možeš li mi napisati vrijednosti tih kultura hvala
1. LEGALISTIČKA ORGANIZACIJAKA KULTURA
Kultura u kojoj su raširene pravne vrijednosti, a orjentacija službenika je profesionalno proaktivna.
Položaj uprave u takvom političkom sustavu obilježen je:
- odvojenošću od predstavničkog tijela – zakonodavca
- demokratski je izabrano predstavničko tijelo
- instrumentalnost i podređenost u odnosu na opće norme
- načelo zakonitosti
U legalističkoj kulturi uloga upravnih službenika određena je načelom zakonitosti u svakom pogledu
2. BIROKRATSKA ORGANIZACIJSKA KULTURA
Kultura u kojoj su raširene pravne vrijednosti, a orjentacija službenika je uredsko reaktivna.
U ovoj se kulturi namjesto interesa građana na prvo mjesto stavlja interes karijere.
- borba za moć unutar organizacije stavlja se prije posla
- etički standardi se zanemaruju ili krše
- pravno utvrđene procedure se koriste kao zaklon za nevoljne, nespremne i nestručne namjesto kao racionalan odgovor na rutinske zadatke
- vidokrug je ograničen na ured
- efikasnost uprave se smanjuje
Stav službenika što je vidljivo iz gore navedenog nije proaktivan.
Ova kultura generira osjećaj otuđenosti, nemoći i besmisla, razočarenja karijerom i profesionalnim razvojem i razočarenje zbog nemoći udovoljavanja profesionalnim standardima – naziva se još i kulturom nevjerovanja jer širi mišljenje da su tvarne promjene u upravi nevjerojatne ako ne i nemoguće.
3. PARTICIPATIVNA ORGANIZACIJSKA KULTURA
Kultura u kojoj su raširene političke vrijednosti, a orjentacija službenika je profesionalno proaktivna.
Službenici su jasno orijentirani na aktivno unaprjeđivanje, podupiranje i poštovanje demokratskih političkih vrijednosti kroz svakodnevno funkcioniranje uprave.
Imaju agilan stav, proaktivan da bi se djelovanje javne uprave usmjerilo ka javnom interesu tj. zadovoljavanju potreba korisnika.
Participativna kultura znači usmjerenost i odazivnost u prvom redu na građane u svim njihovim ulogama – podanike, političke kontrolore, korisnike i suradnike.
To je kultura koju karakterizira nastojanje da se uprava učini shvatljivom korisnicima, da se uvaži njihov interes, da im se osigura pristup, da ih se potakne na aktivno sudjelovanje u upravnim procesima.
Uprava može biti responsivna ne samo kad su u pitanju javne službe nego i u klasičnim resorima , tako da uljudno i promptno komunicira s poreznim obveznicima te smanjuje tenzije između građana i porezne uprave.
4. AUTORITARNA ORGANIZACIJSKA KULTURA
Kultura u kojoj su raširene političke vrijednosti, a orjentacija službenika je uredsko reaktivna.
Karakterizira ju manjak razumijevanja i osjetljivosti te bahatost i arogancija prema građanima.
Ne poštuju se zakoni, već se reagira samo na zahtjeve i zapovijedi nadređenih funkcionara te se tako vlast zakona zamjenjuje vlašću ljudi.
Korupcija postaje sredstvo osiguranja usluga.
Stav službenika je uredsko-reaktivan. Uprava se ne ravna prema općim normama kojima bi bila vezan a građani zaštićeni već prema trenutnim, izvanjski utvrđenim političkim kriterijima Ova kultura naglašava značenje i ulogu onih na višim položajima.
Najčvršće prepreke promjenama su stavovi vjerovanja i ponašanje višeg sloja.
5. PODUZETNIČKA ORGANIZACIJSKA KULTURA
Kultura u kojoj su raširene ekonomske vrijednosti, a orjentacija službenika je profesionalno proaktivna.
Kultura obilježena ekonomskim vrijednostima i proaktivnim stavom službenika i smatra se zasebnim tipom organizacijske kulture.
To je kultura koju karakterizira kombinacija ekonomskih vrijednosti i profesionalno-proaktivne orijentacije službenika.
U nekim slučajevima službenici prihvaćaju ekonomske vrijednosti i proaktivno su orijentirani ali se prema njihovu ostvarenju ne odnose s naglašenim entuzijazmom - I zato ju smatramo zasebnim tipom kulture
Poduzetništvo znači neizvjesnost, rizik, preuzimanje odgovornosti, potrebne inovacije kako bi se prilagođavali stalnim mijenjajući okolnostima, procesuiranje informacija i odlučivanje uz što manja regulativna ograničenja.. Dakle vrlo aktivan pristup djelovanju gospodarske ili upravne organizacije.
6. UPRAVLJAČKA (MENADŽERSKA) ORGANIZACIJSKA KULTURA
Kultura u kojoj su raširene ekonomske vrijednosti, a orjentacija službenika je uredsko reaktivna.
Ekonomske vrijednosti obilježavaju i taj tip kulture ali od poduzetničke se razlikuje po stavovima službenika s obzirom na realizaciju.
Ako se službenike nagrađuje, motivira nagradama za dobar rad, a kažnjava za neuspjeh, razvija se kultura u kojoj je težište na upravljanju radom i djelovanjem drugih.
Ovdje službenik umjesto da inovativno pristup poslu i preuzima odgovornost za učinjeno zadatke nastoji prebaciti na druge subjekte izvan organizacije čiji rad može nadzirati i njime upravljati, a u slučaju potrebe na njih prebacuje i odgovornost.
Tako se smanjuje prostor za profesionalni rad u upravi a povećava prostor za političke kriterije prosudbe. Do toga dolazi ako se središnja vlast i uprava ograniče na formuliranje politike a vršenje javnih službi se povjeri vanjskim suradnicima- javnim ili privatnim privrednim ili neprofitnim organizacijama.
