Opće upravno pravo (arhivirano)

[Srćeko]

...uporna hvala na pomoći...inače znam odogovore ali kratice su me zbunile(poa i ua) pošto jako puno učim ovih dana jer je ispit blizu oprašta mi se

ako može još jedno pitanje:
1. odgovornost drž. za štetu prema prije važećim zakonima? (to je onaj jako doasadni povijesni dio - jesam u pravu?)

puno hvala

 

[Ribica]

...uporna hvala na pomoći...inače znam odogovore ali kratice su me zbunile(poa i ua) pošto jako puno učim ovih dana jer je ispit blizu oprašta mi se

ako može još jedno pitanje:
1. odgovornost drž. za štetu prema prije važećim zakonima? (to je onaj jako doasadni povijesni dio - jesam u pravu?)

puno hvala

To ti je 7 lekcija.
1.faza - do polovice 19 st. - načelo neodgovornosti države za štetu nastalu trećim osobama iz obavljanja službe,
2. faza - polovica 19. st. - odgovornost za ona područja djelovanja države gdje ona nastupa kao privatna osoba wink5: bez atributa vlasti ),
3.faza - na kraju 19 st. - načelo odgovornosti države odnosno njenih službenih osoba za štetu koju u obavljanju službe počine građanima i drugim subjektima.

 

[Uporna]

Evo u skripti ima slijedeći odgovor za to pitanje.
To sam i ja imala na ispitu pitanje, nisam sve baš napisala od ovoga, nabrojila sam neke propise i dobila sam dosta bodova na odgovoru.
Bitno je da pogodiš odgovor pa makar i ne napišeš sve dobiješ bodove.

Odgovornost države za štetu prema prije važećim propisima:
1. Odredbama Vidovdanskog ustava iz 1921. god. prihvaćena je bila primarna i neposredna odgovornost države odnosno javnopravnog tijela,
2. Oktroiranim ustavom iz 1931. načelo primarne odgovornosti države se mijenja i uvodi se načelo neposredne odgovornosti službenika i države odnosno javnopravnog tijela,
3. Zakon o činovnicima iz 1931. predvidio je bio mogućnost podizanja tužbe protiv izvršitelja i protiv države,
4. U jugoslavenskom pravu nakon 2. Svjetskog rata, prve odredbe o odgovornosti države za štetu bile su sadržane u Ustavu iz 1946. koji je predvidio da građani imaju pod zakonskim uvjetima pravo zahtijevati od države i službenih osoba naknadu štetu koja im je pričinjena nezakonitim i nepravilnim obavljanjem službe. Zakonske uvjete te odgovor. utvrdio je početno Zakon o državnim službenicima iz 1946.,
5. Prijelaz od supsidijarne na načelo primarne odgovornosti države napravljen je najprije Općim zakonom o narodnim odborima iz 1952. i poslije Ustavnim zakonom iz 1953., a te odredbe sadrži i Zakon o radnim odnosima iz 1957.,
6. Ustav Federativne Narodne Republike Jugoslavije iz 1963. sadržavao je također odredbu o primarnoj odgovornosti države,
7. Ustav Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije iz 1974. sadržavao je posebne odredbe o odgovornosti države za štetu,
8. Ustav Socijalističke Republike Hrvatske iz 1974.
9. Zakon o upravi


nadam se da sam pomogla i ovim odgovorom.
U skripti iz koje učiš postoje svi odgovori na pitanja koja su na ispitima i točno profesori postavljaju pitanja onako kako je naslov ili podnaslov u knjizi.

Sretno na ispitu

 

[majolada]

molila bi ako neko zna odgovor na pitanje izvori prava u eu,gdje se to nalazi?

 

[Jadranka15]

IZVORI PRAVA EUROPSKE UNIJE


Pravna stečevina Zajednice tj. acquis communautaire, franc. (skraćeno acquis),
skup je prava i obveza koji sve zemlje članice obvezuju i povezuju unutar Europske unije.
Acquis ne predstavlja samo pravo u užem smislu budući da obuhvaća: sadržaj, načela i političke ciljeve osnivačkih ugovora, zakonodavstvo usvojeno primjenom osnivačkih ugovora te presuda Suda Europske zajednice, deklaracije i rezolucije koje je Unija usvojila, mjere koje se odnose na zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku, mjere koje se odnose na pravosuđe i unutarnje poslove te međunarodne ugovore koje je sklopila Zajednica, kao i ugovore između zemalja članica u području djelovanja Unije.

Primarni izvori prava EU su osnivački ugovori:
Ugovor o Europskoj zajednici,
Ugovor o Europskoj zajednici za ugljen i čelik,
Ugovor o Europskoj zajednici za atomsku energiju,
Ugovor o Europskoj uniji
u njihovoj inačici koja sadrži izmjene i dopune koje je unio Ugovor iz Amsterdama.

Ugovor o Europskoj zajednici i Ugovor o Europskoj uniji dostupni su i na adresi EUROPA - Announcement: The address you requested is obsolete .
Ugovor o Europskoj zajednici za ugljen i čelik i Ugovor o Europskoj zajednici za atomsku energiju dostupni su na adresi http://europa.eu.int/abc/obj/treaties/en/entoc.htm.

Kratice za osnivačke ugovore su sljedeće:
UEZ - Ugovor o Europskoj zajednici,
UEZUČ - Ugovor o Europskoj zajednici za ugljen i čelik,
UEZAE - Ugovor o Europskoj zajednici za atomsku energiju i
UEU - Ugovor o Europskoj uniji.



Sekundarni izvori prava EU su akti koje donose institucije Europske unije u okviru tri stupa na kojima se EU temelji: triju Zajednica (Europske zajednice (EZ), Europske zajednice za ugljen i čelik (EZUČ) i Europske zajednice za atomsku energiju (EURATOM)), Zajedničke vanjske i sigurnosne politike (ZVSP) te Suradnje u području pravosuđa i unutarnjih poslova (SPUP).

Akti koji se donose u okviru triju Zajednica dijele se na:
obvezujuće (uredbe, smjernice, odluke) i
neobvezujuće (preporuke, mišljenja).

U okviru Zajedničke vanjske i sigurnosne politike te Suradnje u području pravosuđa i unutarnjih poslova donose se akti drugog karaktera (okvirna odluka, odluka, zajedničko stajalište, zajedničko djelovanje, zajednička izjava, zajednička strategija, izjava, zaključak, konvencija) i njihove dopune.

Popis i tekst odredaba propisa Europske unije na snazi dostupan je na adresi EUROPA - Announcement: The address you requested is obsolete
Popis i tekst odredaba prijedloga propisa dostupni su na adresi
http://www.europa.eu.int/eur-lex/en/com/
Popis i tekst odredaba zadnjih prijedloga propisa koji još nisu razvrstani po pojedinim područjima zakonodavstva Europske unije dostupni su na adresi
EUROPA - Announcement: The address you requested is obsolete

CELEX je dostupan na adresi http://europa.eu.int/celex/


Nazivi akata i kratica koje se odnose na tri Zajednice ili Zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku te Suradnju u području pravosuđa i unutarnjih poslova na hrvatskom jeziku te na engleskom, francuskom i njemačkom jeziku:

uredba Regulation, règlement, Verordnung
smjernica Directive, directive, Richtlinie
odluka Decision, décision, Entscheidung
mišljenje Opinion, avis, Stellungnahme
preporuka Recommendation, recommandation, Empfehlung
rezolucija Resolution, resolution, Entschlossung
priopćenje Communication, communication, Mitteilung
okvirna odluka Framework decision, décision-cadre, Rahmenbeschluss
zajedničko stajalište Common Position, position commune, gemeinsamer Standpunkt
zajedničko djelovanje Joint Action, action commune, gemeinsame Aktion
zajednička izjava Joint Declaration, déclaration commune, gemeinsame Erklärung
zajednička strategija Common strategy, stratégie commune, gemeinsame Strategie
izjava Declaration, déclaration, Erklärung
zaključak Conclusion, conclusion, Schlußfolgerung
konvencija Convention, convention, Abkommen (Übereinkommen)
međunarodni ugovor International agreement, accord international, internationale Übereinkunft

EEZ EEC, CEE, EWG
EZ EC, CE, EG
EZUČ ECSC, CECA, EGKS
EURATOM EURATOM
SPUP JHA, JAI, JI
ZVSP CFSP, PESC, GASP



Pod ostalim izvorima prava podrazumijevaju se presude Suda Europskih zajednica, opća načela prava EU kao i međunarodni ugovori koje je EU sklopila s drugim državama i međunarodnim organizacijama kao i međunarodni ugovori između država članica EU.

Knjiga Upravno pravo, Glava II - UPRAVNO PRAVO U OBLASTI EUROPSKIH ZAJEDNICA
na stranici 48 do 52 , sve piše o tome, a pomogneš si sa literaturom iz EUP

Dobro veče dragi forumaši, sutra je pismeni dio ispita iz predmeta Opće upravno pavo, molim Vas da nakom ispita napišete pitanja. Pozdrav i hvala

 

[Ribica]

Pitanja danas:
1. Odnos znanosti upravnog prava i znanosti o upravi
2. Načelo zakonitosti uprave u RH
3. Ratifikacija POA
4.Uzakonjavanje prava državljanstva
5. Retroaktivni/ anticipirani UA i da li su dopušteni u RH
6. Odustanak, poništavanje, mjenjanje rješenja o izvlaštenju, poništavanje pravomoćnog rješenja o izvlaštenju
7. Zastara kod prekršaja, tijek, prekidi
8. 3 faze štete kroz povijest

Meni je bio baš težak ispit i pitanja su mi skroz neka bezveze. Jel ko zna kolko treba za prolaz?

 

[Jadranka15]

ODGOVORI NA DANAŠNJA PITANJA IZ PISMENOG DIJELA ISPITA IZ OUP
pitanja od Ribice
Pitanja sa ispitnog roka - 7.09.09.

1. Odnos znanosti upravnog prava i znanosti o upravi
 Upravno pravo i znanost upravnog prava nastaju kao razvojne pojave relativno kasno, početkom 19. stoljeća.
 O pojavi upravnog prava i znanosti upravnog prava može se govoriti tek kada se pojavljuju sustavi posebnih, odnosno zasebnih ili odvajajućih pravnih normi.

 Počeci takvog sustava pojavljuju se razvojem policijsko-apsolutističkih država koje razvijaju određena pravila koja reguliraju načela djelovanja njihovog upravnog aparata.
 Karakteristike ovakvih pravila:
 ograničenost djelovanja
 djeluju instrukcijski
 građani se na njih ne mogu pozivati

 Ovo razdoblje policijsko-apsolutističkih država karakterizira nepostojanje načela zakonitosti u djelovanju uprave, uprava ima carte blanche u svom djelovanju i djeluje diskrecijski.
 Zbog potreba najviše prakse formiraju se posebne kameralne ili policijske nauke, ali one nisu bile prvenstveno upravne nego političke discipline. Važnost joj je u tome da je ipak postavila određeni okvir za djelovanje uprave.
 Tek nakon francuske revolucije 1789. godine nastaje odnosno formira se građanskopravna država koja razvija načelo zakonitosti u radu uprave i podvodi upravu pod pravo.

 Hrvatskoj proučavanje uprave ima svoju dugu tradiciju koja seže još u 1769. godinu kada je uspostavljena Kraljevska javna škola za političke i kameralne nauke, a prvi nastavnik je bio Aldabert Barić.
 Uskoro, 1776. godine osniva se Pravni fakultet u Zagrebu, gdje su se proučavale političke i kameralne znanosti. Nakon osnivanja Sveučilišta nastaje predmet upravna politika, a 1894. godine predmet upravna nauka i upravno pravo

2. Načelo zakonitosti uprave u RH

U zakonskim tekstovima, pojmom uprava, označavaju se određeni organizacijski oblici, vrste oragana koji obavljaju izvjesne funkcije.
Ustav RH govori o državnoj upravi; sadrži odredbe o vladi, županiji kao jedinici lokalne samouprave, te da se za obavljanje poslova državne uprave mogu u općini i kotaru ili gradu zakonom osnivati tijela lokalne uprave.
Njihovo ustrojstvo i djelokrug Ustav prepušta zakonu.
Zakon o sustavu državne uprave utvrđuje da su tijela državne uprave;
1) Ministarstva, 2) Državne upravne organizacije, 3) Županijski uredi ( gradski uredi grada Zagreba).
Poslovi državne uprave su; -neposredna provedba zakona, -donošenje propisa za njihovu provedbu, -obavljanje upravnog nadzora, te drugi upravni i stručni poslovi.


3. Ratifikacija POA

Ratifikacija POA
 Ovo je institut kojim predstavničko tijelo naknadno potvrđuje POA koje su donijela druga državna tijela.
 Ako donosilac POA¸propusti podnijeti POA u roku na ratifikaciju, dolazi do nemogućnosti daljnje njegove primjene, jednako kao i u slučaju uskrate ratifikacije od strane predstavničkog tijela.
 Ratifikacija može biti potpuna ili djelomična.


4.Uzakonjavanje prava državljanstva

Uzakonjivanje prava državljanstva
- razvoj pravnih sustava doveo je do toga da se materija državljanstva izdvoji u posebnu cjelinu i regulira zasebnim zakonom
- određena problematika državljanstva zbog važnosti ulazi u sklop tzv. ustavno-pravnih pitanja
- materija državljanstva je često predmet različitih međunarodnih ugovora

5. Retroaktivni/ anticipirani UA i da li su dopušteni u RH

Retroaktivno djelovanje upravnog akta

Retroaktivno (povratno, unatražno) djelovanje UA znači da akt konstitutivno odnosno deklarativno djeluje na pravni odnos koji je postojao prije nego što je sam akt stupio na snagu.
- retroaktivno djelovanje UA svodi se na pitanje dopustivosti retroaktivnog djelovanja konstitutivnih akata
- deklaratorni akti bi po svojoj prirodi trebali djelovati retroaktivno – tim se aktima utvrđuje pravni odnos koji je postojao i prije donošenja akta (ex tunc) i njihovo donošenje je tipično
- kod konstitutivnih akata se ističe nužnost zabrane retroaktivnost takvih akata (njima se zasniva, mijenja ili ukida neki pravni odnos i obično djeluju ubuduće)
Ovdje retroaktivnost može predstavljati svojevrsni oblik nezakonitosti kad se upravnom aktu bez pravne podloge daje unatražno djelovanje – za takvo djelovanje mora postojati dopuštenje u pravnoj normi
- nasuprot retroaktivnom djelovanju UA postoji tzv. produženo djelovanje UA tj. anticipirani UA – mogućnost djelovanja akta se produžuje odnosno javlja se kasnije nego što bi to normalno trebalo biti (npr. dozvola za priključak na vodovod koji je u izgradnji)

6. Odustanak, poništavanje, mjenjanje rješenja o izvlaštenju, poništavanje pravomoćnog rješenja o izvlaštenju
ODUSTANAK OD PRIJEDLOGA ZA IZVLAŠTENJE I PONIŠTAVANJE ILI MIJENJANJE KONAČNOG RJEŠENJA O IZVLAŠTENJU I PONIŠTAVANJE PRAVOMOĆNOG RJEŠENJA O IZVLAŠTENJU
- korisnik može odustati od prijedloga u cjelosti ili djelomično – do konačnosti rješenja o izvlaštenju
- za djelomični odustanak od prijedloga potrebna je suglasnost prijašnjeg vlasnika
- na zajednički zahtjev korisnika izvlaštenja i prijašnjeg vlasnika konačno rješenje o izvlaštenju može se poništiti ili izmijeniti
- pravomoćno rješenje o izvlaštenju poništava se na zahtjev prijašnjeg vlasnika ako korisnik izvlaštenja u roku od 2 godine od dana pravomoćnosti odnosno od dana stupanja u posjed nije započeo građenje/radove ili ako izvlaštenu nekretninu ne koristi u svrhe radi koje je izvlaštenje izvršeno
- o zahtjevu za poništenjem odlučuje županijski ured za imovinskopravne poslove
- u slučaju spora između korisnika i vlasnika nekretnine rješava sud

7. Zastara kod prekršaja, tijek, prekidi (čl.14. PZ)
Zastara izvršenja prekršajnopravnih sankcija, tijek i prekid zastare

Članak 14.
(1) Izvršenje izrečene ili primjenjene prekršajnopravne sankcija ne može započeti zbog zastare kad protekne dvije godine od dana pravomoćnosti odluke o prekršaju kojom je sankcija izrečena ili primijenjena.
(2) Zastara izvršenja kazne i primjena drugih prekršajnopravnih sankcija počinje teći od dana pravomoćnosti odluke kojom je kazna izrečena ili određena primjena drugih prekršajnopravnih sankcija. Ako se radi o kazni iz opozvane uvjetne osude, zastara počinje teći od dana pravomoćnosti odluke o opozivu.
(3) Zastara izvršenja ne teče za vrijeme za koje se prema zakonu izvršenje kazne ili primjena druge prekršajnopravne sankcije ne može započeti ili nastaviti.
(4) Zastara izvršenja se prekida svakom radnjom nadležnog tijela poduzetoj radi izvršenja kazne ili primjene druge prekršajnopravne sankcije.
(5) Nakon svakog prekida zastara počinje ponovno teći.
(6) Zastara izvršenja kazne i primjena druge prekršajnopravne sankcije nastupa u svakom slučaju kada proteknu tri godine od dana pravomoćnosti odluke kojom je izrečena kazna ili primijenjena druga prekršajnopravna sankcija.
(7) Odredbe o zastari izvršenja prekršajnopravne sankcije primjenjuju se i na zastaru izvršenja stegovnih kazni koje sud izrekne tijekom postupka.

8. 3 faze štete kroz povijest
Faze povijesnog razvoja odgovornosti za štetu i obvezu naknade:
1. faza ranijeg razvoja (do polovine 19 st.) – načelna neodgovornost države za štetu nastalu trećim osobama iz obavljanja službe
2. faza (polovinom 19. st.) – ustanovljene su odgovornosti za ona područja djelovanja države gdje država nastupa kao privatna osoba (bez atributa vlasti)
3. faza (krajem 19. st.) – dolazi do potpunijeg izražaja načelo odgovornosti države odnosno njezinih službenih osoba za štetu koju u obavljanju službe počine građanima.

 

[Srćeko]

1. odgovornost drž. za štetu prema prije važećim zakonima? (to je onaj jako doasadni povijesni dio - jesam u pravu?)

zanemarite zadnje pitanje malo sam se zbunila

Načelo zakonitosti u RH dali je to sljedeće:
-svi pojedinačni akti doneseni od strane državnih tijela i drugih javnih tijela koje imaju javne ovlasti moraju biti u skladu s ustavom i zakonom
- to je temeljeno načelo pravne države

jel to dovoljno po vama? meni se čini da je to to? jel je to to???

puno hvala

 

[martlor]

1. odgovornost drž. za štetu prema prije važećim zakonima? (to je onaj jako doasadni povijesni dio - jesam u pravu?)

zanemarite zadnje pitanje malo sam se zbunila

Načelo zakonitosti u RH dali je to sljedeće:
-svi pojedinačni akti doneseni od strane državnih tijela i drugih javnih tijela koje imaju javne ovlasti moraju biti u skladu s ustavom i zakonom
- to je temeljeno načelo pravne države

jel to dovoljno po vama? meni se čini da je to to? jel je to to???

puno hvala

I ja sam otprilike tako odgovorila o načelu zakonitosti u RH.
Na pitanje o odgovornosti države za štetu kroz povijest odgovorila sam prema one tri faze (19.st.)
Nadam se da će mi barem nešto od toga priznati. Moram priznati da nisam baš bljilirala na ispitu, pitanja su mi bila teška, iako sam sve to puuuno puta prošla, trema je, još uvijek, napravila svoje. Ipak se nadam prolazu.

 

[Jadranka15]

Odgovor na Načelo zakonitosti uprave u RH, može se i ovako citirati i to:
Načelo ustavnosti i zakonitosti kao jedan od važnih uvjeta za razvoj demokracije, prihvaćeno je kao jedno od osnovnih načela hrvatskog pravnog poretka.

Ustav RH, čl. 5
navodi se da je svatko se dužan držati Ustava i zakona i poštivati pravni poredak RH (što uključuje i tijela državne vlasti)

Posebna odredba Ustava u odnosu na načelo zakonitosti – svi pojedinačni akti državne uprave i tijela koja imaju javne ovlasti moraju biti utemeljeni na zakonu.
U tom se smislu jamči i pravo na žalbu protiv pojedinačnih pravnih akata te sudska kontrola zakonosti pojedinačnih akata upravnih vlasti i tijela koja imaju javne ovlasti.

Ustav propisuje da Vlada RH obavlja izvršnu vlast u skladu s Ustavom i zakonom.

Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi
Općina, grad i županija su samostalne u odlučivanju u poslovima iz svog samoupravnog djelokruga u skladu s Ustavom i zakonom; također se propisuje da u svom samoupr.djelokrugu pojedina pitanja uređuju u skladu sa zakonom.

Zakon o općem upravnom postupku, čl. 4 i dr. – propisuje načelo zakonitog postupanja za upravu

Za dosljedno provođenje tog načela potrebno je i shvaćanje tijela državne uprave o vlastitoj društvenoj ulozi i položaju i da djeluju isključivo u granicama propisane nadležnosti.
Također, treba uspostaviti širok sustav kontrolnih mehanizama koji će svojim ovlastima usmjeravati upravu da se kreće u okvirima Ustava i zakona.

 

[honey1706]

hej ljudi trebala bih pomoc za odgovor na sljedece pitanje!!
"kada ustavni sud moze ponistiti propis?" - ja mislim da ustavni sud moze ponistiti propis ako se njime vrijedaju temeljne slobode zajamcene ustavom te kada se pojedinci, udruge ili skupine neosnovano stavljaju u povoljni ili najpovoljniji polozaj!!
e sada da li je to odg na pitanje!!!

 

[marina lip]

hej ljudi trebala bih pomoc za odgovor na sljedece pitanje!!
"kada ustavni sud moze ponistiti propis?" - ja mislim da ustavni sud moze ponistiti propis ako se njime vrijedaju temeljne slobode zajamcene ustavom te kada se pojedinci, udruge ili skupine neosnovano stavljaju u povoljni ili najpovoljniji polozaj!!
e sada da li je to odg na pitanje!!!

Odgovor ti je točan, a valjalo bi prije toga reći da: će Ustavni sud pri ocjenjivanju da li će neki propis ukinuti ili poništiti, uzeti u obzir sve značajne okolnosti za zaštitu ustavnosti i zakonitosti, imajući pritom u vidu osobito težinu povrede Ustava ili zakona i interes pravne sigurnosti.

Što se tiće usmenog, stvarno je velika prolaznost i bitan je samo pismeni. Evo, ja sam učila neka dva i pol tjedna po pitanjima što se vrte unatrag godinu dana i izvukla sam dvojku. U testu sam rješila pet pitanja i na četiri sam dobila maksimalan broj bodova. Pa stoga knjigu u ruke i svašta je moguće.
Pitanja na usmenom su klasična: odgovornost države za štetu bez greške, načelo zakonitosti u širem i užem smislu, faze izvlaštenja, redovna i izvanredna naturalizacija, pravna vrela (nabrojiti), naknada štete prouzročena izvarednim događajima...

 

[Jadranka15]

Vidi - Članak 55. stavak 3. Ustavni zakon o ustavnom sudu Republike Hrvatske

 

[lucy]

hej ljudi trebala bih pomoc za odgovor na sljedece pitanje!!
"kada ustavni sud moze ponistiti propis?" - ja mislim da ustavni sud moze ponistiti propis ako se njime vrijedaju temeljne slobode zajamcene ustavom te kada se pojedinci, udruge ili skupine neosnovano stavljaju u povoljni ili najpovoljniji polozaj!!
e sada da li je to odg na pitanje!!!

u skripti je greška... teba glasiti: u povoljniji ili NEPOVOLJNIJI položaj (ne najpovoljniji)

 

[Jadranka15]

Citiram članka 55. stavak 3. Ustavni zakon o ustavnom sudu

Članak 55. stavak 3.
Ustavni sud može poništiti propis, odnosno pojedine njegove odredbe, uzimajući u obzir sve okolnosti od važnosti za zaštitu ustavnosti i zakonitosti, te imajući u vidu osobito težinu povrede Ustava ili zakona i interesa pravne sigurnosti.
- ako se njime vrijeđaju ljudska prava i temeljne slobode zajamčene Ustavnom,
- ako se njime pojedinci, skupine ili udruge neosnovano stavljaju u povoljniji ili nepovoljniji položaj.To bi bilo to.

 

[Dee]

svi koji su prošli pismeni su prošli i usmeni...među njima sam i ja bila...pitanja su na usmenom konkretna,onako glavna,mene je pita izvlaštenje i faze izvlaštenja,što je akt-uvijet,ombusman,oblici društvenog nadzora,poništavanje i ukidanje...hm...nemrem se dalje sjetit...ali ugl,nije teško,najbitnije je proć pismeni i što imaš više bodova to te manje gnjavi... sretno

 

[garfield]

evo, još jedne koja je prošla na ovom roku. pitala me javna dobra i vrste podzakonskih općenormativnih akata. profa je zaaaakoooon i skroz je opuštena atmosfera na usmenom.
a sad, radno ili gradjansko, pitam ja vas ??? ako netko ima savjet, preporuku. :unsure:

 

[xxx]

kako misliš na ovom roku, pa šta su i danas imali usmene? koliko si vremenski pripremala za ovaj ispit?
daj mi reci koja su konkretna pitanja bila vezana uz javna doba - meni pada mrak na oči kad krenem bubati one glupe definicije vodnih i pomorskih dobara (morska obala, luke, ovakve i onakve vode - užas...fakat mi to ne ulazi u glavu...)

vezano uz tvoju dilemu - i jedno i drugo moraš naučit samo što ja mislim da ti za radno ne treba toliko vremena ko za građansko jer ga ima puno manje - moje iskustvo - ja sam jednom samo slušala ispit, poslije toga učila 2 i pol tjedna po jednoj skriptici po kojoj svi uče i položila kod prof. Vere s odličnim, tako da bi ja na tvom mjestu slijedila moj primjer - puno se dobije samo slušanjem ispita, a stalno ti se vrte jedno te ista pitanja - možda je kod prof. Jelčić malo zeznutije jer ona ipak traži da nešto znaš ali ne ispituje na svakom roku, a što se tiče ostalih ispitivača s njezine katedre oni su navodno (iz iskstva drugih koji su kod njih polagali) med i mlijeko pa eto... nadam se da sam ti barem malo olakšala odluku

što god odabrala - SRETNO!:thumbs:

 

[Jadranka15]

Dobro jutro dragi forumaši: mene interesira slijedeće:
na ispitnom roku 16.02.2009. pod točkom 3) bilo je pitanje:
3) OVLASTI SUDA PRILIKOM ODLUČIVANJA O ZAKONITOSTI RJEŠENJA O IZVLAŠTENJU

Odgovor:
O izvlaštenju u prvom stupnju odlučuje ured državne uprave nadležan za imovinskopravne poslove u županiji, a u drugom stupnju odlučuje ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa.

Rješenje o prijedlogu za izvlaštenje donosi onaj ured državne uprave na čijem se području nalazi nekretnina za koju se predlaže izvlaštenje.

Prije donošenja rješenja spomenuto tijelo saslušava vlasnika nekretnine, te ima dužnost poučiti ga da može podnijeti zahtjev za izvlaštenje preostalog dijela nekretnine.

Ako je u postupku vlasništvo utvrđeno kao neprijeporno i ako se vlasnik nekretnine ne protivi izvlaštenju, ured državne uprave ima obvezu istovremeno održati i raspravu za sporazumno određivanje naknade za nekretninu koja je predmet izvlaštenja.

Ako su uz prijedlog za izvlaštenje podnesene sve isprave koje se zahtijevaju prema zakonu i ako su prema njima utvrđene potrebite činjenice, donosi se rješenje kojim se prihvaća prijedlog za izvlaštenje.
Ovo rješenje uz ostalo sadrži:
1. naznačenje akta kojim je utvrđen interes Republike Hrvatske,
2. naznačenje korisnika izvlaštenja,
3. naznačenje nekretnine koja se izvlašćuje, uz navođenje zemljišno-knjižnih podataka, a ako nekretnina nije upisana u zemljišnoj ili drugoj javnoj knjizi ili takva ne postoji, uz navođenje katastarskih podataka,
4. naznačenja vlasnika i posjednika izvlaštene nekretnine i njegovo prebivalište ili sjedište,
5. naznačenje objekta ili radova radi čije se izgradnje odnosno izvođenja nekretnina izvlašćuje,
6. obvezu vlasnika nekretnine da ju je dužan predati u posjed kao i rok predaje,
7. obvezu korisnika izvlaštenja na isplatu zakonske zatezne kamate, tekuću od dana donošenja prvostupanjskog rješenja o izvlaštenju pa do isplate.

Protiv rješenja kojim se prihvaća prijedlog za izvlaštenja dopuštena je žalba.



Međutim, dana 15.06.2009.- na ispitnom roku pod točkom 6)
6) Ovlasti suda (tako sam prepisala pitanje sa foruma)
Mene interesira, da li kolegica koja je bila na roku i dala pitanja na forum da li je mislila samo na ovlasti suda (u drugostupanjskom postupku (4 suda drugostupanjska) - u knjizi naveden rad vijeća drugostupanjskog Županijskog suda) ili je mislila na ovlasti suda prilikom odlučivanja u zakonitom rješenju o izvlaštenju, jer to su dvije vrste pitanja samo različitog značenja. Hvala. Pozdrav

 

[ivana]

Pozdrav!!!
da li bi mi netko možda mogao pomoći oko jednog pitanja, koje glasiretpostavke i slučajevi kada hrv.drž.odgovara za štetu bez greške???

Hvala puno unaprijed!!!
sretno svima u ponedjeljak!!!