imam neka pitanja koja neznam iz ustava pa ako ima netko dobar da mi odgovori na njih, naime pokupila sam pitanja tu s foruma koja Gardašević ispituje pa si radim neku skripticu samo s tim pitanjima, mogu poslije i poslat skriptu na mail ako netko hoće ali htjela bih još popunit ju s tim pitanjima koja neznam:
VAŽNOST SUPOTPISA
SLOŽENE DRŽAVNE ZAJEDNICE
NAČELO USTAVNOSTI I ZAKONITOSTI
POREMEĆAJ ZAKONA
TEMELJNA USTAVNA PRAVA U RH (ovo sam napisala ali nisam sigurna da je to pa ako mi može netko napisat svoje mišljenje šta da stavim pod to)
RAZLIKA IZMEĐU SUKOBA I POREMEĆAJA NADLEŽNOSTI
VRSTE UREDBI RH
KOJA SE PRAVA NE MOGU OGRANIČITI NI U NUŽDI
NADLEŽNOST USTAVNOG SUDA U RH
IZBORNE JEDINICE U RH
IZVANREDNA STANJA U RH
KRITERIJ OGRANIČENJA TEMELJNIH PRAVA I SLOBODA
NAČELO RAZMJERNOSTI
RAZLIKA IZMEĐU UKIDANJA I PONIŠTAVANJA PROPISA
NAČINI ODLUČIVANJA O PRIHVAĆANJU INICIJATIVE O PROMJENI USTAVA
USTAVNI ZAKON O USTAVNOM SUDU
OD KOJIH DIJELOVA SE SASTOJI SUVREMENI USTAV
VAŽNOST SUPOTPISA ---nijedan akt državnog poglavara nema pravne snage bez supotpisa predsjednika vlade, ovlaštenog ministra ili vlade u cijelosti – činom supotpisa vlada preuzima političku odgovornost na sebe
SLOŽENE DRŽAVNE ZAJEDNICE --- Složene države (za koje se ponekad koristi izraz državne zajednice) se pak sastoje od nekoliko država koje su u većoj ili manjoj mjeri povezane kroz zajedničke institucije koje vrše određene državne funkcije.
S obzirom na karakter veza, odnosno ovlasti zajedničkih institucija složene države se dalje dijele na slijedeće tipove:
-personalna unija je zajednica dviju ili više samostalnih država koje spaja institucija zajedničkog državnog poglavara.
-realna unija je zajednica dviju ili više samostalnih država koje spaja zajedničke institucije u nekim oblastima državne uprave;
-konfederacija ili savez država je zajednice dviju ili više država koje na temelju formalnog akta stvaraju sebi zajedničke institucije, ali na njih ne prenose suverenitet.
-federacija ili državni savez je zajednica dviju ili više država koje posjeduju zajedničke institucije kojima su prenijele suverenitet.
NAČELO USTAVNOSTI I ZAKONITOSTI --- čl. 5 u ustavu
Načelo ustavnosti u užem i pravnom smislu zahtijeva:
1. da se zakoni donose u skladu s razdiobom ovlasti utvrđenom ustavom,
2. da zakonodavac pri donošenju zakona strogo poštuje za to ustavom predviđen postupak,
3. da zakoni i drugi propisi sadržajno budu u skladu s odredbama ustava,
4. da ustav uspostavi djelotvoran sustav nadzora nad poštivanjem ovih zahtjeva (ustavni sud ili redovito pravosuđe).
Samo akt kojeg je donijelo nadležno zakonodavno tijelo po predviđenom postupku i u skladu sa sadržajem ustavnih normi zadovoljava zahtjeve načela ustavnosti u formalnom i u materijalnom smislu.
NAČELO ZAKONITOSTI
Zakon je, poslije ustava, najvažniji pravni akt. Ograničenja prava građana i nametanje tereta dopušteno je samo na temelju zakona. Svaki akt javne vlasti mora biti utemeljen na zakonu i provoditi se u skladu s odredbama zakona. Zakonom se razrađuju odredbe ustava, a i način korištenja zajamčenih sloboda i prava na temelju izričite ovlasti zakonodavcu koje daje ustav (enoncijacija zakonitosti).
Načelo zakonitosti odnosi se i na opće pravne akte (propise) i na pojedinačne pravne akte (sudbene odluke, upravna rješenja i odluke tijela koja imaju javne vlasti).
Načelo zakonitosti zahtijeva da propisi budu u suglasnosti s općim pravnim aktima veće pravne snage te da se zasnivaju na zakonu, i to u:
1. formalnom smislu (djelokrug i ovlasti za donošenje te oblika u kojem se donose) i
2. materijalnom smislu, da se sadržajno temelje na odredbama propisa veće pravne snage.
Podzakonski pravni akti, među kojima su najvažnije uredbe, mogu se donositi samo na temelju ovlasti ustava, a na temelju ustavne odredbe, zakon.
Propisi koje donose tijela lokalne samouprave se smatraju podzakonskim propisima i zahtijeva se da budu u skladu sa zakonom.
Pojedinačni pravni akti se donose na temelju zakonskih ovlasti i nadležnosti, a u pogledu oblika i sadržajno moraju biti u suglasnosti sa zakonom.
POREMEĆAJ ZAKONA --- ne znam
TEMELJNA USTAVNA PRAVA U RH (ovo sam napisala ali nisam sigurna da je to pa ako mi može netko napisat svoje mišljenje šta da stavim pod to) --- u knjizi piše da su temeljna ustavna prava pravo na život, slobodu i integritet. A ako se misli na najviše vrednote ustava onda je to čl. 3 ustava.
RAZLIKA IZMEĐU SUKOBA I POREMEĆAJA NADLEŽNOSTI ---
Sukob nadležnosti – ne zna se tko je nadležan za rješavanje spora. Postoje pozitivni (kada oba tijela smatraju da oni trebaju odlučiti o nečemu i oba to žele) i negativni (kada oba tijela ne žele odlučiti o nečemu i smatraju da to nije u njihovoj nadležnosti).
Poremećaj nadležnosti – kada je unaprijed određeno da tijela državne vlasti obavljaju poslove za koje su inače nadležna druga tijela, uvijek se radi o tome da izvršna vlast obavlja poslove zakonodavne i pritomdonosi opće akte umjesto zakona i ti se akti nazivaju uredbe.
VRSTE UREDBI RH --- uredbe iz nužde(sa zakonskom snagom), uredbe za primjenu ili izvršenje zakona, uredbe na temelju zakonodavne ovlasti ili zakonodavne delegacije, uredbe na temelju neposredne ustavne ovlasti, uredbe na temelju zakonske ovlasti. ----
Za ovo nisam sigurna baš, provjerila bih ipak.
KOJA SE PRAVA NE MOGU OGRANIČITI NI U NUŽDI ----
1.pravo na život,
2.zabrana mučenja, surovog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja,
3.odredbe o pravnoj određenosti kažnjivih djela i kazni,
4.sloboda misli, savjesti i vjeroispovijedi.
NADLEŽNOST USTAVNOG SUDA U RH ---
Osnovni djelokrug uređen je člankom 128. Ustava. Obuhvaća nadležnost suda da:
1. odlučuje o suglasnosti zakona s Ustavom,
2. odlučuje o suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom,
3. može ocjenjivati ustavnost zakona te ustavnost i zakonitost drugih propisa koji su prestali važiti ako od tog prestanka do podnošenja zahtjeva ili prijedloga za pokretanje postupka nije prošlo više od godine dana,
4. odlučuje povodom ustavnih tužbi protiv pojedinačnih odluka državnih tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravnih osoba s javnim ovlastima kad su tim odlukama povrijeđena ljudska prava i temeljne slobode, kao i pravo na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu zajamčeni Ustavom RH,
5. prati ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti te o uočenim pojavama neustavnosti i nezakonitosti izvješćuje Hrvatski sabor,
6. rješava sukob nadležnosti između tijela zakonodavne, izvršne i sudbene vlasti,
7. odlučuje, u skladu s Ustavom, o odgovornosti Predsjednika Republike,
8. nadzire ustavnost programa i djelovanja političkih stranaka i može, u skla¬du s Ustavom, zabraniti njihov rad,
9. nadzire ustavnost i zakonitost izbora i državnog referenduma i rješava izborne sporove koji nisu u djelokrugu sudova.
Ostale nadležnosti određene Ustavom. Ustavni sud obavlja i druge poslove određene Ustavom. Ti poslovi (nadležnosti) obuhvaćaju:
1. opći nadzor nad donošenjem provedbenih propisa od strane Vlade i drugih nadležnih tijela. Ako Ustavni sud utvrdi da nadležno tijelo nije donijelo propis za izvršenje odredaba Ustava, zakona i drugih propisa, a bilo je dužno takav propis donijeti, o tome obavještava Vladu, a o propisima koje je bila dužna donijeti Vlada, obavještava Hrvatski sabor,
2. primanje svečane prisege Predsjednika Republike, kojom se on obvezuje na vjernost Ustavu,
3. odluka o postojanju okolnosti kada je Predsjednik Republike spriječen obavljati svoju dužnost zbog bolesti ili nesposobnosti, kada obavljanje predsjedničke dužnosti privremeno preuzima predsjednik Hrvatskog sabora,
4. odluka o nastupanju okolnosti, kao što je smrt, ostavka ili odluka Ustavnog suda o odgovornosti Predsjednika Republike za povredu Ustava, čime prestaje mandat Predsjednika, a dužnost privremeno preuzima predsjednik Hrvatskog sabora,
5. prethodno odobrenje o pritvoru ili pokretanju kaznenog postupka protiv Predsjednika Republike (predsjedničkom imunitetu),
6. odluka o žalbi razriješenog suca protiv odluke o razrješenju,
7. odluka o žalbi protiv odluke Državnog sudbenog vijeća o stegovnoj odgovornosti suca,
8. odlučivanje o ustavnosti pitanja o kojem se putem narodne inicijative zahtijeva raspisivanje referenduma.
Ustavni sud odlučuje i o suglasnosti zakona s međunarodnim ugovorima.
Ustavni sud nije nadležan za odlučivanje o suglasnosti međunarodnih ugovora s Ustavom jer u članku 128. Ustava nije propisana ta nadležnost.
Ustavni sud može ispitivati formalnu ustavnost zakona o potvrdi odnosno ratifikaciji međunarodnog ugovora. Ustavni sud nema pravo da se kroz ispitivanje materijalne ustavnosti zakona o potvrdi međunarodnog ugovora posredno upusti u ispitivanje ustavnosti međunarodnog ugovora. Odredbe međunarodnih ugovora mogu se mijenjati ili ukidati samo uz uvjete i na način koji su u njima utvrđeni ili suglasno općim pravilima međunarodnog prava.
IZBORNE JEDINICE U RH --- postoje radi provođenja izbora u RH, ima ih 10, uređuju se zakonom, pri izboru jedinica vodi se računa o područjima županija, gradova, općina. U svakoj od 10 izbornih jedinica bira se 14 zastupnika.
IZVANREDNA STANJA U RH --- čl. 17 i 100 ustava
KRITERIJ OGRANIČENJA TEMELJNIH PRAVA I SLOBODA --- čl. 17 i 100 ustava
Ograničavanje ustavnih prava po članku 17. Ustava. Slobode i prava zajamčena Ustavom mogu ograničiti u situacijama:
1. Ratno stanje. Nastaje onog trenutka kada predsjednik Republike na temelju odluke Hrvatskog sabora donese akt o objavi ratnog stanja,
2. Neposredna ugroženost neovisnosti i jedinstvenosti Republike. Ratnog stanja formalno nema, ali može postojati prijetnja ratom ili situacija gdje se on vodi, iako nije formalno objavljen. Nakon II. svjetskog rata, većina ratova nisu nikada objavljeni. Niti rat koji je voden protiv RH 1991. godine nije bio formalno objavljen,
3. Velike prirodne nepogode. O ograničenjima sloboda i prava odlučuje Hrvatski sabor dvotrećinskom većinom svih zastupnika. U slučaju da se ne može sastati, odluku je ovlašten donijeti predsjednik Republike.
NAČELO RAZMJERNOSTI ---
Ustav utvrđuje kriterije kojih se moraju pridržavati Sabor ili predsjednik, kad odlučuju o ograničenjima te prirode.
Opseg ograničenja mora biti primjeren prirodi pogibelji (načelo razmjernosti ili proporcionalnosti).
Posljedica ne smije biti nejednakost građana s obzirom na rasu, boju kože, spol, jezik, vjeru, te nacionalno ili socijalno podrijetlo.
RAZLIKA IZMEĐU UKIDANJA I PONIŠTAVANJA PROPISA --- ukidanje i poništavanje propisa slijedi nakon odluke o neustavnosti. Odluka o ukidanju ima učinke za budućnost, dakle ukinuti pravni akt prestaje proizvoditi pravne učinke (više ne vrijedi), ali svi oni pravni učinci koji su nastali do ukidanja i dalje vrijede (ex nunc). Kada se propis poništava više ne vrijedi ni za budućnost ni za prošlost (ex tunc).
NAČINI ODLUČIVANJA O PRIHVAĆANJU INICIJATIVE O PROMJENI USTAVA ---
Ustav RH prihvaća za svoje mijenjanje sustav redovitog zakonodavnog predstavničkog tijela i fakultativni ustavotvorni referendum.
Pravo da predloži promjenu Ustava (ustavotvornu inicijativu) ima najmanje 1/5 zastupnika u Saboru, predsjednik Republike i Vlada RH.
Nakon što je promjena predložena slijedi odlučivanje Sabora hoće li se pristupiti promjeni ustava. Tu odluku donosi Sabor većinom glasova svih zastupnika.
Ako je prihvaćena oblikuje se nacrt promjene, koji se utvrđuje većinom glasova svih zastupnika.
Konačnu odluku o promjeni ustava Sabor donosi 2/3-inskom većinom glasova svih zastupnika. Promjenu ustava proglašava Sabor.
Ustav se može mijenjati i odlukom birača, odnosno ustavotvornim referendumom. Hoće li se raspisati, odlučuje Sabor ili predsjednik Republike. Sabor odlučuje o raspisivanju referenduma samostalno i za tu odluku Ustav ne propisuje posebnu većinu, što znači da se za odluku traži većina glasova nazočnih zas¬tupnika uz uvjet natpolovičnog kvoruma. Predsjednik Republike može raspi¬sati referendum o prijedlogu promjene Ustava samo na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade.
Na referendumu se o promjeni Ustava odlučuje većinom birača koji su glasovali, uz uvjet da je referendumu pristupila većina od ukupnog broja birača u Republici. Odluka donesena na referendumu je obvezatna.
Postoji mogućnost da je ovo potpuno krivi odgovor na ovo pitanje.
USTAVNI ZAKON O USTAVNOM SUDU --- ja bi ovdje odgovorila sa koliko glava i članaka ima ustavni zakon o ustavnom sudu i par riječi o čemu se govori u tim glavama i člancima.
OD KOJIH DIJELOVA SE SASTOJI SUVREMENI USTAV ---
Suvremeni ustavi imaju približno sličnu strukturu. Svaki ima
normativni dio koji čine ustavne norme oblikovane u člancima koji su razvrstani u odjeljcima ili dijelovima. S obzirom na broj normi i količinu teksta mogu biti veći ili manji. Suvremeni demokratski ustavi najčešće imaju između 100 i 200 članaka.
Neki ustavi na početku imaju
proslov ili preambulu (u našem ustavu su to izvorišne osnove) koja je razdvojena od normativnog dijela. Manji broj ustava ima i posebne dodatke (anekse) na koje se upućuje u normativnom dijelu ustava.
U državama u kojima se ustav mijenja tehnikom ustavnog amandmana, ustav čine uz osnovni ustavni tekst i kasnije prihvaćeni amandmani.
U
proslovu ili preambuli ustava se naznačuje tko donosi ustav i upućuje na volju onoga u čije ime se ustav prihvaća (narod). Često se izlažu povijesni temelji ustava i države za koju se donosi. U proslovu se navode i tumače temeljna načela koja se zatim institucionalno razrađuju u normativnom dijelu ustava. Proslov ili preambula nije pravno oblikovan tekst i u načelu ne sadrži nikakve norme. On je uvod u normativni dio, stil proslova je svečan, a način izražavanja deklaratoran.
Normativni dio ustava sadržajno obuhvaća sve temeljne norme ustavnog prava. U njemu se ponajprije nalaze odredbe o temeljnim slobodama i pravima čovjeka i građanina, a zatim odredbe o ustrojstvu državne vlasti. Često se na početku ustava nalaze tzv. temeljne odredbe koje se sadržajno odnose i na slobode i prava čovjeka i građanina i na ustrojstvo vlasti, a njihovim izdvajanjem ističe se njihova važnost za ustavni poredak. Na kraju se najčešće nalaze prijelazne i završne odredbe u kojima se rješava pravno i faktičko pitanje usklađivanja prije donošenja ustava.
evo nadam se da je bilo od pomoći i da će netko znati odgovor na poremećaj zakona
