visina štete, tada se odlučuje samo o odgovornosti zbog povrede službene dužnosti, dok se o naknadi štete odlučuje naknadno prema već spomenutim odredbama zakona.
Na temelju pravomoćne odluke o naknadi štete može se tražiti donošenje rješenja o izvršenju pred nadležnim sudom.
3. OBJASNITE FORMALNU I MATERIJALNU PRAVOMOĆNOST UPRAVNOG AKTA
Ova podjela polazi od razlikovanja subjekata prema kojima akt proizvodi svoje djelovanje.
Formalna pravomoćnost djeluje prema strankama – onemogućava stranke u pobijanju akta koji je stekao pravomoćnost (redovitim pravnim sredstvima)
Ona dakle veže stranku tako da joj priječi korištenje redovnih pravnih sredstava (žalba u upravnom postupku ili tužba u upravnom sporu) radi pobijanja pravomoćnog akta.
Formalna pravomoćnost nastupa kada se protiv rješenja više ne može izjaviti žalba niti pokrenuti upravni spor.
Materijalna pravomoćnost djeluje prema donosiocu akta na način da mu onemogućava opozivanje odnosno mijenjanje ili stavljanje van snage UA kojim je stvar konačno riješena.
Materijalna pravomoćnost = vezanost donosioca aktom
Materijalna pravomoćnost nastupa prije formalne pravomoćnosti.
4. ZABLUDA O PROTUPRAVNOSTI PREKRŠAJA
Zabluda o protupravnosti prekršaja
Članak 29.
(1) Nije kriv počinitelj koji iz opravdanih razloga nije znao i nije mogao znati da je djelo zabranjeno.
(2) Ako je zabluda bila otklonjiva, počinitelj se za počinjeni prekršaj može blaže kazniti.
(3) Zabluda će biti smatrana otklonjivom ako bi svatko pa i počinitelj mogao lako spoznati protupravnost djela ili ako se radi o počinitelju koji je s obzirom na svoje zvanje, zanimanje ili službu bio dužan upoznati se s odgovarajućim propisom.
5. UTVRĐIVANJE INTERESA RH KOD IZVLAŠTENJA (moja skripta – predavanja)
Postupak izvlaštenja (potpunog i nepotpunog) pokreće se prijedlogom za izvlaštenje nekretnine. Prijedlog može podnijeti korisnik izvlaštenja nakon što je utvrđen interes Republike Hrvatske za izgradnju objekata ili izvođenje radova. Odluku da je izgradnja određenog objekta ili izvođenje radova u interesu Republike Hrvatske donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog korisnika izvlaštenja po prethodno pribavljenom mišljenju županijske skupštine ( ista ga je dužna dati u roku od 60 dana od dana postavljenog zahtjeva).
Ukoliko je posebnim zakonom propisano da je izgradnja određenih objekata ili izvođenje radova u interesu Republike Hrvatske - smatra se da je interes Republike Hrvatske utvrđen.
Odluka Vlade Republike Hrvatske o utvrđivanju interesa Republike Hrvatske objavljuje se u službenom glasilu "Narodnim novinama".
Prije podnošenja prijedloga za utvrđivanje interesa Republike Hrvatske korisnik izvlaštenja dužan je izraditi PLAN IZVLAŠTENJA. Plan izvlaštenja nije potrebno izraditi za područje na kojem se namjerava predložiti izvlaštenje, ukoliko postoji provedbeni urbanistički plan.
Uz prijedlog za utvrđivanje interesa Republike Hrvatske prilaže se:
• plan izvlaštenja,
• uvjeti uređenja prostora.
Rok za podnošenje prijedloga:
Prijedlog za izvlaštenje nekretnine može se podnijeti u roku od 2 godine od dana stupanja snagu Odluke o utvrđenom interesu Vlade Republike Hrvatske.
U prijedlogu obvezno se navode podaci:
- korisnik izvlaštenja,
- nekretnina za koju se predlaže izvlaštenje,
- vlasnik i posjednik nekretnine za koju se predlaže izvlaštenje i
prebivalište fizičke osobe odnosno sjedište pravne osobe,
- objekt, odnosno radovi radi kojih se predlaže izvlaštenje.
Uz prijedlog potrebno je priložiti:
- dokaz da je korisnik izvlaštenja prethodno s vlasnikom nekretnine pokušao sporazumno riješiti pitanje stjecanje prava vlasništva određene nekretnine (pismena ponuda, javni oglas i sl.),
- izvod iz zemljišnih ili drugih javnih knjiga u kojima je upisano vlasništvo na nekretninama, s podacima o nekretnini za koju se predlaže izvlaštenje odnosno katastarske i druge podatke,
- izvod iz posjedovnog lista,
- dokaz o utvrdenom interesu Republike Hrvatske za izgradnju objekata ili izvođenja radova na toj nekretnini,
- dokaz da je korisnik izvlaštenja osigurao dokaze o stanju i vrijednosti nekretnine za koju predlaže izvlaštenje,
- dokaz da korisnik izvlaštenja ima osigurana posebna sredstva položena kod banke u visini približno potrebnoj za davanje naknade za izvlaštenu nekretninu i troškove postupka, odnosno dokaz o osiguranoj drugoj odgovarajućoj nekretnini,
- uvjeti uređenja prostora, odnosno plan izvlaštenja za izgradnju objekta, odnosno za izvođenje radova za koje se predlaže izvlaštenje.
Troškovi postupka
Podnositelj prijedloga za izvlaštenje nekretnine je oslobođen plaćanja upravnih pristojbi temeljem točke 1. stavka 1. članka 6. Zakona o upravnim pristojbama (“Narodne novine” broj 8/96.,77/96.,131/97.,68/98.,66/99,116/00.,163/03 i 17/04 ) obzirom na utvrdeni interes Republike Hrvatske provedbe postupka izvlaštenja nekretnina.
Troškove postupka izvlaštenja ( troškove vještačenja, naknade vještacima imenovanim u postupku osiguranja dokaza o stanju i vrijednosti nekretnina, naknade za izvlaštene nekretnine ) snosi korisnik izvlaštenja.
______
Utvrđivanje interesa RH KOD IZVLAŠTENJA (praksa)
Nakon što je utvrđen interes RH za izgradnju objekata ili izvođenje radova, fizička ili pravna postupak za izvlaštenje pokreće u skladu s odredbama Zakona o izvlaštenju . Odluku da je izgradnja objekta javni interes donosi Vlada RH na prijedlog korisnika izvlaštenja uz prethodno pribavljeno mišljenje županijske skupštine. Ako je zakonom propisano da je predmetni objekt interes Republike Hrvatske , smatra se da taj interes utvrđen.
Pri podnošenju prijedloga za utvrđivanje javnog interesa predlagatelj uz podnesak obvezan je priložiti Plan izvlaštenja, ukoliko za predmetno nije prethodno izrađen i usvojen PPU. Uz navedeno predlagatelj mora priložiti:
• dokaz da je korisnik izvlaštenja s vlasnikom nekretnine sporazumom pokušao riješiti pitanje prava vlasništva predmetne nekretnine (ponuda, oglas ili sl)
• izvod iz ZK i Posjedovni list
• dokaz o utvrđivanju interesa RH,
• dokaz da korisnik izvlaštenja ima osigurana sredstva položena kod banke u približnoj visini vrijednosti nekretnine koja se izvlašćuje,
• da ima osigurana sredstva za troškove postupka,
• da ima osiguranu drugu odgovarajuću nekretninu
O prijedlogu o izvlaštenju u prvom stupnju odlučuje Županijski ured za imovinsko-pravne poslove, a u drugom ministarstvo pravosuđa. Protiv drugostupanjskog rješenja nezadovoljna strana u roku od trideset dana može podnijeti tužbu nadležnom županijskom sudu.
Korisnik izvlaštenja stječe pravo posjeda na izvlaštenu nekretninu danom pravomoćnosti, pod uvjetom da je ispunio sve zakonom utvrđene obveze. Iznimno, prije pravomoćnosti, Vlada može korisniku izvlaštenja predati u posjed izvlaštenu nekretninu, u slučaju hitnosti ili sprječavanja veće štete.
Pravo vlasništva i druga stvarana prava mogu se protiv vlasnikove volje oduzeti ili ograničiti samo pod pretpostavkom i na način određen čl.1.st.3. Zakon o izvlaštenju(NN9/94,35/94,112/00,114/01,79/06)
6. PODZAKONSKI OPĆENORMATIVNI AKTI PREMA POSEBNOM OVLAŠTENJU
Karakteristika: donose se prema: posebnoj ovlasti sadržanoj u višoj pravnoj normi.
Ovlast može biti dana:
- u obliku ustavne ili zakonske ovlasti generalno ili za pojedine situacije,
- vremenski uvjetovana ili ne,
- bitno da određeni subjekt propušta sam regulirati određenu materiju na čije je reguliranje inače ovlašten i
- ovlašćuje drugo tijelo da ono donese svoja pravna pravila u toj materiji.
Riječ je o prenošenju nadležnosti (delegacija) za pravno normiranje s višega tijela na niže. Ako se u ustavu ne navodi ništa o mogućnosti prenošenja ovlasti za pravno normiranje sa zakonodavnog tijela na niža tijela, valja prihvatiti stajalište prema kojemu takvo prenošenje nije pravno moguće, jer ga ustav izričito ne predviđa
Naš Ustav izričito predviđa mogućnost delegiranja zakonodavne nadležnosti sa zakonodavca (Hrvatskog sabora) na izvršno tijelo (Vladu RH). Prema članku 87. Ustava RH, Hrvatski sabor može ovlastiti Vladu da uredbama uređuje pojedina pitanja iz njezina djelokruga.
Ustav je delegiranje nadležnosti ograničio u 2 smjera:
a) Hrvatski sabor može podijeliti ovlasti Vladi najviše za godinu dana i
b) zabranio mogućnost zakonodavne delegacije o onim pitanjima koja se odnose na razradu Ustavom utvrđenih sloboda i prava čovjeka i građanina, nacionalna prava, izborni sustav, ustrojstvo, djelokrug i način rada državna tijella i lokalne samouprave.
Te uredbe na temelju zakonske ovlasti ne mogu djelovati unatrag i prestaju vrijediti istekom roka od godinu dana od dana dobivene ovlasti ako Hrvatski sabor ne odluči drukčije.
7. OBJASNITE PRAVA NEGATIVNOG STATUSA GRAĐANA U RH (STR.252)
PRAVA NEGATIVNOG STATUSA
- obuhvaćaju pravnu situaciju građana u koju uprava, načelno, ne smije dirati. Građani mogu istaknuti zahtjev da se uprava svojim aktima ili radnjama suzdrži od zadiranja u ta prava.
Prava negativnog statusa, tzv. prava slobode uključuju:
Nepovredivost osobnosti čovjeka - čovjekova je sloboda i osobnost nepovrediva.
Nikomu se ne smije oduzeti ili ograničit sloboda, osim kada je to određeno zakonom, o čemu odlučuje sud.
Nitko ne može biti uhićen ili pritvoren bez pismenoga, sudbenoga i na zakonu utemeljenog naloga. Takav nalog mora biti pročitan i uručen uhićeniku pri oduzimanju slobode.
Nitko ne može biti kažnjen za djelo koje prije nego je počinjeno nije bilo utvrđeno zakonom ili međunarodnim pravom kao kazneno djelo, niti mu se može izreći kazna koja nije bila određena zakonom.
Nikome se ne može ponovno suditi niti ga se može kazniti u kaznenom postupku za kazneno djelo za koje je već pravomoćno oslobođen ili osuđen u skladu, sa zakonom.
Nepovredivost doma - dom je nepovrediv.
Samo sud može obrazloženim pismenim nalogom utemeljenim na zakonu odrediti da se dom ili drugi prostor pretraži. Pravo je stanara da on ili njegov zastupnik, i obvezatno dva svjedoka, budu nazočni pri pretrazi doma ili drugoga prostora.
Nepovredivost tajne dopisivanja i svih drugih općenja. Sloboda i tajnost dopisivanja i svih drugih oblika općenja zajamčena je i nepovrediva. Samo se zakonom mogu propisati ograničenja nužna za zaštitu sigurnosti Republike ili provedbu kaznenog postupka;
Svakom se jamči sigurnost i tajnost osobnih podataka. Bez privole ispitanika osobni se podaci mogu prikupljati, obrađivati i koristiti samo uz uvjete određene zakonom.
U PRAVA NEGATIVNOG STATUSA ULAZE JOŠ:
- sloboda izražavanja misli,
- sloboda savjesti i vjere,
- sloboda znanstvenog i umjetničkog stvaranja.
8. STJECANJE DRŽAVLJANSTVA STRANCA PRIROĐENJEM REDOVNIM PUTEM
Prirođenje redovnim putem – REDOVNA NATURALIZACIJA
Stranac koji je podnio zahtjev za primanje u hrvatsko državljanstvo mora
udovoljavati ovim pretpostavkama:
da je navršio 18 godina života te da mu nije oduzeta poslovna sposobnost;
da ima otpust iz stranog državljanstva ili da podnese dokaz da će otpust do¬biti ako bude primljen u hrvatsko državljanstvo;
da je do podnošenja zahtjeva imao prijavljen boravak najmanje pet godina neprekidno na teritoriju Republike Hrvatske;
da poznaje hrvatski jezik i latinično pismo;
da se iz njegova ponašanja može zaključiti da poštuje pravni poredak i običaje u RH i da prihvaća hrvatsku kulturu.