1.izvori prava u EU i odnos prema drugim državama
IZVORI PRAVA EUROPSKE UNIJE
Pravna stečevina Zajednice tj. acquis communautaire, franc. (skraćeno acquis),
skup je prava i obveza koji sve zemlje članice obvezuju i povezuju unutar Europske unije.
Acquis ne predstavlja samo pravo u užem smislu budući da obuhvaća: sadržaj, načela i političke ciljeve osnivačkih ugovora, zakonodavstvo usvojeno primjenom osnivačkih ugovora te presuda Suda Europske zajednice, deklaracije i rezolucije koje je Unija usvojila, mjere koje se odnose na zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku, mjere koje se odnose na pravosuđe i unutarnje poslove te međunarodne ugovore koje je sklopila Zajednica, kao i ugovore između zemalja članica u području djelovanja Unije.
Primarni izvori prava EU su osnivački ugovori:
Ugovor o Europskoj zajednici,
Ugovor o Europskoj zajednici za ugljen i čelik,
Ugovor o Europskoj zajednici za atomsku energiju,
Ugovor o Europskoj uniji
u njihovoj inačici koja sadrži izmjene i dopune koje je unio Ugovor iz Amsterdama.
Ugovor o Europskoj zajednici i Ugovor o Europskoj uniji dostupni su i na adresi
EUROPA - Announcement: The address you requested is obsolete .
Ugovor o Europskoj zajednici za ugljen i čelik i Ugovor o Europskoj zajednici za atomsku energiju dostupni su na adresi
http://europa.eu.int/abc/obj/treaties/en/entoc.htm.
Kratice za osnivačke ugovore su sljedeće:
UEZ - Ugovor o Europskoj zajednici,
UEZUČ - Ugovor o Europskoj zajednici za ugljen i čelik,
UEZAE - Ugovor o Europskoj zajednici za atomsku energiju i
UEU - Ugovor o Europskoj uniji.
Sekundarni izvori prava EU su akti koje donose institucije Europske unije u okviru tri stupa na kojima se EU temelji: triju Zajednica (Europske zajednice (EZ), Europske zajednice za ugljen i čelik (EZUČ) i Europske zajednice za atomsku energiju (EURATOM)), Zajedničke vanjske i sigurnosne politike (ZVSP) te Suradnje u području pravosuđa i unutarnjih poslova (SPUP).
Akti koji se donose u okviru triju Zajednica dijele se na:
obvezujuće (uredbe, smjernice, odluke) i
neobvezujuće (preporuke, mišljenja).
U okviru Zajedničke vanjske i sigurnosne politike te Suradnje u području pravosuđa i unutarnjih poslova donose se akti drugog karaktera (okvirna odluka, odluka, zajedničko stajalište, zajedničko djelovanje, zajednička izjava, zajednička strategija, izjava, zaključak, konvencija) i njihove dopune.
Nazivi akata koje se odnose na tri Zajednice ili Zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku te Suradnju u području pravosuđa i unutarnjih poslova na hrvatskom jeziku te na engleskom, francuskom i njemačkom jeziku:
uredba Regulation, règlement, Verordnung
smjernica Directive, directive, Richtlinie
odluka Decision, décision, Entscheidung
mišljenje Opinion, avis, Stellungnahme
preporuka Recommendation, recommandation, Empfehlung
rezolucija Resolution, resolution, Entschlossung
priopćenje Communication, communication, Mitteilung
okvirna odluka Framework decision, décision-cadre, Rahmenbeschluss
zajedničko stajalište Common Position, position commune, gemeinsamer Standpunkt
zajedničko djelovanje Joint Action, action commune, gemeinsame Aktion
zajednička izjava Joint Declaration, déclaration commune, gemeinsame Erklärung
zajednička strategija Common strategy, stratégie commune, gemeinsame Strategie
izjava Declaration, déclaration, Erklärung
zaključak Conclusion, conclusion, Schlußfolgerung
konvencija Convention, convention, Abkommen (Übereinkommen)
međunarodni ugovor International agreement, accord international, internationale Übereinkunft
Pod ostalim izvorima prava podrazumijevaju se presude Suda Europskih zajednica, opća načela prava EU kao i međunarodni ugovori koje je EU sklopila s drugim državama i međunarodnim organizacijama kao i međunarodni ugovori između država članica EU.
2.izvori prava EU i utjecaj na nacionalno pravo
SIGMA program — Support for Improvement in Governance and Management in Central and
Eastern European Countries (Potpora poboljšanju upravljanja i menadžmenta u zemljama srednje i istočne
Europe) – je zajednička inicijativa OECD-ovog Centra za suradnju s tranzicijskim ekonomijama i
EK/PHARE, financirana pretežno iz EK/PHARE-a. OECD i više zemalja članica OECD-a također daju
sredstva. SIGMA podržava napore uložene u reformu javne uprave u srednjoj i istočnoj Europi.
OECD – Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj – je međuvladina organizacija koja
okuplja 26 demokracija s razvijenom tržišnom ekonomijom. Centar prenosi savjete i pomoć
OECD-a koji se tiču najraznorodnijih ekonomskih problema zemljama srednje i istočne Europe i
bivšeg Sovjetskog Saveza koje nastoje provesti reforme. EK/PHARE daje financijsku pomoć za
potporu svojim partnerima iz središnje i istočne Europe do razine pri kojoj su kadri preuzeti
članske obveze u Europskoj Uniji.
Osnovana 1992. godine, SIGMA je povezana s OECD-ovom Službom za javnu upravu
(PUMA). PUMA daje informacije i analize stručnjaka za javno upravljanje odlučiteljima zemalja
članica OECD-a i olakšava kontakte i razmjene iskustava među odgovornima za upravljanje
javnim sektorom. Posredstvom PUMA-e, jedanest zemalja od SIGMA-e dobiva važna tehnička
znanja akumulirana tijekom brojnih godina proučavanja i djelovanja.
Vlade koje sudjeluju u Tajništvu SIGMA-e surađuju fleksibilno, kako bi stvorile
programe rada zamišljene da bi se poboljšala vlast i javna uprava sukladno vlastitim prioritetima i
misiji SIGMA-e. Ta inicijativa se poziva na mrežu funkcionera s iskustvom u javnoj upravi kako
bi se pružila usluga savjetovanja i komparativna analiza različitih sustava upravljanja. Osim toga,
SIGMA blisko surađuje s drugim međunarodnim donatorima kako bi promicala upravnu reformu
i demokraciju.
U svim svojim aktivnostima, SIGMA primarno nastoji olakšati suradnju među vladama. U tu
svrhu, SIGMA daje logističku potporu stvaranju mreža koje okupljaju praktičare javne uprave u središnjoj
i istočnoj Europi i njihovim pandanima u zemljama članicama OECD-a.
Aktivnosti SIGMA-e dijele se na šest područja : reforma javnih institucija, upravljanje
utvrđivanjem politika, upravljanje rashodima, upravljanje javnim uslugama, upravni nadzor i pružanja informacija. A opširniji odgovor možeš još naći u knjizi Tamara Ćapeta i Siniša Rodin OSNOVE PRAVA EUROPSKE UNIJE koji se temelji na Ugovoru iz Lisabona.