ovo su pitanja koja podolnjak zna pitat, može li mi netko odg. na njih...
1. pov. načini donošenja ustava
2. koliko puta je mjenjan ustav rh i nešto o tome
3. uspostava vladavine i neovisnosti rh
4. struktura predstavničkog tijela
5. razlozi ukidanja polupredsjedničkog sustava
naravno...
idemo iz početka :crazy: ovo sve sam sad copy,pejstala iz te skripte
1. za to ti nisam ziher,kao što sam i rekla.
Donošenje Ustava RH od 22.prosinca 1990.:
- srpanj 1990., amandmani na Ustav SRH iz 1974. – promjena naziva, grba, zastave
- 25. srpnja 1990., predsjednik Franjo Tuđman podnio Saboru inicijativu za donošenje ustava
- ''Politička i metodologijska polazišta te političko-pravna načela za izradu Ustava RH'':
o Ustav RH mora slijediti pozitivnu hrvatsku državno-pravnu tradiciju
o povratak europskoj i oslonac na sjevernoameričku građansko-pravnu i ustavnu tradiciju
o Ustav treba biti po mjeri običnog čovjeka-građanina i naroda
o Ustav treba biti trajnije vrijednosti
- Krčki nacrt – radna skupina koju je imenovala Komisija za ustavna pitanja Sabora, u sastavu Šeks, Sokol, Olujić, Valković
- radna skupina Ustavotvorne komisije koju je imenovalo Predsjedništvo, u sastavu Mratović, Filipović, Sokol, Smerdel, Bekić
- konačnu redakciju Prijedloga Ustava - Redakcijska skupina u sastavu Sokol, Tomac, Šeks
- RH - država utemeljena na pučkom suverenitetu i jednakim pravima svih građana
- Ustav RH Sabor je usvojio 21.prosinca 1990., a proglasio 22.prosinca 1990. – ''božićni ustav''
2.Temeljna obilježja Ustavnog zakona o izmjenama i dopunama Ustava RH od 18.12.1997.:
- zabrana udruživanja RH u saveze koje bi mogli dovesti do obnove jugoslavenske države
- dopuna Izvorišnih osnova: unesen Ustav iz 1990. i pobjeda u Domovinskom ratu
- promjena naziva Sabora Republike Hrvatske u Hrvatski državni sabor
- brisanje Prijelaznih i završnih odredbi, odnosno članaka 140., 141. i 142. jer su konzumirana, tako npr. Prema čl. 140. je bilo određeno da će hrvatska ostati u sastavu SFRJ do slijedećeg dogovora ili ako HS odluči drugačije. S obzirom da je 25.06.1991. HS donio Ustavnu odluku o samostalnoj i neovisnoj RH temeljem provedenog referenduma, taj članak više nije imao svrhe.
Temeljna obilježja ustavnih promjena iz 2000.
- promjenama 2000. godine RH je prešla s polupredsjedničkog sustava u parlamentarni sustav.
- Osim što više ne može pripadati niti jednoj stranci, ovlasti PRH su puno slabije: ne imenuje više VRH, već ona proizlazi iz HS, kojem je odgovorna. Mora dostavljati periodična izvješća o radu, HS može postavljati zastupnička pitanja te interpelaciju o radu VRH, može osnivati istražna povjerenstva za nadzor pojedinih pitanja u vezi rada VRH. HS može izglasati nepovjerenje VRH nakon čega je ona dužna istupiti, ali može tražiti od PRH raspuštanje HS ako izglasa nepovjerenje ili ako HS u roku od 120 dana ne donese državni proračun.
- Do tih promjena supotpis premijera je bio rijetkost, odnosno PRH je samostalno odlučivao u puno područja, promjenama iz 2000. institucija supotpisa postaje pravilo kod donošenja odluka PRH
- Jamči se pravo na lokalnu samoupravu
- Institut ocjene ustavnosti zakona od strane USRH
- Predstavničko tijelo mijenja naziv u Hrvatski sabor.
Ustavne promjene iz 2001.
- ukida se županijski dom sabora
- Radna skupina je obrazložila potrebu ukidanja dvodomnog sustava iz slijedećih razloga: 1. županijski dom ima samo savjetodavnu i suspenzivnu ulogu, stoga nije nužan; 2. dvodomni sustav je karakterističan za federacije, a RH je jedinstvena , 3. predstavnici nacionalnih manjina u Županijskom domu imaju oslabljeni položaj s obzirom da je to samo savjetodavno tijelo navedeno može dovesti do protivljenja istih, 4. dvodomni sustav se protivi stavovima iz javne rasprave prilikom donošenja ustava 1990.,
3.Politički razvitak tijekom 1991.:
- rujan 1990., Srbija ruši savezni Ustav, ukidanjem autonomije Kosova i Vojvodine svojim novim Ustavom
- travanj 1991., srpski blok u Predsjedništvu SFRJ odbija da na način utvrđen Ustavom i Poslovnikom, izabere Stipu Mesića za predsjednika Predsjedništva SFRJ
- Hrvatska nudi miran rasplet – čl.140. Ustava RH: RH ostaje u sastavu SFRJ do novog sporazuma jugoslavenskih republika ili dok Sabor ne odluči drugačije – Ustavnim zakonom za provedbu Ustava RH odgađa se primjena ustavnih odredbi o oružanim snagama, zastupanju RH u međunarodnim odnosima, te zaključivanju međunarodnih ugovora
- listopad 1990., Nacrt ugovora o savezu– RH i Slovenija nude konfederaciju,Srbija i CG odbile
- 21.veljače 1991., Sabor donosi Rezoluciju po kojoj se svi savezni zakoni koji nisu u suglasnosti s Ustavom RH oglašavaju nevažećim, zahtjev za postupkom mirnog razdruživanja
- 25.travnja 1991., predsjednik RH pozvao građane na opći referendum o dva pitanja: suverena i nezavisna RH ili ostanak u federativnoj Jugoslaviji
- 19.svibnja 1991.,održan referendum– glasovalo 84,94% birača, od kojih 93,94% za suverenost
- 25.lipnja 1991., Sabor donosi Deklaraciju o proglašenju suverene i samostalne RH i Ustavnu odluku RH o suverenosti i samostalnosti
- 8.srpnja 1991,Brijunska deklaracija–prihvaćen moratorij od 3 mjeseca na provedbu tih odluka
- 8.listopada 1991., Sabor usvojio Odluku o raskidanju svih državnopravnih sveza na temelju kojih je zajedno s ostalim republikama i pokrajinama tvorila dosadašnju SFRJ
4.Predstavnička tijela prema strukturi:
1. jednodomna – najčešće u unitarnim državama
2. dvodomna
– u federativnim državama: prvi dom predstavništvo građana, a drugi dom predstavništvo federativnih jedinica
– u unitarnim državama nastaje zbog osebujnosti oblikovanja i razvitka predstavničkog tijela: npr. drugi dom plemićkog tipa (VB – članovi se ne biraju), drugi dom demokratskog tipa (FRA, ITA, RH '90 – članovi se biraju, ali na drugi način)
3. višedomna
Struktura Hrvatskog državnog sabora 1990.-2000.:
1. Zastupnički dom
o predstavničko tijelo građana RH, samostalno odlučuje o svim pitanjima iz djelokruga
o najmanje 100, najviše 160 zastupnika
2. Županijski dom
o predstavničko tijelo građana u županiji, temelji se na predstavništvu županija
o savjetodavne i suspenzivne ovlasti prema aktima i odlukama Zastupničkog doma
o 63 zastupnika biraju građani (po 3 u županiji), do 5 bira predsjednik RH (iz reda osobito zaslužnih građana) – ukupno 68 zastupnika
o predsjednik RH po isteku mandata, ako se izričito ne odrekne te dužnosti, postaje doživotni član Županijskog doma
DODATI DIO U VEZI SABORA NAKON PROMJENE 2001.- UKINUT JE ŽUPANIJSKI DOM I SABOR JE JEDNODOMAN!!!
5. na to sam ti već odg u pitanu br. 2
evo,nisam ti htjela niš izostaviti,lakše je ovak naučiti gdje imaš sve napisano,neg da ja još sužavam iz suženog :crazy: sad ti sebi iz toga izdvoji najbitnije...nadam se da ti to nije problemos
nadam se da nije problem kaj je ovak velikiiiiiiii post :crazy:
kažu da je ok, da pomaže, strpljiv...mislim, različita su iskustva, nadam se da će tebi ostati u lijepo sjećanju:wink5: samo se osloni na svoje znanje:happy: ako malo prolistaš temu, naći ćeš pitanja koja se ponavljaju...