Re: Upravljanje ljudskim potencijalima i službeničko pravo
Razlike :
zaposlenje u javnoj službi, a pogotovo u državnoj službi, uglavnom se označuje u smislu „dužnosti“ a ne „posla“
službeničko zakonodavstvo ne možemo izjednačiti s radnim zakonodavstvom – odredbama službeničkog zakonodavstva štite se javni službenici u izvršavanju svoje specifične uloge u društvu, ali se utemeljuju i profesionalni standardi pomoću kojih oni izvršavaju javne poslove, uređuju se pitanja prijenosa ovlasti, odgovornosti i mehanizama za nadzor
zaposlenici u javim organizacijama više vrednuju nagrade koje im pruža osjećaj ispunjenja na poslu (sigurnost posla, mogućnost napredovanja i važnost posla) dok ih manje motiviraju vanjske nagrade kao što su visoki prihodi ili kraće radno vrijeme (postoji „motiviranost za javnu službu“)=>manja uspješnost menadžerskih reformi u javnom sektoru
privatne organizacije su primarno orijentirane na ostvarenje ekonomskog interesa,inače nebi bile konkurentne na otvorenom kapitalističkom tržištu
ULJP se u području javne uprave ne bi trebao zasnivati na ideji utilitarnog instrumentalizma. (javne organizacije ne postoje isključivo zbog toga da bi efikasno i ekonomično ostvarivale svoje ciljeve). Model uljp-a u javnoj upravi mora biti prilagođen različitim ciljevima (demokratskim, socijalnim, pravnim), a ne samo ekonomskim, te promicati humanistički pristup, kako prema zaposlenicima, tako i prema građanima
A sad moja dva pitanja na koja nisam sigurna odgovor, pa ako netko zna...:
Metode i tehnike poboljšanja služb.sustava?
Promjene koje pokazuju približavanje klasifikacijskog sustava i sustava radnih mj.?
Razlike :
zaposlenje u javnoj službi, a pogotovo u državnoj službi, uglavnom se označuje u smislu „dužnosti“ a ne „posla“
službeničko zakonodavstvo ne možemo izjednačiti s radnim zakonodavstvom – odredbama službeničkog zakonodavstva štite se javni službenici u izvršavanju svoje specifične uloge u društvu, ali se utemeljuju i profesionalni standardi pomoću kojih oni izvršavaju javne poslove, uređuju se pitanja prijenosa ovlasti, odgovornosti i mehanizama za nadzor
zaposlenici u javim organizacijama više vrednuju nagrade koje im pruža osjećaj ispunjenja na poslu (sigurnost posla, mogućnost napredovanja i važnost posla) dok ih manje motiviraju vanjske nagrade kao što su visoki prihodi ili kraće radno vrijeme (postoji „motiviranost za javnu službu“)=>manja uspješnost menadžerskih reformi u javnom sektoru
privatne organizacije su primarno orijentirane na ostvarenje ekonomskog interesa,inače nebi bile konkurentne na otvorenom kapitalističkom tržištu
ULJP se u području javne uprave ne bi trebao zasnivati na ideji utilitarnog instrumentalizma. (javne organizacije ne postoje isključivo zbog toga da bi efikasno i ekonomično ostvarivale svoje ciljeve). Model uljp-a u javnoj upravi mora biti prilagođen različitim ciljevima (demokratskim, socijalnim, pravnim), a ne samo ekonomskim, te promicati humanistički pristup, kako prema zaposlenicima, tako i prema građanima
A sad moja dva pitanja na koja nisam sigurna odgovor, pa ako netko zna...:
Metode i tehnike poboljšanja služb.sustava?
Promjene koje pokazuju približavanje klasifikacijskog sustava i sustava radnih mj.?