Opće upravno pravo (arhivirano)

[pepeljuga1]

Pozdrav!!!
da li bi mi netko možda mogao pomoći oko jednog pitanja, koje glasiretpostavke i slučajevi kada hrv.drž.odgovara za štetu bez greške???

Hvala puno unaprijed!!!
sretno svima u ponedjeljak!!!

Institut odgovornosti za štetu bez greške.

Osnovno je da je djelovanjem određenog tijela počinjena šteta trećoj osobi. Zahtjev za naknadu šete temelji se na činjenici da je šteta nastala samim vršenjem službe bez obzira na to što u tom vršenju nije bilo nikakve greške, i što je služba poslovala u skladu sa pravnim propisima i pravilima.
Dovoljan je dokaz o nastajanju štete kao posljedica djelovanja službe.
a) postoji radnja
b) šteta
c) uzročno posljedična veza između radnje i nastale štete

U našem pravu postoje primjeri priznavanja prava na naknadu štete:
1) npr. Zakon o općem upravnom postupku propisuje da stranka koja zbog izvanrednog ukidanja izvršnog rješenje trpi štetu, ima pravo na naknadu stvarne štete
2) davanje naknade za uništene stvari- kada javna vlast zaštićujući interese dolazi u priliku da mora uništiti određene stvari onda ujedno posebnim propisima predviđa i mogućnost davanja naknade.

ja mislim da je to, to... :dry:

 

[Jadranka15]

Današnja pitanja sa ispita - što sam zapamtila - neka me dopune, ako sam nešto kiksala i to:
1.Objasni podzakonski opći akt u upravi
2. Nešto o upravnom aktu
3. Otpust iz državljanstva
4.Objasni materijalnu povredu zakona
5.Objasni načelo samostalni državne uprave
6. Ovlasti suda prilikom odlučivanja o zakonitosti rješenja o izvlaštenju (tako nekako)
7.Ne mogu se sjetiti??
8.Maloljetnici u prekršajnom zakonu (tako nekako)

Rezultati u srijedu u 15,00 sati. Sretno i molim kolege sa foruma koji su bili sa mnom na ispitu da me nadopune. Hvala

 

[lilim]

Današnja pitanja sa ispita - što sam zapamtila - neka me dopune, ako sam nešto kiksala i to:
1.Objasni podzakonski opći akt u upravi
2. Nešto o upravnom aktu
3. Otpust iz državljanstva
4.Objasni materijalnu povredu zakona
5.Objasni načelo samostalni državne uprave
6. Ovlasti suda prilikom odlučivanja o zakonitosti rješenja o izvlaštenju (tako nekako)
7.Ne mogu se sjetiti??
8.Maloljetnici u prekršajnom zakonu (tako nekako)

Rezultati u srijedu u 15,00 sati. Sretno i molim kolege sa foruma koji su bili sa mnom na ispitu da me nadopune. Hvala

2. nabroji i objasni načine prestanka Upravnog akta
7. načini prestanka hrvatskog državljanstva OTPUSTOM.

Meni ispit i nije bio baš nešto, potrefila su me pitanja koja baš i nisam znala :sad: Bit će guuuusto:crying2:

 

[maraya]

a meni nije bilo tak loše.fakat sam dosta toga točno napisala,a neš sam polovično,al za prolaz bi trebala imat,valjda...kad nikad neznam oću za točno pitanje dobit svih 5 bodova il 2,5 jer mi fali jedna riječ...tak mi je već jednom bilo,pa sam sad opet u strahu...uglavnom,sretno svima...

 

[Jadranka15]

Znači pitanja idu ovako:
1.Objasni podzakonski opći akt u upravi
2.Nabroji i objasni načine prestanka Upravnog akta
3...
4. Objasni materijalnu povredu zakona
5. Objasni načelo samostalni državne uprave
6. Ovlasti suda prilikom odlučivanja o zakonitosti rješenja o izvlaštenju (tako nekako)
7. Načini prestanka hrvatskog državljanstva otpustom
8. Maloljetnici u prekršajnom zakonu (tako nekako)

Molim kolege da me nadopune. Hvala

Da za prolaz moraš imati 20 bodova, a nekada priznaju i 18. i 19. ovisi.

 

[majolada]

bilo je još funkcionalno(materijalno) gledište određenja uprave

a meni nije bilo tak loše.fakat sam dosta toga točno napisala,a neš sam polovično,al za prolaz bi trebala imat,valjda...kad nikad neznam oću za točno pitanje dobit svih 5 bodova il 2,5 jer mi fali jedna riječ...tak mi je već jednom bilo,pa sam sad opet u strahu...uglavnom,sretno svima...

zbog jedne riječi skidaju 2,5 boda? jesi sigurna u to?

 

[Jadranka15]

Evo pitanja i odgovore sa današnjeg pismenog dijela ispita: slijedi
1.OBJASNI PODZAKONSKI OPĆI AKT U UPRAVI?
Podzakonski općenormativni akti iznimno su važni za državnu upravu iz dva razloga:

 Podzakonski općenormativni akti iznimno su važni za državnu upravu iz dva razloga. Ponajprije, među pravnim pravilima upravnog prava veliki je broj pravila podzakonske prirode, te je njihova primjena svakodnevna pojava u djelovanju uprave.

 Drugo, podzakonski općenormativni akt može biti akt same uprave. Naime, tijela državne uprave često imaju ovlast donošenja pravnih pravila. Ta ovlast je u različitim državama različita, pa tako imamo primjera da uprava gotovo potpuno zamjenjuje zakonodavca, a imamo i primjere gdje uprava može donositi općenormativne akte isključivo za provedbu zakona.

2. NABROJI I OBJASNI NAČINE PRESTANKA UPRAVNOG AKTA

Prestanak važenja upravnog akta:
1. iskorištavanjem ovlasti koja je podijeljena upravnim aktom odnosno izvršenjem obveze koja je nametnuta aktom – činidba stranke jednokratnim izvršenjem ostvaruje u potpunosti svrhu zbog koje je sam akt bio donesen, pa nema potrebe da akt i dalje važi (npr. stranka isplati iznos poreza određen upravnim aktom)

2. nastupom rezolutivnog uvjeta ili raskidnog roka – riječ je o aktima koji sadrže takve dodatke da njihovo nastupanje dovodi do prestanka važenja samog akta. U tu grupu spadaju i oni akti kod kojih je donosilac iskoristio pravo opoziva. Ako je u aktu bio sadržan dodatak – pridržaj opoziva – pa ga je donosilac iskoristio i opozvao upravni akt, također prestaje važenje upravno akta

3. iskorištavanjem prava opoziva riječ je o aktima koji sadrže takve dodatke da njihovo nastupanje dovodi do prestanka važenja samog akta. U tu grupu spadaju i oni akti kod kojih je donosilac iskoristio pravo opoziva. Ako je u aktu bio sadržan dodatak – pridržaj opoziva – pa ga je donosilac iskoristio i opozvao upravni akt, također prestaje važenje upravnog akta

4. stavljanjem izvan snage – poništavanjem ili ukidanjem – takvo stavljanje izvan snage znači autoritativan zahvat u već postojeći upravni akt i ono se provodi novim aktom kojim se prijašnji stavlja izvan snage.
5. propašću stvari o kojoj je upravnim aktom odlučeno – to se odnosi na akt koji je kao predmet odlučivanja imao ovlasti i dužnosti vezane za određenu stvar (npr. prometna dozvola vezana za određeno vozilo, a ono bude uništeno)

6. smrću stranke kod tzv. osobnih upravnih akata – kad se pravo i obveze utvrđene upravnim aktom vezuju strogo za određenu osobu, bez mogućnosti prenošenja na drugu, onda smrt titulara ujedno znači i prestanak upravnog akta (npr. dozvola za držanje i nošenje oružja)

7. nevršenjem ovlasti koja su podijeljena upravnim aktom – takav način prestanka karakteriziraju dvije okolnosti: stranka propušta koristiti se ovlašću, a takvo propuštanje je pravnom normom predviđeno kao razlog za prestanak samog upravnog akta. Obično se u takvim aktima u pravnoj normi predvidi rok u kojemu se stranka može koristiti ovlašću, tako da protekom roka dolazi do prestanka važenja akta.

8. odricanjem od ovlasti koja su stranci podijeljena upravnim aktom – ovdje se može govoriti samo o onim ovlastima koje su u isključivom interesu odricatelja a kojih se on može odreći na način da to ne ide na štetu javnog interesa ni interesa trećih osoba (npr. vlasnik zgrade izjavi da odustaje od nadogradnje za koju je dobio dozvolu)

3. FUNKCIONALNO(MATERIJALNO) GLEDIŠTE ODREĐENJA UPRAVE

Funkcionalno ili materijalno gledište
Ovo gledište kao osnovu uzima funkciju odnosno sadržaj upravne djelatnosti, a zanemaruje formu odnosno organizacijski oblik kojim se takve funkcije ostvaruju. Primaran je unutarnji sadržaj upravne djelatnosti.

«Javnu upravu u materijalnom smislu tvore upravne djelatnosti.»
Postoje dva načina određivanja pojma uprave prema ovom gledištu: negativan i pozitivan.
 Prema negativnom gledištu uprava je djelatnost koja nije ni zakonodavstvo ni sudstvo.

 Prema pozitivnom gledištu, uprava se određuje sa stajališta pravnih akata koje donosi, odnosno akcijama koje poduzima. Drugo podgledište pozitivnog gledišta vidi upravu kao «sredstvo za ostvarenje cilja».

4. OBJASNI MATERIJALNU POVREDU ZAKONA
MATERIJALNA POVREDA ZAKONA – nastaje ako nadležno tijelo:
1. uopće ne primijeni materijalni propis koji je trebao primijeniti,
2. primijeni drugi propis čija primjena u konkretnoj situaciji ne dolazi u obzir,
3. pogrešno protumači ili primijeni pravni propis kojeg je trebalo primijeniti.

Sankcija: povodom pravnog lijeka – stavljanje izvan snage.

5. OBJASNI NAČELO SAMOSTALNI DRŽAVNE UPRAVE
Načelo samostalnosti u rješavanju ?
Tijelo vodi upravni postupak i donosi rješenje samostalno u okviru ovlaštenja. Ovlaštena osoba nadležnog tijela samostalno utvrđuje činjenice i okolnosti i na temelju toga primjenjuje propise u konkretnom slučaju.

6. OVLASTI SUDA PRILIKOM ODLUČIVANJA O ZAKONITOSTI RJEŠENJA O IZVLAŠTENJU (TAKO NEKAKO) ponavlja se

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o izvlaštenju iz 2002. godine, predviđen je novi način zaštite prava koja mogu biti povrijeđena rješenjem o izvlaštenju i to u vidu posebnog oblika upravnog spora čija se karakteristika ogleda u tome što se postupak vodi pred županijskim sudom i što taj sud u spomenutom postupku na odgovarajući način primjenjuje odredbe Zakona o upravnim sporovima (kao norme lex generalis) ako samim Zakonom o izvlaštenju (lex specialis) nije drukčije određeno.
Naime, spomenutim izmjenama i dopunama Zakona dopušta se tužba protiv drugostupanjskog rješenja o izvlaštenju koja se podnosi mjesno nadležnom županijskom sudu u roku 30 dana od dana dostave rješenja stranci (ova se tužba može podnijeti i iz razloga što drugostupanjsko tijelo nije u zakonom propisanom roku odlučilo o žalbi).

O tužbi odlučuje vijeće županijskog suda sastavljeno od tri suca na javnoj raspravi, ako zakonom nije drukčije određeno. Kad sudu stigne tužba, onda sud ima različite ovlasti, kako glede same tužbe tako i glede akata koji se tužbom osporavaju.
 prije svega sud ima pravo odbaciti tužbu. Ta ovlast pripada predsjedniku suda ako utvrdi da postoje procesni nedostaci koji onemogućavaju postupanje po tužbi. Odbacivanje tužbe vrši se rješenjem protiv kojega je dopušten prigovor u roku 8 dana od primitka rješenja. O prigovoru odlučuje vijeće županijskog suda sastavljeno, od tri suca i to na nejavnoj sjednici.

 druga je mogućnost vijeća suda da presudom (također na nejavnoj sjednici) poništi upravni akt bez dostavljanja tužbe na odgovor. Takvo poništavanje, vijeće suda može provesti ako utvrdi da su u upravnom postupku učinjene osobito teške povrede postupka ili da je materijalno pravo očigledno pogrešno primijenjeno.

 ako vijeće suda nije iskoristilo niti jednu od spomenutih mogućnosti onda provodi postupak u kojemu odlučuje o tužbi. Pri tome, vijeće suda ima pravo odbaciti tužbu rješenjem i to ako takvo odbacivanje nije proveo predsjednik vijeća iz prije spomenutih razloga.

O tužbi vijeće odlučuje presudom i pri tome ima dvije mogućnosti:
1. da tužbu odbije
2. ili da je uvaži (prihvati)

7. NAČINI PRESTANKA HRVATSKOG DRŽAVLJANSTVA OTPUSTOM
. Prestanak hrvatskog državljanstva otpustom
To je način prestanka državljanstva na temelju posebnog akta državnog tijela, a u povodu molbe pojedinca. Taj način prestanka tvori antipod prirođenju. I kod prirođenja kao i kod otpusta, potrebna je izričita volja pojedinca, izražena posebnim zahtjevom. Samo, dok se kod prirođenja na osnovi takvog zahtjeva državljanstvo stječe, dotle se kod otpusta ono gubi.


Otpust iz hrvatskog državljanstva može se dati osobi koja je podnijela zahtjev za otpust i udovoljava sljedećim pretpostavkama:
• da je navršila18 godina života,
• da nema smetnji glede vojne obveze,
• da je podmirila dužne poreze, takse i druge javne pristojbe te obveze prema pravnim i fizičkim osobama u RH za koje postoji izvršni nalog;
• da je pravno uredila imovinske obveze iz bračnog odnosa i odnosa roditelja i djece prema hrvatskim državljanima i prema osobama koje koje ostaju živjeti u RH;
• da ima strano državljanstvo ili da je dokazala da će hiti primljena u strano
državljanstvo.

Otpust iz hrvatskog državljanstva ne može dobiti osoba protiv koje se u Republici Hrvatskoj vodi kazneni postupak zbog djela koje se goni prema službenoj dužnosti ili ako je osuđena na kaznu zat¬vora, dok tu kaznu ne izdrži.

Na zahtjev oba roditelja kojima je hrvatsko državljanstvo prestalo otpustom, prestaje državljanstvo i njihovoj maloljetnoj djeci. Ako je otpustom prestalo državljanstvo samo jednom roditelju, otpust se proteže i na maloljetnu djecu ako je drugi roditelj strani državljanin. Djeca iznad 14 godina moraju dati svoj pristanak.

Rješenje o otpustu iz hrvatskog državljanstva stavlja se izvan snage na zahtjev osobe koja je dobila otpust, ako ona ne stekne strano državljanstvo u roku od jedne godine od dana objave rješenja o otpustu u Narodnim novinama i na¬stavi živjeti u RH. Isto tako, rješenje o otpustu stavlja se iz¬van snage na zahtjev osobe koja je dobila otpust i iselila se iz RH, ali u roku od 3 godine od dana iseljenja nije stekla strano državljanstvo, a o tome je u roku naredne tri godine obavijestila diplomatsko ili konzularno predstavništvo Republike Hrvatske u inozemstvu ili neposredno tijelo nad¬ležno za donošenje rješenja o otpustu.

8. MALOLJETNICI U PREKRŠAJNOM ZAKONU (TAKO NEKAKO)
Sudski ukor

Članak 68.
(1) Sud će primijeniti sudski ukor ako se iz maloljetnikovog odnosa prema počinjenom prekršaju i njegovoj spremnosti da ne čini prekršaje može zaključiti da će i samim prijekorom biti postignuta svrha odgojne mjere.
(2) Pri primjeni ukora sud će maloljetniku ukazati na društvenu neprihvatljivost i štetnost njegova ponašanja te da mu se za slučaj ponovnog počinjenja prekršaja može primijeniti i teža sankcija.
Posebne obveze

Članak 69.
(1) Sud može maloljetniku odrediti jednu ili više posebnih obveza ako ocijeni da će njihovom primjenom pozitivno utjecati na maloljetnika i njegovo ponašanje.
(2) Sud može maloljetniku odrediti obvezu:
1. da se ispriča oštećeniku,
2. da prema vlastitim mogućnostima popravi ili nadoknadi štetu nastalu prekršajem,
3. da se uzdrži od posjećivanja određenih mjesta i kloni društva određenih osoba koje na njega štetno utječu,
4. da se uz suglasnost maloljetnikovoga zakonskog zastupnika podvrgne odvikavanju i liječenju od droge ili drugih ovisnosti,
5. da se radi učenja ili provjere znanja prometnih propisa uputi u nadležnu ustanovu za osposobljavanje vozača,
6. da se uključi u rad humanitarnih organizacija ili na poslove komunalnog ili ekološkog značenja,
7. da se uključi u rad športskih i drugih sekcija uz pedagoški nadzor u školi,
8. da se uključi u pojedinačni ili skupni rad u savjetovalištu za mlade.
(3) Određene posebne obveze mogu trajati najdulje šest mjeseci i ne smiju ometati maloljetnikovo školovanje ili zaposlenje.
(4) U okviru obveze sud će odrediti oblike i način popravljanja naknade štete, no pri tome osobni rad maloljetnika ne smije trajati više od 20 sati unutar roka od mjesec dana i mora biti tako raspoređen da ne ometa školovanje ili zaposlenje maloljetnika.
(5) Pri određivanju posebnih obveza sud će maloljetnika posebno upozoriti da ga se zbog skrivljenog neispunjavanja obveza može uputiti u centar za odgoj.
(6) Izvršenje posebnih obveza provodi se uz nadzor centra za socijalnu skrb koji o tome izvještava sud.
(7) Centar za socijalnu skrb dužan je voditi posebnu evidenciju za svakog maloljetnika prema kojem je sud primijenio odgojnu mjeru.
Upućivanje u centar za odgoj

Članak 70.
(1) Sud će primijeniti mjeru upućivanja maloljetnika u centar za odgoj kada ocijeni da je za ostvarenje svrhe odgojnih mjera potrebno pojačanim mjerama utjecati na njegovu ličnost i ponašanje.
(2) Maloljetnika prema kojem je primijenjena mjera iz stavka 1. ovoga članka sud može uputiti u centar:
1. na određen broj sati tijekom dana u trajanju od najmanje osam, a najdulje četrnaest dana,
2. na neprekidni boravak u trajanju od osam dana.
(3) Pri primjeni mjere iz stavka 1. ovoga članka pazit će se da radi njezina izvršenja maloljetnik ne izostane s redovitog školovanja ili s radnog mjesta.
(4) Boravak maloljetnika u centru mora biti ispunjen djelatnostima primjerenim njegovim osobinama i usmjeren na razvijanje osjećaja odgovornosti.
Novčana kazna

Članak 71.
(1) Novčanu kaznu sud može izreći počinitelju prekršaja starijem maloljetniku koji ostvaruje osobne prihode vlastitim radom ili imovinom ako utvrdi da s obzirom na narav i težinu počinjenog prekršaja treba izreći tu kaznu.
(2) Neplaćena novčana kazna ne može se zamijeniti mjerom zatvora ni radom za opće dobro na slobodi, ali će se prisilno naplatiti na imovini maloljetnika, njegova roditelja ili druge osobe koja za njega skrbi.
Maloljetnički zatvor

Članak 72.
(1) Počinitelju prekršaja starijem maloljetniku može se izreći kazna maloljetničkog zatvora za prekršaj za koji je zakonom propisana kao teža kazna zatvor, ako sud utvrdi da je s obzirom na narav i težinu prekršaja i visok stupanj krivnje potrebno izreći tu kaznu.
(2) Kazna maloljetničkog zatvora izriče se u okviru kazne zatvora propisane za određeni prekršaj, time da ne može biti kraća od tri dana ni dulja od deset dana.
(3) Prije izricanja kazne maloljetničkog zatvora, sud može prethodno pribaviti mišljenje nadležnog centra za socijalnu skrb o primjerenosti te kazne.
Izricanje kazne maloljetničkog zatvora za prekršaje u stjecaju

Članak 74.
(1) Za prekršaje u stjecaju sud će izreći ukupnu kaznu maloljetničkog zatvora u granicama iz članka 72. stavka 2. ovoga Zakona bez prethodnog utvrđivanja kazne za svaki pojedini prekršaj. Ako smatra da za neki prekršaj maloljetnika treba kazniti kaznom maloljetničkog zatvora, a za drugi primijeniti odgojnu mjeru, sud će izreći samo kaznu maloljetničkog zatvora.
(2) Kad sud nakon izricanja kazne maloljetničkog zatvora utvrdi da je maloljetnik prije ili poslije izricanja te kazne počinio neki prekršaj, postupit će po odredbi stavka 1. ovoga članka.

Ako netko misli, da ima bolji odgovor neka me nadopuni. Pozdrav

 

[Jadranka15]

Citiram - Zakon o sudovima za mladež - NN 111/97; 27/98, 12/02 - slijedi
Odgojne mjere za maloljetnike za počinjena kaznena djela
Maloljetnicima se za počinjena kaznena djela kao sankcije izriču odgojne mjere, maloljetnički zatvor i sigurnosne mjere. Maloljetniku koji je u vrijeme počinjenja kaznenog djela navršio četrnaest, a nije navršio šesnaest godina života (mlađi maloljetnik), mogu se izreći samo odgojne mjere. Maloljetniku koji je u vrijeme počinjenja kaznenog djela navršio šesnaest, a nije navršio osamnaest godina života (stariji maloljetnik), mogu se izreći odgojne mjere, a uz uvjete predviđene Zakonom o sudovima za mladež, maloljetnički zatvor.
Svrha je maloljetničkih sankcija pružanjem zaštite, brige, pomoći i nadzora te osiguranjem opće i stručne izobrazbe maloljetnog počinitelja kaznenog djela utjecati na njegov odgoj, razvijanje njegove cjelokupne ličnosti i jačanje njegove osobne odgovornosti.
Odgojne mjere jesu:
1) sudski ukor,
2) posebne obveze,
3) upućivanje u centar za odgoj,
4) pojačana briga i nadzor,
5) pojačana briga i nadzor uz dnevni boravak u odgojnoj ustanovi,
6) upućivanje u odgojnu ustanovu,
7) upućivanje u odgojni zavod,
8) upućivanje u posebnu odgojnu ustanovu.

Prve tri odgojne mjere izriču se kad je potrebno utjecati na maloljetnikovu ličnost i ponašanje mjerama upozorenja, usmjeravanja ili drugim primjerenim mjerama, a odgojne mjere pojačanog nadzora kad za maloljetnikov odgoj i razvoj treba poduzeti trajnije mjere uz odgovarajući stručni nadzor i pomoć, a nije potrebno maloljetnikovo odvajanje od dotadašnje sredine. Ostale odgojne mjere (zavodske mjere) izriču se kad prema maloljetniku treba poduzeti trajnije i intenzivnije odgojne mjere ili mjere liječenja uz njegovo odvajanje od dotadašnje sredine. Zavodske mjere primjenjuju se kao krajnje sredstvo i smiju trajati, u granicama određenim Zakonom o sudovima za mladež, samo koliko je potrebno da bi se ostvarila njihova svrha.
Pri izboru odgojne mjere sud će uzeti u obzir maloljetnikovu dob, njegovu tjelesnu i duševnu razvijenost, njegove duševne osobine te osobne sklonosti; težinu i narav počinjenoga djela, pobude iz kojih i okolnosti u kojima je djelo počinio, ponašanje nakon počinjenog djela i osobito je li, ako je to mogao, pokušao spriječiti nastupanje štetne posljedice ili nastojao nadoknaditi počinjenu štetu; njegove životne uvjete, zdravstveno stanje, obiteljske prilike, obrazovanje i odgoj; je li i prije počinio kaznena djela i je li mu već bila izrečena maloljetnička sankcija; sve okolnosti koje utječu na izbor takve odgojne mjere kojom će se moći najbolje ostvariti svrha odgojnih mjera.
Sudski ukor se izriče ako se iz maloljetnikova odnosa prema počinjenom kaznenom djelu i njegove spremnosti da ubuduće ne čini kaznena djela može zaključiti da će i samim prijekorom biti postignuta svrha odgojnih mjera. Pri izricanju sudskog ukora sud će predočiti maloljetniku društvenu neprihvatljivost i štetnost njegova ponašanja, posljedice koje ono može na njega imati, te da mu se u slučaju ponovnog počinjenja kaznenog djela može izreći teža sankcija.
Sud može maloljetniku naložiti jednu ili više posebnih obveza, ako ocijeni da je primjerenim nalozima ili zabranama potrebno utjecati na maloljetnika i njegovo ponašanje.
Sud može maloljetniku izreći obvezu:
1) da se ispriča oštećeniku,
2) da prema vlastitim mogućnostima popravi ili nadoknadi štetu nanesenu kaznenim djelom,
3) da redovito pohađa školu,
4) da ne izostaje s radnog mjesta,
5) da se osposobljava za zanimanje koje odgovara njegovim sposobnostima i sklonostima,
6) da prihvati zaposlenje i u njemu ustraje,
7) da se uključi u rad humanitarnih organizacija ili u poslove komunalnog ili ekološkog značenja,
8) da se uzdrži od posjećivanja određenih lokala, odnosno priredaba i kloni društva određenih osoba koje na njega štetno utječu,
9) da se, uz suglasnost maloljetnikova zakonskog zastupnika podvrgne stručnom medicinskom postupku ili postupku odvikavanja od droge ili drugih ovisnosti,
10) da se uključi u pojedinačni ili skupni rad u savjetovalištu za mlade,
11) da sudjeluje na tečajevima za stručno osposobljavanje,
12) da bez posebnog odobrenja centra za socijalnu skrb ne može trajnije napustiti mjesto prebivališta ili boravišta,
13) da se radi provjere znanja prometnih propisa uputi u nadležnu ustanovu za osposobljavanje vozača.
Izrečene obveze mogu trajati najdulje do jedne godine. Sud može izrečene obveze naknadno izmijeniti ili djelomično ili potpuno ukinuti.
Upućivanje u centar za odgoj
Sud će izreći mjeru upućivanja maloljetnika u centar za odgoj kad ocijeni da je za ostvarenje svrhe odgojnih mjera potrebno odgovarajućim kratkotrajnim mjerama utjecati na njegovu ličnost i ponašanje. Maloljetnika kojemu je izrečena navedena mjera sud može uputiti u centar:
• na određeni broj sati tijekom dana u trajanju od najmanje četrnaest, a najdulje trideset dana,

• na neprekidni boravak u trajanju od najmanje petnaest dana, a najviše tri mjeseca.
Pri izricanju ove mjere pazit će se da poradi njezina izvršenja maloljetnik ne izostane s redovite školske nastave ili s radnog mjesta.
Pojačana briga i nadzor
Pojačana briga i nadzor izriče se kad sud ocijeni da utjecaj roditelja ili skrbnika na odgoj, ponašanje i razvoj maloljetnikove ličnosti nije dovoljan za ostvarenje svrhe odgojnih mjera već je potrebno poduzeti trajnije mjere odgoja uz brigu i nadzor nadležne službe. Služba nadležna za provedbu pojačane brige i nadzora odredit će stručnu osobu koja će u suradnji s maloljetnikom, njegovim roditeljima, skrbnikom, tijelima socijalne skrbi, odgoja i obrazovanja, liječnicima i drugim stručnim osobama stalno utjecati na ličnost i ponašanje maloljetnika, brinuti se o njegovu liječenju i nadzirati ispunjenje njegovih obveza i dužnosti. Kad izrekne ovu mjeru, sud će i roditeljima ili skrbniku dati posebne upute i obvezati ih da u svemu surađuju sa stručnom osobom. Sud naknadno odlučuje o trajanju ove mjere, s tim da ono ne može biti kraće od šest mjeseci ni dulje od dvije godine.
Pojačana briga i nadzor uz dnevni boravak u odgojnoj ustanovi
Pojačana briga i nadzor uz dnevni boravak u odgojnoj ustanovi izriče se kad sud ocijeni da je za ostvarenje svrhe odgojnih mjera prema maloljetniku potrebno poduzeti trajnije i intenzivnije mjere odgoja, posebno obrazovanjem i radnim osposobljavanjem uz nadzor odgojitelja i drugih stručnjaka, a nije ujedno potrebno njegovo potpuno i trajnije odvajanje od dotadašnje sredine.
Sud naknadno odlučuje o trajanju ove odgojne mjere, s tim da ono ne može biti kraće od šest mjeseci ni dulje od dvije godine.
Ako maloljetnik svojom krivnjom ne izvršava izrečene mu posebne obveze ili odbija ili na drugi način ometa izvršenje mjere pojačanog nadzora, sud može odlučiti da ga zbog toga uputi u centar za odgoj na neprekidni boravak u trajanju od najdulje mjesec dana.
Upućivanje u odgojnu ustanovu
Upućivanje u odgojnu ustanovu sud će izreći kad je maloljetnika potrebno odvojiti iz sredine u kojoj živi i uz pomoć, brigu i nadzor odgojitelja i drugih stručnjaka omogućiti trajnije djelovanje na njegovu ličnost, razvoj i odgoj, osobito glede obrazovanja i radnog osposobljavanja. Odgojna mjera može se izvršavati u manjim stambenim cjelinama vezanim uz obrazovne, radne, zabavne, športske i druge sadržaje tih sredina. U odgojnoj ustanovi maloljetnik ostaje najmanje šest mjeseci, a najdulje dvije godine, s tim da sud odlučuje svakih šest mjeseci ima li osnove obustaviti izvršenje ove mjere ili je zamijeniti drugom odgojnom mjerom.
Upućivanje u odgojni zavod
Upućivanje u odgojni zavod sud će izreći kad je maloljetnika nužno odvojiti od dosadašnje sredine, a s obzirom na izražene poremećaje ponašanja i nedovoljnu spremnost da prihvati odgojne utjecaje potrebno je primijeniti pojačane mjere odgoja. Pri odlučivanju o izricanju ove mjere, sud će osobito uzeti u obzir težinu i narav počinjenog djela i okolnost jesu li prema maloljetniku prije bile izrečene odgojne mjere ili kazna maloljetničkog zatvora. U odgojnom zavodu maloljetnik ostaje najmanje šest mjeseci, a najdulje tri godine, s tim da sud odlučuje svakih šest mjeseci ima li osnove obustaviti izvršenje ove mjere ili je zamijeniti drugom odgojnom mjerom.
Upućivanje u posebnu odgojnu ustanovu
Prema maloljetniku s psihofizičkim oštećenjima sud može umjesto upućivanja u odgojnu ustanovu ili odgojni zavod izreći mjeru upućivanja u posebnu odgojnu ustanovu. Ova mjera može se izreći i umjesto sigurnosne mjere obveznog psihijatrijskog liječenja ako se u posebnoj odgojnoj ustanovi može osigurati liječenje maloljetnika i time postići svrha ove sigurnosne mjere. Maloljetnik ostaje u posebnoj odgojnoj ustanovi dok je to potrebno za njegovo liječenje, zaštitu ili osposobljavanje ali ne dulje od tri godine. Ako maloljetnik postane punoljetan tijekom trajanja ove mjere, ispitat će se je li potrebno da i dalje ostane u toj ustanovi. Sud odlučuje svakih šest mjeseci o potrebi nastavljanja ove odgojne mjere.

Rezime - Zakona o sudovima za mladež - slijedi
ORGANIZACIJA SUDOVA –
sude Sudovi za mladež, sačinjavaju ih Odjeli za mladež koji se sastoje od Vijeća za mladež i sudaca za mladež, u Općinskim sudovima u sjedištu Županijskog suda i u Županijskim sudovima.
Suci za mladež i državni odvjetnici za mladež moraju imati izražena nagnuća za odgoj, potrebe i probitke mladeži te vladati osnovnim znanjima iz područja kriminologije, socijalne pedagogije i socijalne skrbi za mlade osobe (čl 36 i 37).
U suđenju sudjeluju porotnici za mladež koji se imenuju iz redova profesora, učitelja, odgojitelja i drugih osoba koji imaju iskustva u odgoju mladih osoba (čl 40).
Sudovi za mladež i državna odvjetništva imaju stručne suradnike socijalne pedagoge ili socijalne radnike koji pružaju stručnu pomoć sucu za mladež i državnom odvjetniku za mladež (čl 42)

SPECIJALIZIRANA POLICIJA – u predmetima kaznenih djela maloljetnika postupaju službenici redarstvenih vlasti specijalizirani za potrebe maloljetničkog kriminaliteta (čl 66)

 

[lilim]

[/QUOTE]8. MALOLJETNICI U PREKRŠAJNOM ZAKONU (TAKO NEKAKO)
Sudski ukor

Članak 68.
(1) Sud će primijeniti sudski ukor ako se iz maloljetnikovog odnosa prema počinjenom prekršaju i njegovoj spremnosti da ne čini prekršaje može zaključiti da će i samim prijekorom biti postignuta svrha odgojne mjere.
(2) Pri primjeni ukora sud će maloljetniku ukazati na društvenu neprihvatljivost i štetnost njegova ponašanja te da mu se za slučaj ponovnog počinjenja prekršaja može primijeniti i teža sankcija.
Posebne obveze

Članak 69.
(1) Sud može maloljetniku odrediti jednu ili više posebnih obveza ako ocijeni da će njihovom primjenom pozitivno utjecati na maloljetnika i njegovo ponašanje.
(2) Sud može maloljetniku odrediti obvezu:
1. da se ispriča oštećeniku,
2. da prema vlastitim mogućnostima popravi ili nadoknadi štetu nastalu prekršajem,
3. da se uzdrži od posjećivanja određenih mjesta i kloni društva određenih osoba koje na njega štetno utječu,
4. da se uz suglasnost maloljetnikovoga zakonskog zastupnika podvrgne odvikavanju i liječenju od droge ili drugih ovisnosti,
5. da se radi učenja ili provjere znanja prometnih propisa uputi u nadležnu ustanovu za osposobljavanje vozača,
6. da se uključi u rad humanitarnih organizacija ili na poslove komunalnog ili ekološkog značenja,
7. da se uključi u rad športskih i drugih sekcija uz pedagoški nadzor u školi,
8. da se uključi u pojedinačni ili skupni rad u savjetovalištu za mlade.
(3) Određene posebne obveze mogu trajati najdulje šest mjeseci i ne smiju ometati maloljetnikovo školovanje ili zaposlenje.
(4) U okviru obveze sud će odrediti oblike i način popravljanja naknade štete, no pri tome osobni rad maloljetnika ne smije trajati više od 20 sati unutar roka od mjesec dana i mora biti tako raspoređen da ne ometa školovanje ili zaposlenje maloljetnika.
(5) Pri određivanju posebnih obveza sud će maloljetnika posebno upozoriti da ga se zbog skrivljenog neispunjavanja obveza može uputiti u centar za odgoj.
(6) Izvršenje posebnih obveza provodi se uz nadzor centra za socijalnu skrb koji o tome izvještava sud.
(7) Centar za socijalnu skrb dužan je voditi posebnu evidenciju za svakog maloljetnika prema kojem je sud primijenio odgojnu mjeru.
Upućivanje u centar za odgoj

Članak 70.
(1) Sud će primijeniti mjeru upućivanja maloljetnika u centar za odgoj kada ocijeni da je za ostvarenje svrhe odgojnih mjera potrebno pojačanim mjerama utjecati na njegovu ličnost i ponašanje.
(2) Maloljetnika prema kojem je primijenjena mjera iz stavka 1. ovoga članka sud može uputiti u centar:
1. na određen broj sati tijekom dana u trajanju od najmanje osam, a najdulje četrnaest dana,
2. na neprekidni boravak u trajanju od osam dana.
(3) Pri primjeni mjere iz stavka 1. ovoga članka pazit će se da radi njezina izvršenja maloljetnik ne izostane s redovitog školovanja ili s radnog mjesta.
(4) Boravak maloljetnika u centru mora biti ispunjen djelatnostima primjerenim njegovim osobinama i usmjeren na razvijanje osjećaja odgovornosti.
Novčana kazna

Članak 71.
(1) Novčanu kaznu sud može izreći počinitelju prekršaja starijem maloljetniku koji ostvaruje osobne prihode vlastitim radom ili imovinom ako utvrdi da s obzirom na narav i težinu počinjenog prekršaja treba izreći tu kaznu.
(2) Neplaćena novčana kazna ne može se zamijeniti mjerom zatvora ni radom za opće dobro na slobodi, ali će se prisilno naplatiti na imovini maloljetnika, njegova roditelja ili druge osobe koja za njega skrbi.
Maloljetnički zatvor

Članak 72.
(1) Počinitelju prekršaja starijem maloljetniku može se izreći kazna maloljetničkog zatvora za prekršaj za koji je zakonom propisana kao teža kazna zatvor, ako sud utvrdi da je s obzirom na narav i težinu prekršaja i visok stupanj krivnje potrebno izreći tu kaznu.
(2) Kazna maloljetničkog zatvora izriče se u okviru kazne zatvora propisane za određeni prekršaj, time da ne može biti kraća od tri dana ni dulja od deset dana.
(3) Prije izricanja kazne maloljetničkog zatvora, sud može prethodno pribaviti mišljenje nadležnog centra za socijalnu skrb o primjerenosti te kazne.
Izricanje kazne maloljetničkog zatvora za prekršaje u stjecaju

Članak 74.
(1) Za prekršaje u stjecaju sud će izreći ukupnu kaznu maloljetničkog zatvora u granicama iz članka 72. stavka 2. ovoga Zakona bez prethodnog utvrđivanja kazne za svaki pojedini prekršaj. Ako smatra da za neki prekršaj maloljetnika treba kazniti kaznom maloljetničkog zatvora, a za drugi primijeniti odgojnu mjeru, sud će izreći samo kaznu maloljetničkog zatvora.
(2) Kad sud nakon izricanja kazne maloljetničkog zatvora utvrdi da je maloljetnik prije ili poslije izricanja te kazne počinio neki prekršaj, postupit će po odredbi stavka 1. ovoga članka.

Ako netko misli, da ima bolji odgovor neka me nadopuni. Pozdrav[/QUOTE]


Zar nije bilo pitanje nešto o kažnjavanju djeteta, a ne maloljetnika???

Ako se pitanje odnosilo na djecu, onda je odgovor čl. 62,
"Kada se dijete učestalo ponaša na način kojim ostvaruje obilježja težih prekršaja, nadležno državno tijelo za postupanje povodom počinjenih prekršaja u drugim slučajevima obavijestit će o ponašanju djeteta roditelje ili skrbnike i Centar za socijalnu skrb prema prebivalištu ili boravištu djeteta i njegovih roditelja ili skrbnika."
Sad više nisam sigurna

 

[Jadranka15]

Ja sam sigurna da je zadnje bilo pitanje tj.8. Maloljetnički prekršajni u Prekršajnom zakonu (NN br.107/07)

 

[xxx]

ja bih rekla da je zadnje pitanje glasilo "načelna odgovornost maloljetnika prema prekršajnom zakonu"

 

[Jadranka15]

Načelna odgovornost maloljetnika prema Prekršajnom zakonu (NN br.107/07 - u daljnjem tekstu PZ) slijedi
Prekršajna neodgovornost djeteta (maloljetnika)

Članak 9.

(1) Osoba koja u vrijeme počinjenja prekršaja nije navršila četrnaest godina života ne odgovara za prekršaj.
(2) Kada se osoba iz stavka 1. ovoga Zakona učestalo ponaša na način kojim ostvaruje obilježja težih prekršaja, nadležno državno tijelo za postupanje povodom počinjenih prekršaja obavijestit će o ponašanju te osobe roditelje ili skrbnike i Centar za socijalnu skrb prema njezinu prebivalištu ili boravištu njezinih roditelja ili skrbnika.
(3) Za počinjeni prekršaj osobe iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se roditelj ili drugi tko je nadzire ako je taj prekršaj u izravnoj vezi s propuštenim nadzorom roditelja ili drugog tko je nadzirao tu osobu.

Neka nam je sutra svima sa srećom,,neka bude svima labudić. Sretno i vidimo se, ali ruku na srce, pitanja su dosta bila suhoparna. Pozdrav

 

[chuchi]

možda ću cijelu ekipu samo zbuniti, ali mislim da je posljednje pitanje glasilo ovako: neodgovornost djeteta prema prekršajnom zakonu...

 

[Pozojsky]

Neodgovornost djeteta je bila -u preksajnom !!!
Garantiram zivotom !
P.S.Ja predlazem ritual kolektivnog konzumiranja bunike ako budete još toliko siroke odgovore davali...pa za takav odgovor treba biljeznica i pol a kolko se sjecam imamo 3 lista !!!
Šator se polako dize u mom vrtu !

Sretno svima sutra !!!

 

[maraya]

ej ljudi evo ja prošla imala 26 bodova (neznam kak al dobro),a na pismenom bila kod onog visokog stričeka,malo me zbunjivo,al nije bio loš,samo me pito stjecanje državljanstva podrijetlom i upravne akte po službenoj dužnosti.sve u svemu,dvojčica je u indeksu nadam se da ćete i vi bit moje sreće pozzz

 

[ŽELJKA]

evo i ja prošla-i presretna sam!!! Imala sam 19 bodova, bila na usmenom kod prof. Ofak-koja je najbolja prof na faksu, stvarno je divna, smirena trudi se da ti pomogne i izvlači iz tebe sve što znaš. Svi koji ćete polagati kod nje imate veliku sreću!
evo ljudi sretno svima i ak trebate pomoć pišite

 

[xxx]

da tako je bilo postavljeno pitanje, znam da se spominjalo dijete, a ne maloljetnik - budući da baš i nisam učila prekršajni zakon nisam htjela bubnuti glupost, ali to je to

pitanjce - koliko ste pripremali ovaj ispit i da li ste naučili baš sve glave i zakone?

čestitke svima koji su prošli, a nama ostalima koji nismo držim fige na dekanskom...he, he

 

[honey1706]

hej ljudi i ja sam proslaaa lelelel !!!imala sam 19 bodova na pismenom, mrtva granica, bila sam kod onoga profesora, mislim da je gospon Stanic , rekao je da buduci da sam na granici, moram znati odgovor na orgvo pitanje inace bye, papa... Pitao me pitanje od cure sto prije nije znala "Koncesionirana javna sluzba", zatim "Naturalizacija" i "odgovornost drzave za stetu bez greske" i to je to, i pitao me hocu li za vecu odgovarati rekoh mu :"NE HVALA!!!"
Uglavnom profesor je super, pomaze ti ako zapnes, zaista mu je u cilju da prodes, ne ide s tom namjerom da te rusi!!!
dvojcica u indexu

 

[Pozojsky]

Na pismenom imala 24.5 ,ispitivala me Ofak,cudo kak je zena smirena i normalna..
pitala me jedno pitanje- bitni elementi UA -znala,pita jel hocu za vise..velim ne hvala i dobim 3 ..pozz

 

[Srćeko]

evo i mog iskustva

imala sam na pismenom 24 i pol boda odgovarala sam kod Frane Staničića(tako nekako).pitao me načine stjecanja javnog dobra,konstitutivne upravne akte nabrojati i objasniti konstitutivne i deklatorne upravne akte i dobila sam 4

meni osobno jako ugodno iskustvo,jako sam se bojala ovog ispita jer ima najviše bodova i za očekivati je da je strašan a ubiti uopće nije

sretno svima koji nisu prošli,držim fige za drugi put