Opće upravno pravo (arhivirano)

[josipa11]

Tnx!

 

[Jadranka15]

Hej, molim tko ide u ponedeljak na pismeni iz OUP da napiše pitanja sa pismenog dijela ipita. Hvala

 

[tanja4]

Dovoljno je učiti po knjizi jer u njoj je sve obuhvaćeno + po skripti možeš ponavjat, a od zakona trebaš znati Prekršajni zakon (NN 107/07), čl. 1 - 81 iz tog zakona se pojavljuje jedno pitanje na pismenom, a do sada su se pojavljivali samo neki od čl. : čl. 9, 13, 18, 19, 26, 27, 29, 43, 44, 50, 63 -75
:wink5:

Hvala, al koje članke treba učit od ovih ostalih zakona, ak baš ne mislim učit po knjizi već samo po skripti?

 

[zoki]

zna li tko kad su prijave i polaganje za opće upravno pitam za 11 mjesec

 

[Jadranka15]

Za Opće upravno pravo za prijavu je 27. i 28.10. a polaganje je u 11 mjesecu u terminu od 8. do 12.11.2010. - tako piše u Vodiču kroz studij za akademsku 2001/11 godinu.

 

[josipa11]

Hej!

Danas sam pregeldala cijeli forum i našla sam par pitanja koja mi nisu jasna, pa bih molila da mi odgovori netko tko zna.

1. Nadzor Vlade nad upravom
2. Praksa državnih organa kao izvor upravnog prava
3. Navesti i objasniti mjere upozorenja
4. Nadležnost Ustavnog suda

Na komisiji sam i nisam stigla pripremiti ispit za danas, a kako namjeravam izaći u 11 mj, htjela bih si razjasniti još ove stvari.

I naravno, koja su bila pitanja danas?

 

[Jadranka15]

Pitanja ću pokušati odgovoriti tokom večeri, a koja su danas bila pitanja na pismenim dijelu, molim Vas da ih stavite na forum.

Evo odgovora na pitanja koje je postavila josipa11, slijedi

1. Nadzor Vlade nad upravom
Kontrola unutar same uprave; Vlada obavlja nadzor nad radom ministarstva, te je ovlaštena da (po pravu nadzora) ukida ili poništava upravne akte ministarstava ili drugih tijela republičke uprave. Vlada ima pravo i dužnost da pod određenim uvjetima ukine propis ministarstva ili drugog tijela republičke uprave.

2. Praksa državnih organa kao izvor upravnog prava
Praksa državnih tijela ima posebni položaj i u njoj se ne može gledati karakter neposrednog pravnog vrela. Državna tijela postupaju i donose svoje odluke na osnovi zakona, drugih propisa i općih akata samostalno. Takve odluke nemaju kvalitetu općeg pravila koje bi obvezivale bilo svog donositelja bilo drugo tijelo nižeg ranga, ali je praksa pojedinih tijela imala veliki utjecaj na razvoj pravnih sustava određenih zemalja.


3.Navesti i objasniti mjere upozorenja („Narodne novine“, broj:107/07)

MJERE UPOZORENJA

Vrste mjera upozorenja

Članak 41.
Mjere upozorenja koje se propisuju ovim Zakonom jesu: opomena i uvjetna osuda.
Svrha mjera upozorenja

Članak 42.
(1) Svrha je opomene da se počinitelju prekršaja uputi takva vrsta prijekora kad se s obzirom na sve okolnosti koje se tiču prekršaja i počinitelja radi ostvarenja svrhe prekršajnopravnih sankcija ne mora primijeniti kažnjavanje.
(2) Svrha je uvjetne osude da se počinitelju prekršaja uputi takva vrsta prijekora kojom se omogućava ostvarenje svrhe prekršajnopravnih sankcija izricanjem kazne bez njezina izvršenja.
Opomena

Članak 43.
(1) Opomena je prekršajnopravna sankcija koja se kao mjera upozorenja može primijeniti prema počinitelju prekršaja za koji je propisana kao jedina kazna novčana kazna do 5.000,00 kuna ako se prema postupanju počinitelja, njegovoj krivnji i prouzročenoj posljedici radi o očito lakom obliku tog prekršaja i kad se s obzirom na sve okolnosti koje se tiču počinitelja ili posebno njegova odnosa prema oštećeniku i naknadi štete prouzročene prekršajem steknu uvjeti za postignuće svrhe mjere upozorenja bez kažnjavanja.
(2) Opomena se može primijeniti i za prekršaje počinjene u stjecaju ako su se za svaki od tih prekršaj stekli uvjeti iz stavka 1. ovoga članka.
Uvjetna osuda

Članak 44.
(1) Uvjetna je osuda prekršajnopravna sankcija koja se kao mjera upozorenja sastoji od izrečene kazne zatvora ili maloljetničkog zatvora i roka u kojem se ta kazna ne izvršava pod uvjetima određenim ovim Zakonom.
(2) Sud može primijeniti uvjetnu osudu kad ocijeni da se i bez izvršenja kazne može očekivati ostvarenje svrhe kažnjavanja, posebno imajući u vidu odnos počinitelja prekršaja prema tom prekršaju ili prema oštećeniku i naknadi štete prouzročene prekršajem.
(3) Uvjetnom osudom odgađa se izvršenje izrečene kazne za vrijeme koje ne može biti kraće od tri mjeseca niti dulje od jedne godine.

4. Nadležnost Ustavnog suda

Nadležnosti Ustavnog suda Republike Hrvatske su slijedeće:
• odlučuje o suglasnosti zakona s Ustavom;
• odlučuje o suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom;
• može ocjenjivati ustavnost zakona te ustavnost i zakonitost drugih propisa koji su prestali važiti ako od tog prestanka do podnošenja zahtjeva ili prijedloga za pokretanje postupka nije prošlo više od godine dana;
• odlučuje povodom ustavnih tužbi protiv pojedinačnih odluka državnih tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravnih osoba s javnim ovlastima kad su tim odlukama povrijeđena ljudska prava i temeljne slobode, kao i pravo na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu zajamčeni Ustavom Republike Hrvatske;
• prati ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti te o uočenim pojavama neustavnosti i nezakonitosti izvješćuje Hrvatski sabor;
• rješava sukob nadležnosti između tijela zakonodavne, izvršne i sudbene vlasti,
• odlučuje, u skladu s Ustavom, o odgovornosti Predsjednika Republike,
• nadzire ustavnost programa i djelovanja političkih stranaka i može, u skladu s Ustavom, zabraniti njihov rad;
• nadzire ustavnost i zakonitost izbora i državnog referenduma i rješava izborne sporove koji nisu u djelokrugu sudova;
• prati ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti te o uočenim pojavama neustavnosti i nezakonitosti izvješćuje Hrvatski sabor;
• ako utvrdi da nadležno tijelo nije donijelo propis za izvršenje odredaba Ustava, zakona i drugih propisa, a bilo je dužno takav propis donijeti, o tome Ustavni sud obavještava Vladu, a o propisima koje je bila dužna donijeti Vlada, obavještava Hrvatski sabor;
• na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, donosi odluku kojom predsjednik Hrvatskog sabora preuzima dužnost privremenog predsjednika Republike u slučaju duže spriječenosti predsjednika Republike uslijed bolesti ili nesposobnosti, a posebno ako Predsjednik Republike nije u stanju odlučiti o povjeravanju dužnosti privremenom zamjeniku;
• daje prethodno odobrenje za pritvor i za pokretanje kaznenog postupka protiv Predsjednika Republike;
• odlučuje o žalbi protiv odluke Državnog sudbenog vijeća o razrješenju suca sudačke dužnosti, te odlučuje o žalbi protiv odluke Državnoga sudbenog vijeća o stegovnoj odgovornosti suca, sve u roku od 30 dana od dana primitka žalbe (odluka isključuje pravo na ustavnu tužbu)

 

[mila21]

Pitanja s današnjeg ispita (po sjećanju):
- funkcionalno/materijalno gledište pojma uprave
- greška u cilju i svrsi
- odgovornost za štetu bez greške
- retroaktivno djelovanje upravnog akta
- zastara prekršaja, prekid zastare
- ovlasti suda kod izvlaštenja
- sudska uprava
- obustava od izvršenja na primjeru Zakona o lokalnoj i područnoj samoupravi
Nije po redu al to je uglavnom to, s tim da je početak svakog pitanja započinjao sa objasni/iscrpno objasni

 

[josipa11]

Hvala, Jadranka!
Za mjere upozorenja nisam bila sigurna da li je to to, sad vidim ipak da je.

 

[Katarina J]

Hvala, al koje članke treba učit od ovih ostalih zakona, ak baš ne mislim učit po knjizi već samo po skripti?[/Q iako je to navedeno u literaturi, mislim da nitko detaljno ne uči te zakone, puno toga ima iz zakona o sustavu DU, većina ljudi kaže da je skripta dovoljna za prolaz iako sam si ja neke stvari potpunila knjigom sto je bilo u skripti nejasno ili šturo napisano...
uci PZ. i to je to, onih par čl.
:happy:

 

[Jadranka15]

Odgovor za Katarinu J
U prijašnjim postovima sam ja stavila članke i pitanja iz PZ koje se redovito pojavljuju na pismenom dijelu ispita iz OUP, pa to prođi. Pozdrav

Dobro veče evo odgovora sa današnjeg pismenog dijela ispita iz OUP, slijedi
1. FUNKCIONALNO ILI MATERIJALNO GLEDIŠTE POJMA UPRAVE

Funkcionalno ili materijalno gledište
kao polazna točka ovog gledišta uzima se funkcija odnosno sadržaj upravne djelatnosti – javnu upravu u materijalnom smislu tvore upravne djelatnosti.
I ovdje postoje različita stajališta određivanja pojma uprave u funkcionalnom ili materijalnom smislu, a dva su osnovna:

- negativan način prema kojem bi državna uprava bila ona djelatnost koja nije ni zakonodavstvo ni sudstvo (kad se izuzmu zakonodavstvo i sudstvo sve što ostaje čini državnu upravu).

- pozitivan način – u francuskoj teoriji uprava se kao funkcija izražava pravnim aktima što ih donosi i akcijama koje poduzima.


2. OBJASNI GREŠKA U CILJU I SVRSI

Utvrđivanje cilja i svrhe mora biti prisutno i kad se u izvršavanju pravnog pravila donose akti sa slobodnom (diskrecijskom) ocjenom. Zakon o općem upravnom postupku normira, da u upravnim stvarima, u kojima je organ zakonom ili na zakonu zasnovanom propisu ovlašten rješavati po slobodnoj ocjeni, rješenje mora biti doneseno u granicama ovlasti i u skladu s ciljem s kojim je ovlast dana (članak 5).

Greška u cilju i svrsi,
Pravilno primijeniti zakon znači ostvarivati njegovu svrhu, postizati onaj cilj koji je pred očima imao zakonodavac u momentu stvaranja zakona. Zakon je u mnogim slučajevima samo pravno-tehničko ruho određenim političkim idejama i koncepcijama. Državna uprava mora te ideje pravilno shvatiti i oživotvoriti ih.

3. ODGOVORNOST ZA ŠTETU BEZ GREŠKE

 Odgovornosti države za štetu bez greške osnovno je da je djelovanjem određenog tijela pričinjena šteta trećoj osobi. Zahtjev za naknadu štete temelji se na činjenici da je šteta nastala samim vršenjem službe bez obzira na to što u tom vršenju službe nije bilo nikakve greške i što je služba postupala u skladu s pravnim propisima i pravilno.

 Za podizanje tužbenog zahtjeva za naknadu štete dovoljan je dokaz o nastajanju štete kao posljedice djelovanja službe.

 Odgovornosti za štetu bez greške u teoriji se obično razlikuju:

a) postupci u kojima je država (javnopravno tijelo) počinjavajući štetu trećoj osobi ostvarila za sebe ili nekoga drugoga imovinsku korist (npr. pri izvlaštenju, legalnim služnostima i sl.)

b) od onih u kojima takve imovinske koristi nije bilo.
Obveza naknade štete naglašava se posebno u onima prvima. Teorijski se davanje naknade opravdava činjenicom da je javna vlast jednostranim i autoritativnim zahvatom ukinula, ograničila ili pak opteretila određeno vlasničko pravo, a time ujedno ostvarila za sebe (ili neki drugi subjekt za čiju je korist zahvat u imovinska prava proveden) neku imovinsku korist. Prema tome, zahvat ovdje rezultira «obogaćenjem» upotrebom autoritativnih sredstava od strane javne vlasti pa načela na kojima, počiva pravni poredak zahtijevaju uvijek, ako za pojedine zahvate ovakve ili slične vrste zakon posebno ne isključuje plaćanje naknade.
 Kod ove vrste odgovornosti, osnova je odgovornosti u uzročnosti pa se u načelu odgovara i kad je šteta nastala slučajno. Odgovornost je isključena samo ako je šteta nastala zbog više sile. Makar, kako ćete vidjeti, ni u tim slučajevima država nije posve ekskulpirana od neke vrste naknade štete.

 Tu možemo navesti i naknadu za uništene stvari. Naime, kada javna vlast zaštićujući javne interese dolazi u priliku da mora uništiti određene stvari (npr. ambalažu, bilje, stoku i si.), onda ujedno posebnim propisima predviđa i mogućnost davanja naknade.
Tu je teško postaviti opće pravilo o odgovornosti za štetu i obvezi naknade za tako uništena dobra, ipak je propisivanje dužnosti davanja naknade u razlozima posebne prirode (humanitarnim, socijalnim, sigurnosnim, političkim i sl.).

4. RETROAKTIVNO DJELOVANJE UPRAVNOG AKTA

Retroaktivno (unatražno, povratno) djelovanje upravnog akta znaci da
akt konstitutivno, odnosno deklaratorno djeluje na pravni odnos (situaciju) koji
je postojao prije nego što je sam akt stupio na snagu. Složenost problema
retroaktivnog djelovanja upravnih akata svodi se na pitanje dopustivosti
retroaktivnog djelovanja konstitutivnih akata.
Deklaratorni akti bi vec prema svojoj prirodi djelovali retroaktivno, s obzirom na
to da se s tim aktima utvrđuje pravni odnos ili pravna situacija koja je postojala
prije njihova donošenja, retroaktivno djelovanje (ex tunc) takvih akata javlja se
kao tipično, ali ne i kao bezuvjetno. Kod konstitutivnih se upravnih akata
zasniva, mijenja ili ukida neki pravni odnos (situacija), pa takvi akti, u pravilu,
djeluju ubuduće (ex nunc). Na mogucnost retroaktivnog djelovanja pravna
teorija gleda različito. Istice se nužnost zabrane retroaktivnosti konstitutivnih
upravnih akata. Ta zabrana opravdava se potrebom zaštite objektivne
zakonitosti kao i potrebom zaštite prava i interesa stranaka. Konstitutivni
upravni akti bi mogli imati unatražno djelovanje samo kada to pravna norma
koja regulira nadležnost njihova donosioca dopušta.
Retroaktivnost može predstavljati svojevrstan oblik nezakonitosti kad se
upravnom aktu bez pravne podloge daje unatražno djelovanje. Zabrana
retroaktivnosti treba zaštiti stranku od takvog reguliranja unatrag, ali zaštiti i
objektivnu zakonitost.
Nasuprot retroaktivnom djelovanju upravnog akta u teoriji se posebno ističe i
tzv. produženo pravno djelovanje upravnog akta (radi se o tzv. anticipiranom
upravnom aktu).

5.ZASTARA PREKRŠAJNOG PROGONA, TIJEK I PREKID ZASTARE (ČL.13.PZ)

(1) Prekršajni se progon ne može pokrenuti kad protekne dvije godine od počinjenja prekršaja.

(2) Posebnim se zakonom može propisati dulji rok za pokretanje prekršajnog postupka za prekršaje propisane tim zakonom ali ne dulji od tri godine.

(3) Zastara ne teče za vrijeme za koje se prema zakonu prekršajni progon ne može poduzeti ili se ne može nastaviti.

(4) Zastara se prekida svakom postupovnom radnjom nadležnog tijela koja se poduzima radi prekršajnog progona počinitelja zbog počinjenog prekršaja.

(5) Nakon svakog prekida zastara počinje ponovno teći.

(6) Zastara prekršajnog progona nastupa u svakom slučaju kad protekne dvaput onoliko vremena koliko je prema zakonu određena zastara prekršajnog progona.

(7) Propisi o zastari, njezinom tijeku i prekidu odnose se i na stegovne kazne koje sud izriče tijekom postupka.


6. OVLASTI SUDA KAD ODLUČUJE O ZAKONITOSTI RJEŠENJA O IZVLAŠTENJU

Ovlasti suda = OVLASTI SUDA KAD ODLUČUJE O ZAKONITOSTI RJEŠENJA O IZVLAŠTENJU
1. Prije svega sud ima pravo ODBACITI TUŽBU. Ta ovlast pripada predsjedniku suda ako utvrdi da postoje procesni nedostaci koji onemogućavaju postupanje po tužbi. Odbacivanje tužbe vrši se rješenjem protiv kojega je dopušten prigovor u roku 8 dana od primitka rješenja. O prigovoru odlučuje vijeće županijskog suda sastavljeno, od tri suca i to na nejavnoj sjednici.

2.Druga je mogućnost vijeća suda da presudom (također na nejavnoj sjednici) PONIŠTI UPRAVNI AKT BEZ DOSTAVLJANJA TUŽBE NA ODGOVOR. Takvo poništavanje, vijeće suda može provesti ako utvrdi da su u upravnom postupku učinjene osobito teške povrede postupka ili da je materijalno pravo očigledno pogrešno primijenjeno.

3.Ako vijeće suda nije iskoristilo niti jednu od spomenutih mogućnosti onda provodi postupak u kojemu ODLUČUJE O TUŽBI. Pri tome, vijeće suda ima pravo odbaciti tužbu rješenjem i to ako takvo odbacivanje nije proveo predsjednik vijeća iz prije spomenutih razloga.
O TUŽBI VIJEĆE ODLUČUJE PRESUDOM I PRI TOME IMA DVIJE MOGUĆNOSTI:
1.da tužbu odbije
2.ili da je uvaži (prihvati)

4. Vijeće županijskog suda odbija tužbu kad utvrdi da je ona neosnovana.

Ako vijeće suda UVAŽI TUŽBU tada ima različite mogućnosti: -

1. poništiti drugostupanjsko i prvostupanjsko rješenje i odbaciti zahtjev za izvlaštenje,

2. poništiti drugostupanjsko rješenje i uputiti predmet drugostupanjskom tijelu na ponovno odlučivanje,

3. poništiti drugostupanjsko i prvostupanjsko rješenje i uputiti predmet prvo-stupanjskom tijelu na ponovno odlučivanje i

4.poništiti drugostupanjsko rješenje ili poništiti drugostupanjsko i prvostupanjsko rješenje i odlučiti o žalbi, odnosno o zahtjevu.

Protiv odluka vijeća županijskog suda nisu dopušteni ni žalba ni revizija, a postupci izvlaštenja smatraju se hitnim.


7. SUDSKA UPRAVA

Predsjednik suda obavlja samo poslove sudske uprave, a temeljem članka 73. a stav 2. Zakona o sudovima. Predsjednik suda obavlja poslove sudske uprave sukladno zakonu i Sudskom poslovniku.
Predsjednik suda upravlja sudom. Obavljanje pojedinih poslova sudske uprave predsjednik suda može povjeriti predsjednicima odjela, sucima, tajniku suda i sudskim službenicima.
Poslovi sudske uprave obuhvaćaju osiguranje uvjeta za pravilan rad i poslovanje suda, a posebice: ustrojstvo poslovanja u sudu, skrb o urednom i pravodobnom obavljanju poslova u sudu, poslove izvršenja i raspoređivanja sudaca porotnika, poslove u svezi sa stalnim sudskim procjeniteljima, tumačima i vještacima, poslove u svezi sa stalnim sudskim procjeniteljima, tumačima i vještacima, poslove ovjere isprava namijenjenih uporabi u inozemstvu, poslove u svezi s predstavkama i pritužbama stranaka na rad suda, stručne poslove u svezi s ostvarivanjem dužnosti i prava službenika i namještenika u sudu, skrb o stručnom usavršavanju sudaca, sudskih savjetnika, sudačkih vježbenika i drugih službenika i namještenika u sudu, vođenje statistike, financijsko-materijalno poslovanje suda i druge poslove propisane zakonom i pravilnikom o unutarnjem poslovanju sudova (članak 25. Sudskog poslovnika)
Poslovi sudske uprave, temeljem članka 4. Sudskog poslovnika obuhvaćaju osiguranje uvjeta za pravilan rad i poslovanje suda.
Zamjenik predsjednika suda pomaže predsjedniku suda u obavljanju poslova sudske uprave koje mu povjeri, a u slučaju spriječenosti ili odsutnosti zamjenjuje predsjednika suda.
U obavljanju poslova sudske uprave predsjednik suda donosi upravne akte, izdaje naredbe i daje upute u okviru svojih ovlasti.
Predsjednik se suda skrbi za pravilne odnose i postupak sudaca i drugih zaposlenika suda prema strankama, državnim tijelima i drugim pravnim osobama, te za pravilne odnose među zaposlenicima suda.
O pojavama u sudu kojima se u znatnoj mjeri narušavaju međuljudski odnosi u sudu, ometaju građani u ostvarivanju svojih prava, zlorabi ili prekoračuje službeni položaj ili ovlast, ili na drugi način šteti ugledu suda, predsjednik suda dužan je obavijestiti neposredno više tijelo sudske uprave i Ministarstvo pravosuđa.
Predsjednik suda obavlja nadzor nad urednim i pravodobnim


8. OBUSTAVA OD IZVRŠENJA NA PRIMJERU ZAKONA O LOKALNOJ I PODRUČNOJ SAMOUPRAVI

OBUSTAVA OD IZVRŠENJA (PRIMJENE), radi se o privremenom prestanku mogućnosti primjene jednog općeg akta podzakonske prirode koja nastaje zato što je pravno ovlašteni nosilac kontrole takvog akta iskoristio pravo da ga obustavi od izvršenja zbog sumnje u njegovu ispravnost.

OPĆINSKI NAČELNIK, GRADONAČELNIK, tj. ŽUPAN, prema Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi u obavljanju poslova iz samoupravnog djelokruga općine, grada tj. županije ima pravo obustaviti od primjene opći akt predstavničkog tijela ako ocijeni da je tim aktom povrijeđen zakon ili drugi propis, te zatražiti od predstavničkog tijela da, u roku od 15 dana, otkloni uočene nedostatke.
Ako predstavničko tijelo to ne učini, načelnik, gradonačelnik tj. župan ima dužnost da u roku 8 dana o tome obavijesti čelnika središnjeg tijela državne uprave koje je ovlašteno nadzirati zakonitost rada tijela jedinica lokalne i područne samouprave.

Sretno i javite pitanja sa usmenog dijela ispita.

 

[lion_zg]

može li netko molim vas reći kad su rezultati i usmeni?

 

[Jadranka15]

Zadnji puta su bili rezultati u četvrtak u 11,30 sati u ĆM4 u dvorištu, a tko je prošao odmah je bio ispit, pa vjerujem da će i tako biti i rezultati i sutra. Sretno

 

[medo]

Pa rezultati su danas u 11

 

[anna1]

jel istina ako upisujem parcijalu druge,obavezno moram upisat ovaj predmet ili je to opet netko izmislio...hvala unaprijed

 

[laminat]

jel istina ako upisujem parcijalu druge,obavezno moram upisat ovaj predmet ili je to opet netko izmislio...hvala unaprijed

Još jedna u nizu provala i gluposti koje se šire faksom..:zzz: :crazy:

Upisuješ predmete koje god hoćeš..:wink5:

 

[Panic]

pozdrav !
dajte mi molim vas recite kod kojeg profesora mogu otić po potpis, sad sam vidjela da ga nemam!
I kada ima konzultacije?

hvala

 

[hazicana]

ey...jel itko zna kad prof. marcetic ima konzultacije sutra??
u koje vrijeme??

 

[laminat]

pozdrav !
dajte mi molim vas recite kod kojeg profesora mogu otić po potpis, sad sam vidjela da ga nemam!
I kada ima konzultacije?
hvala

Ma odi kod Šikića,on ti bude sigurno dal..a za konzultacije ti neam poima :crazy:

 

[Jadranka15]

Konzultacije kod prof. Šikića su svaka srijeda od 16 do 17,30 soba 25 prvi kat ĆM 4