Prof Ofak ispituje i knjigu, da ne bi bilo iznenađenja.
Pita uglavnom onaj dio ustav, zakoni i podzakonski propisi, nacionalen parkove, šume,... pogledajte postove prije
Ispričavam se ako sam u prethodnom postu iznijela krivu informaciju, ali dok smo imali predavanje, ona je govorila o tome kako je knjiga već stara i kako bi ju trebalo mijenjati (te sam na temelju toga zaključila da ju neće ni pitati) a isto tako, predavanje je bilo vezano samo uz Zakon o zaštiti okoliša.
Ako netko ide na konzultacije, neka pita i podijeli točnu informaciju sa ostalim kolegama. Hvala!
Molm neku dobru dušicu da napiše odgovore na pitanja: ekološki porez, porez na energiju, pigorov porez i onaj neki Baumwol Oafesov porez. Please...
PIGOUOV POREZ
To je porez koji snosi pojedinac koji ostvaruje korist korištenjem prirodnih dobara (rijeka, jezera, mora, zraka...). Budući da prirodna dobra nemaju svojeg vlasnika i pripadaju čitavom društvu, štete izazvane njihovim korištenjem mora, dakle, snositi društvo.
Obveznik takvog poreza je stoga proizvođač čija gosp. djelatnost šteti čovjeku, raslinju, životinjama i prirodi uopće. U želji da smanji svoju poreznu obvezu, on racionalnije koristi prirodna dobra i smanjuje onečišćavanje prirode.
Prednosti Pigouovog poreza:
1. djeluje brzo, neposredno i anticipirano
2. poduzetniku uzrokuje, u usporedbi s drugim ekološkim mjerama, relativno manje izdatke
3. njegov je poticaj djelotvorniji od drugih tržišnih instrumenata, npr. od subvencije
Nedostaci:
1. nepravednost u raspodjeli tereta zaštite prirodnog okoliša
2. relativno visoki troškovi njegova uvođenja i primjene
3. nemogućnost utvrđivanja njegove optimalne visine
POREZ NA EMISIJU ODREĐEN EKOLOŠKIM STANDARDOM DRŽAVE (BAUMOL-OATESOV MODEL)
Prema Baumolu i Oatesu visina poreza na emisiju, kao i drugih ekoloških davanja, trebala bi se utvrditi prema ekološkom standardu određene države. Drugim riječima, trebalo bi najprije utvrditi koliki su globalni troškovi onečišćenja okoliša u nekoj državi te zatim prema prema visini tih troškova odrediti prosječnu visinu poreza i dr. davanja na emisiju.
Njihov pristup se bitno razlikuje od Pigouova. Dok Pigou polazi od individualne odgovornosti za onečišćenje okoliša, Baumolovo i Oatesovo je polaziše politička odluka o razini (standardu) kvalitete prirodnog okoliša. Dakle- visina poreza nije uvjetovana veličinom štete koju je pojedinac uzrokovao okolišu, nego razinom kvalitete okoliša.
EKOLOŠKI POREZI
Oni opterećuju samo zagađivače prirode, a ne sve građane. Po svojem cilju usmjereni su na smanjenje proizvodnje ili potrošnje onih proizvoda koji su po štetni za okoliš. Iz toga proizlazi da su ekološki porezi, s jedne strane, pravno neprihvatljivi jer krše ustavno načelo zabrane "gušenja" bilo koje gosp. djelatnosti, dok su, s druge strane, njihovi ciljevi općevrijedni i opravdani. Stoga bi ekološki porez bio pravno prihvatljiv samo kao privremeno rješenje.
Pri uvođenju ekološkog poreza mora se voditi računa o tome da se poštuje načelo fiskalne neutralnosti- to znači da se osigura postojeća razina poreznog opterećenja pri uvođenju novog poreza. To se načelo ostvaruje smanjenjem poreznog opterećenja neekoloških poreza (poreza na dohodak, na dobit i sl.) u mjeri u kojoj se povećava porezna obveza novog (ekološkog) poreza.
POPEZ NA ENERGIJU
Ekološki su porezi ponajprije zamišljeni kao porezi na potrošnju (pritom se misli na potrošnju za osobne potrebe). Npr. porez na kavu, pivo, cigarete, alkohol i bezalkoholna pića opterećuju gosp. snagu građanina koji je potrošač tih proizvoda.
Međutim, porez na naftu ili bilo koji drugi izvor energije prelazi svojim djelovanjem granice osobne potrošnje jer su nafta i njezini derivati izvori energije koji se koriste za proizvodnju gotovo svih proizvoda.
Kao porez na energiju on uzrokuje porast cijena svih onih proizvoda za čiju se proizvodnju nafta koristi, čime smanjuje konkurentnost proizvođača tih proizvoda. Drugim riječima, porez na energiju protivan je načelu zabrane diskriminacije u tržišnom natjecanju.
U namjeri da se izbjegnu takve štetne i protupravne posljedice, stručnjaci predlažu sljedeće mogućnosti:
1. istovremeno uvođenje poreza na energiju u porezne sustave europskih zemalja koji su važniji sudionici u međunarodnoj trgovini (uključujući zemlje koje nisu članice EU)
2. povrat plaćenog poreza na energiju pri izvozu proizvoda
3. uvođenje poreza na energiju koji bi snosili samo privatni potrošači energije