AdBlock Detected

Sure, ad-blocking software does a great job at blocking ads, but it also blocks some useful and important features of our website. For the best possible site experience please take a moment to disable your AdBlocker.

  • Važna obavijest 30.11.2024.
    Forumom upravlja novi team studenata

    Postojeće registracije se odobrene.
    Nove registracije su OMOGUĆENE
    Nova adresa za slanje skripti je [email protected]

    Svoje skripte ili skripte koje ste dobili u razmjeni s ostalim kolegama, a kojih nema u našoj bogatoj Skriptarnici foruma pošaljite nam na gornju e-adresu.

    Ne zaboravite se aktivno uključiti u razmjenu iskustava i zanja na forumu.

Opće upravno pravo (arhivirano)

Status
Nije otvoreno za daljnje odgovore.

Jadranka15

Znam ponešto o upravi. Umjerno aktivan član.
Na pismeni jako gledaju i pismeni im se dosta važan, dok usmeni je samo formalnost, jer sve ovisi kako si napisao-la pismeni.

Pitanja i odgovori sa pismenog dijela ispita - 5.srpnja 2010. godine
1.Objasni značenje podzakonskih općenormativnih akata za upravu

 Podzakonski općenormativni akti iznimno su važni za državnu upravu iz dva razloga. Ponajprije, među pravnim pravilima upravnog prava veliki je broj pravila podzakonske prirode, te je njihova primjena svakodnevna pojava u djelovanju uprave.
 Drugo, podzakonski općenormativni akt može biti akt same uprave. Naime, tijela državne uprave često imaju ovlast donošenja pravnih pravila. Ta ovlast je u različitim državama različita, pa tako imamo primjera da uprava gotovo potpuno zamjenjuje zakonodavca, a imamo i primjere gdje uprava može donositi općenormativne akte isključivo za provedbu zakona.

2. Iscrpno objasni razloge prestanka važenja upravnog akta
Prestanak važenja upravnog akta:
1. iskorištavanjem ovlasti koja je podijeljena upravnim aktom odnosno izvršenjem obveze koja je nametnuta aktom – činidba stranke jednokratnim izvršenjem ostvaruje u potpunosti svrhu zbog koje je sam akt bio donesen, pa nema potrebe da akt i dalje važi (npr. stranka isplati iznos poreza određen upravnim aktom)

2. nastupom rezolutivnog uvjeta ili raskidnog roka – riječ je o aktima koji sadrže takve dodatke da njihovo nastupanje dovodi do prestanka važenja samog akta. U tu grupu spadaju i oni akti kod kojih je donosilac iskoristio pravo opoziva. Ako je u aktu bio sadržan dodatak – pridržaj opoziva – pa ga je donosilac iskoristio i opozvao upravni akt, također prestaje važenje upravno akta
3. iskorištavanjem prava opoziva riječ je o aktima koji sadrže takve dodatke da njihovo nastupanje dovodi do prestanka važenja samog akta. U tu grupu spadaju i oni akti kod kojih je donosilac iskoristio pravo opoziva. Ako je u aktu bio sadržan dodatak – pridržaj opoziva – pa ga je donosilac iskoristio i opozvao upravni akt, također prestaje važenje upravnog akta

4. stavljanjem izvan snage – poništavanjem ili ukidanjem – takvo stavljanje izvan snage znači autoritativan zahvat u već postojeći upravni akt i ono se provodi novim aktom kojim se prijašnji stavlja izvan snage.
5. propašću stvari o kojoj je upravnim aktom odlučeno – to se odnosi na akt koji je kao predmet odlučivanja imao ovlasti i dužnosti vezane za određenu stvar (npr. prometna dozvola vezana za određeno vozilo, a ono bude uništeno)

6. smrću stranke kod tzv. osobnih upravnih akata – kad se pravo i obveze utvrđene upravnim aktom vezuju strogo za određenu osobu, bez mogućnosti prenošenja na drugu, onda smrt titulara ujedno znači i prestanak upravnog akta (npr. dozvola za držanje i nošenje oružja)
7. nevršenjem ovlasti koja su podijeljena upravnim aktom – takav način prestanka karakteriziraju dvije okolnosti: stranka propušta koristiti se ovlašću, a takvo propuštanje je pravnom normom predviđeno kao razlog za prestanak samog upravnog akta. Obično se u takvim aktima u pravnoj normi predvidi rok u kojemu se stranka može koristiti ovlašću, tako da protekom roka dolazi do prestanka važenja akta.

8. odricanjem od ovlasti koja su stranci podijeljena upravnim aktom – ovdje se može govoriti samo o onim ovlastima koje su u isključivom interesu odricatelja a kojih se on može odreći na način da to ne ide na štetu javnog interesa ni interesa trećih osoba (npr. vlasnik zgrade izjavi da odustaje od nadogradnje za koju je dobio dozvolu)


3. Povijesni razvoj instituta odgovornosti države za štetu
Možemo podijeliti razvoj ovog instituta na 3 faze:
 1. fazu neodgovornosti države za štetu,
 2. fazu odgovornosti države za štetu kad nastupa kao privatna osoba, bez ius imperii i
 3. fazu u kojoj potpuno dolazi do izražaja odgovornost države za štetu koja je počinjena građanima i drugim subjektima djelovanjem države odnosno njezinih službenih osoba.

4. Odnos predstavničkih tijela za upravu
Odnosi između tijela državne uprave i predstavničkih tijela ovise o:
• položaju koji TDU i predstavnička tijela imaju u sustavu političke vlasti, i
• pravima, dužnostima i odgovornostima koja imaju jedna tijela u odnosu na druga.

Ti su odnosi regulirani pravnim propisima kojima se uređuje položaj i uloga predstavničkih tijela i tijela državne uprave, kao i njihova prava i dužnosti.

Predstavnička tijela čine osnovnu polugu u sustavu političke vlasti.
Hrvatski sabor je predstavničko tijelo građana i nositelj zakonodavne vlasti u RH.
Općinsko ili gradsko vijeće i županijska skupština predstavnička su tijela građana i tijela lokalne tj. područne samouprave koja imaju svoj poseban položaj i ulogu.

Tijela državne uprave (ministarstva, središnji državni uredi, državne upravne organizacije i uredi državne uprave u JLS) imaju za razliku od predstavničkih tijela posebnu ulogu i ovlasti.

Međusobni odnosi tijela državne uprave i predstavničkih tijela ostvaruju se ovlastima koje imaju jedni prema drugima i ovisno o uvjetima pod kojima te ovlasti mogu koristiti.

5. Greška u cilju i svrsi?
Donošenju bilo kojeg pravnog pravila prethodi izvjesna težnja, želja za ostvarenjem određene svrhe, cilja koji treba postići oživotvorenjem dotičnog pravila u konkretnim društvenim odnosima.

Ostvarenje postavljenih ciljeva nužno je u djelokrugu onih koji pravna pravila primjenjuju.

Primjenjivač zakona (pravnog pravila) mora ići ka cilju koji proizlazi iz zakona odnosno postići svrhu koja je sadržana u intencijama njegova donosioca.

Primjenjivač pravnog pravila postupa nezakonito kad pojedinačni akt (ili radnju), kojim se pravno pravilo oživotvoruje primjenom na konkretni društveni odnos, donosi suprotno cilju odnosno svrsi samog pravnog pravila.

Ispitivanje svrhe pravnog pravila, njegovo pravilno tumačenje i primjena u skladu sa ciljem radi kojega je donesen, obveze su svakoga tko primjenjuje pravne norme.

Ovo posebno vrijedi za tijela državne uprave čiji je jedan od osnovnih zadataka izvršavanje zakona i drugih općih akata. Baš tom svojom djelatnosti tijela državne uprave moraju ostvarivati ideje predstavničkih tijela izražene pravnim pravilima.

Utvrđivanje cilja i svrhe mora biti prisutno i kad se u izvršavanju pravnog pravila donose akti sa slobodnom (diskrecijskom) ocjenom. Zakon o općem upravnom postupku normira, da u upravnim stvarima, u kojima je organ zakonom ili na zakonu zasnovanom propisu ovlašten rješavati po slobodnoj ocjeni, rješenje mora biti doneseno u granicama ovlasti i u skladu s ciljem s kojim je ovlast dana (članak 5).

6. Zastara prekršajnog progona, tijek i prekid zastare

Zastara prekršajnog progona, tijek i prekid zastare

Članak 13.
(1) Prekršajni se progon ne može pokrenuti kad protekne dvije godine od počinjenja prekršaja.
(2) Posebnim se zakonom može propisati dulji rok za pokretanje prekršajnog postupka za prekršaje propisane tim zakonom ali ne dulji od tri godine.
(3) Zastara ne teče za vrijeme za koje se prema zakonu prekršajni progon ne može poduzeti ili se ne može nastaviti.
(4) Zastara se prekida svakom postupovnom radnjom nadležnog tijela koja se poduzima radi prekršajnog progona počinitelja zbog počinjenog prekršaja.
(5) Nakon svakog prekida zastara počinje ponovno teći.
(6) Zastara prekršajnog progona nastupa u svakom slučaju kad protekne dvaput onoliko vremena koliko je prema zakonu određena zastara prekršajnog progona.
(7) Propisi o zastari, njezinom tijeku i prekidu odnose se i na stegovne kazne koje sud izriče tijekom postupka.

7. Objasni materijalno i funkcionalno gledište na upravu
Funkcionalno ili materijalno gledište
Ovo gledište kao osnovu uzima funkciju odnosno sadržaj upravne djelatnosti, a zanemaruje formu odnosno organizacijski oblik kojim se takve funkcije ostvaruju. Primaran je unutarnji sadržaj upravne djelatnosti.

«Javnu upravu u materijalnom smislu tvore upravne djelatnosti.»
Postoje dva načina određivanja pojma uprave prema ovom gledištu: negativan i pozitivan.
 Prema negativnom gledištu uprava je djelatnost koja nije ni zakonodavstvo ni sudstvo.

 Prema pozitivnom gledištu, uprava se određuje sa stajališta pravnih akata koje donosi, odnosno akcijama koje poduzima. Drugo podgledište pozitivnog gledišta vidi upravu kao «sredstvo za ostvarenje cilja».


8. Ovlasti suda kada odlučuje o zakonitosti rješenja o izvlaštenju?

O izvlaštenju u prvom stupnju odlučuje ured državne uprave nadležan za imovinskopravne poslove u županiji, a u drugom stupnju odlučuje ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa.

Rješenje o prijedlogu za izvlaštenje donosi onaj ured državne uprave na čijem se području nalazi nekretnina za koju se predlaže izvlaštenje.

Prije donošenja rješenja spomenuto tijelo saslušava vlasnika nekretnine, te ima dužnost poučiti ga da može podnijeti zahtjev za izvlaštenje preostalog dijela nekretnine.

Ako je u postupku vlasništvo utvrđeno kao neprijeporno i ako se vlasnik nekretnine ne protivi izvlaštenju, ured državne uprave ima obvezu istovremeno održati i raspravu za sporazumno određivanje naknade za nekretninu koja je predmet izvlaštenja.

Ako su uz prijedlog za izvlaštenje podnesene sve isprave koje se zahtijevaju prema zakonu i ako su prema njima utvrđene potrebite činjenice, donosi se rješenje kojim se prihvaća prijedlog za izvlaštenje.

Ovo rješenje uz ostalo sadrži:
1.naznačenje akta kojim je utvrđen interes Republike Hrvatske,
2. naznačenje korisnika izvlaštenja,
3. naznačenje nekretnine koja se izvlašćuje, uz navođenje zemljišno-knjižnih
podataka, a ako nekretnina nije upisana u zemljišnoj ili drugoj javnoj knjizi
ili takva ne postoji, uz navođenje katastarskih podataka,
4. naznačenja vlasnika i posjednika izvlaštene nekretnine i njegovo prebivalište
ili sjedište,
5.naznačenje objekta ili radova radi čije se izgradnje odnosno izvođenja nekretnina
izvlašćuje,
6. obvezu vlasnika nekretnine da ju je dužan predati u posjed kao i rok predaje,
7. obvezu korisnika izvlaštenja na isplatu zakonske zatezne kamate, tekuću od
dana donošenja prvostupanjskog rješenja o izvlaštenju pa do isplate.


Protiv rješenja kojim se prihvaća prijedlog za izvlaštenja dopuštena je žalba.
 

Scooby-doo

Mladi član foruma kojeg zanima uprava
8. Ovlasti suda kada odlučuje o zakonitosti rješenja o izvlaštenju?

O izvlaštenju u prvom stupnju odlučuje ured državne uprave nadležan za imovinskopravne poslove u županiji, a u drugom stupnju odlučuje ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa.

Rješenje o prijedlogu za izvlaštenje donosi onaj ured državne uprave na čijem se području nalazi nekretnina za koju se predlaže izvlaštenje.

Prije donošenja rješenja spomenuto tijelo saslušava vlasnika nekretnine, te ima dužnost poučiti ga da može podnijeti zahtjev za izvlaštenje preostalog dijela nekretnine.

Ako je u postupku vlasništvo utvrđeno kao neprijeporno i ako se vlasnik nekretnine ne protivi izvlaštenju, ured državne uprave ima obvezu istovremeno održati i raspravu za sporazumno određivanje naknade za nekretninu koja je predmet izvlaštenja.

Ako su uz prijedlog za izvlaštenje podnesene sve isprave koje se zahtijevaju prema zakonu i ako su prema njima utvrđene potrebite činjenice, donosi se rješenje kojim se prihvaća prijedlog za izvlaštenje.

Ovo rješenje uz ostalo sadrži:
1.naznačenje akta kojim je utvrđen interes Republike Hrvatske,
2. naznačenje korisnika izvlaštenja,
3. naznačenje nekretnine koja se izvlašćuje, uz navođenje zemljišno-knjižnih
podataka, a ako nekretnina nije upisana u zemljišnoj ili drugoj javnoj knjizi
ili takva ne postoji, uz navođenje katastarskih podataka,
4. naznačenja vlasnika i posjednika izvlaštene nekretnine i njegovo prebivalište
ili sjedište,
5.naznačenje objekta ili radova radi čije se izgradnje odnosno izvođenja nekretnina
izvlašćuje,
6. obvezu vlasnika nekretnine da ju je dužan predati u posjed kao i rok predaje,
7. obvezu korisnika izvlaštenja na isplatu zakonske zatezne kamate, tekuću od
dana donošenja prvostupanjskog rješenja o izvlaštenju pa do isplate.


Protiv rješenja kojim se prihvaća prijedlog za izvlaštenja dopuštena je žalba.[/QUOTE]


Jadranka15,

nije li odgovor na ovo pitanje slijedeći:

zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o izvlaštenju iz 2002 predviđen je novi način zaštite prava koja mogu biti povrijeđena rješenjem o izvlaštenju i to u vidu posebnog oblika upravnog spora čija se karakteristika ogleda u tome što se postupak vodi pred županijskim sudom i što taj sud primjenjuje odgovarajuće odredbe ZUS-a kao lex generalis ako Zakonom o izvlaštenju nije drugačije određeno.
Dopušta se tužba protiv drugostupanjskog rješenja o izvlaštenju koja se podnosi mjesno nadležnom županijskom sudu u roku od 30 dana od dostave rješenja stranci.
O tužbi odlučuje vijeće županijskog suda sastavljeno od 3 suca na javnoj raspravi ako zakonom nije drugačije određeno.

E sad - OVLASTI SUDA:
1. ima pravo ODBACITI tužbu - i to predsjednik suda kad utvrdi da postoje procesni nedostaci koji onemogućavaju postupanje po tužbi. Odbacuje se rješenjem protiv kojeg je dopušten prigovor u roku od 8 dana od primitka rješenja. O prigovoru odlučuje vijeće županiskog suda sastavljeno od 3 suca i to na nejavnoj sjednici.

2. može presudom na nejavnoj sjednici PONIŠTITI UPRAVNI AKT BEZ DOSTAVLJANJA TUŽBE NA ODGOVOR - ukoliko se utvrdi da su u upravnom postupku učinjene osobito teške povrede postupka ili da je materijalno pravo očigledno pogrešno primjenjeno.

Ako vijeće suda nije iskoristilo niti jedno od ovih dvije mogućnosti onda provodi postupak u kojem odlučuje o tužbi. Tada ima pravo odbaciti tužbu rješenjem ako takvo odbacivanje nije proveo predsjednik vijeća iz već gore navedenih razloga.

O tužbi odlučuju presudom. Tužbu može odbiti ili uvažiti.
Odbija tužbu kad utvrdi da je ona neosnovana.
Ako uvažava tužbu može:
1. poništiti drugostupanjsko i prvostupanjsko rješenje i odbaciti zahtjev za izvlaštenje
2. poništiti drugostupanjsko rješenje i uputiti predmet drugostupanjskom tijelu na ponovno odlučivanje
3. poništiti drugostupanjsko i prvostupanjsko rješenje i uputiti predmet prvostupanjskom tijelu na ponovo odlučivanje
4. poništiti drugostupanjsko rješenje ili poništiti drugostupanjsko i prvostupanjsko rješenje i odlučiti o žalbi tj. o zahtjevu

Protiv odluka vijeća županijskog suda nisu dopušteni ni žalba ni revizija a postupci izvlaštenja se smatraju hitnim.

Nekako mi se to čini više moguće kao odgovor pošto je pitanje bilo OVLASTI SUDA kada odlučuje o ZAKONITOSTI rješenja o izvlaštenju.

Ne znam ni sama. I mene zanima jer sam na pismenom brljala...

I sad me zanima kaj bi bilo točno...

lp poz
 

lucijus

Znam ponešto o upravi. Umjerno aktivan član.
mislim da si u pravu...i ja sam brljavila na tom pitanju ali više mi se čini da je Scooby dala točan odgovor...
 

Jadranka15

Znam ponešto o upravi. Umjerno aktivan član.
Na pismeni jako gledaju i pismeni im se dosta važan, dok usmeni je samo formalnost, jer sve ovisi kako si napisao-la pismeni.

Pitanja i odgovori sa pismenog dijela ispita - 5.srpnja 2010. godine
1.Objasni značenje podzakonskih općenormativnih akata za upravu

 Podzakonski općenormativni akti iznimno su važni za državnu upravu iz dva razloga. Ponajprije, među pravnim pravilima upravnog prava veliki je broj pravila podzakonske prirode, te je njihova primjena svakodnevna pojava u djelovanju uprave.
 Drugo, podzakonski općenormativni akt može biti akt same uprave. Naime, tijela državne uprave često imaju ovlast donošenja pravnih pravila. Ta ovlast je u različitim državama različita, pa tako imamo primjera da uprava gotovo potpuno zamjenjuje zakonodavca, a imamo i primjere gdje uprava može donositi općenormativne akte isključivo za provedbu zakona.

2. Iscrpno objasni razloge prestanka važenja upravnog akta
Prestanak važenja upravnog akta:
1. iskorištavanjem ovlasti koja je podijeljena upravnim aktom odnosno izvršenjem obveze koja je nametnuta aktom – činidba stranke jednokratnim izvršenjem ostvaruje u potpunosti svrhu zbog koje je sam akt bio donesen, pa nema potrebe da akt i dalje važi (npr. stranka isplati iznos poreza određen upravnim aktom)

2. nastupom rezolutivnog uvjeta ili raskidnog roka – riječ je o aktima koji sadrže takve dodatke da njihovo nastupanje dovodi do prestanka važenja samog akta. U tu grupu spadaju i oni akti kod kojih je donosilac iskoristio pravo opoziva. Ako je u aktu bio sadržan dodatak – pridržaj opoziva – pa ga je donosilac iskoristio i opozvao upravni akt, također prestaje važenje upravno akta
3. iskorištavanjem prava opoziva riječ je o aktima koji sadrže takve dodatke da njihovo nastupanje dovodi do prestanka važenja samog akta. U tu grupu spadaju i oni akti kod kojih je donosilac iskoristio pravo opoziva. Ako je u aktu bio sadržan dodatak – pridržaj opoziva – pa ga je donosilac iskoristio i opozvao upravni akt, također prestaje važenje upravnog akta

4. stavljanjem izvan snage – poništavanjem ili ukidanjem – takvo stavljanje izvan snage znači autoritativan zahvat u već postojeći upravni akt i ono se provodi novim aktom kojim se prijašnji stavlja izvan snage.
5. propašću stvari o kojoj je upravnim aktom odlučeno – to se odnosi na akt koji je kao predmet odlučivanja imao ovlasti i dužnosti vezane za određenu stvar (npr. prometna dozvola vezana za određeno vozilo, a ono bude uništeno)

6. smrću stranke kod tzv. osobnih upravnih akata – kad se pravo i obveze utvrđene upravnim aktom vezuju strogo za određenu osobu, bez mogućnosti prenošenja na drugu, onda smrt titulara ujedno znači i prestanak upravnog akta (npr. dozvola za držanje i nošenje oružja)
7. nevršenjem ovlasti koja su podijeljena upravnim aktom – takav način prestanka karakteriziraju dvije okolnosti: stranka propušta koristiti se ovlašću, a takvo propuštanje je pravnom normom predviđeno kao razlog za prestanak samog upravnog akta. Obično se u takvim aktima u pravnoj normi predvidi rok u kojemu se stranka može koristiti ovlašću, tako da protekom roka dolazi do prestanka važenja akta.

8. odricanjem od ovlasti koja su stranci podijeljena upravnim aktom – ovdje se može govoriti samo o onim ovlastima koje su u isključivom interesu odricatelja a kojih se on može odreći na način da to ne ide na štetu javnog interesa ni interesa trećih osoba (npr. vlasnik zgrade izjavi da odustaje od nadogradnje za koju je dobio dozvolu)


3. Povijesni razvoj instituta odgovornosti države za štetu
Možemo podijeliti razvoj ovog instituta na 3 faze:
 1. fazu neodgovornosti države za štetu,
 2. fazu odgovornosti države za štetu kad nastupa kao privatna osoba, bez ius imperii i
 3. fazu u kojoj potpuno dolazi do izražaja odgovornost države za štetu koja je počinjena građanima i drugim subjektima djelovanjem države odnosno njezinih službenih osoba.

4. Odnos predstavničkih tijela za upravu
Odnosi između tijela državne uprave i predstavničkih tijela ovise o:
• položaju koji TDU i predstavnička tijela imaju u sustavu političke vlasti, i
• pravima, dužnostima i odgovornostima koja imaju jedna tijela u odnosu na druga.

Ti su odnosi regulirani pravnim propisima kojima se uređuje položaj i uloga predstavničkih tijela i tijela državne uprave, kao i njihova prava i dužnosti.

Predstavnička tijela čine osnovnu polugu u sustavu političke vlasti.
Hrvatski sabor je predstavničko tijelo građana i nositelj zakonodavne vlasti u RH.
Općinsko ili gradsko vijeće i županijska skupština predstavnička su tijela građana i tijela lokalne tj. područne samouprave koja imaju svoj poseban položaj i ulogu.

Tijela državne uprave (ministarstva, središnji državni uredi, državne upravne organizacije i uredi državne uprave u JLS) imaju za razliku od predstavničkih tijela posebnu ulogu i ovlasti.

Međusobni odnosi tijela državne uprave i predstavničkih tijela ostvaruju se ovlastima koje imaju jedni prema drugima i ovisno o uvjetima pod kojima te ovlasti mogu koristiti.

5. Greška u cilju i svrsi?
Donošenju bilo kojeg pravnog pravila prethodi izvjesna težnja, želja za ostvarenjem određene svrhe, cilja koji treba postići oživotvorenjem dotičnog pravila u konkretnim društvenim odnosima.

Ostvarenje postavljenih ciljeva nužno je u djelokrugu onih koji pravna pravila primjenjuju.

Primjenjivač zakona (pravnog pravila) mora ići ka cilju koji proizlazi iz zakona odnosno postići svrhu koja je sadržana u intencijama njegova donosioca.

Primjenjivač pravnog pravila postupa nezakonito kad pojedinačni akt (ili radnju), kojim se pravno pravilo oživotvoruje primjenom na konkretni društveni odnos, donosi suprotno cilju odnosno svrsi samog pravnog pravila.

Ispitivanje svrhe pravnog pravila, njegovo pravilno tumačenje i primjena u skladu sa ciljem radi kojega je donesen, obveze su svakoga tko primjenjuje pravne norme.

Ovo posebno vrijedi za tijela državne uprave čiji je jedan od osnovnih zadataka izvršavanje zakona i drugih općih akata. Baš tom svojom djelatnosti tijela državne uprave moraju ostvarivati ideje predstavničkih tijela izražene pravnim pravilima.

Utvrđivanje cilja i svrhe mora biti prisutno i kad se u izvršavanju pravnog pravila donose akti sa slobodnom (diskrecijskom) ocjenom. Zakon o općem upravnom postupku normira, da u upravnim stvarima, u kojima je organ zakonom ili na zakonu zasnovanom propisu ovlašten rješavati po slobodnoj ocjeni, rješenje mora biti doneseno u granicama ovlasti i u skladu s ciljem s kojim je ovlast dana (članak 5).

6. Zastara prekršajnog progona, tijek i prekid zastare

Zastara prekršajnog progona, tijek i prekid zastare

Članak 13.
(1) Prekršajni se progon ne može pokrenuti kad protekne dvije godine od počinjenja prekršaja.
(2) Posebnim se zakonom može propisati dulji rok za pokretanje prekršajnog postupka za prekršaje propisane tim zakonom ali ne dulji od tri godine.
(3) Zastara ne teče za vrijeme za koje se prema zakonu prekršajni progon ne može poduzeti ili se ne može nastaviti.
(4) Zastara se prekida svakom postupovnom radnjom nadležnog tijela koja se poduzima radi prekršajnog progona počinitelja zbog počinjenog prekršaja.
(5) Nakon svakog prekida zastara počinje ponovno teći.
(6) Zastara prekršajnog progona nastupa u svakom slučaju kad protekne dvaput onoliko vremena koliko je prema zakonu određena zastara prekršajnog progona.
(7) Propisi o zastari, njezinom tijeku i prekidu odnose se i na stegovne kazne koje sud izriče tijekom postupka.

7. Objasni materijalno i funkcionalno gledište na upravu
Funkcionalno ili materijalno gledište
Ovo gledište kao osnovu uzima funkciju odnosno sadržaj upravne djelatnosti, a zanemaruje formu odnosno organizacijski oblik kojim se takve funkcije ostvaruju. Primaran je unutarnji sadržaj upravne djelatnosti.

«Javnu upravu u materijalnom smislu tvore upravne djelatnosti.»
Postoje dva načina određivanja pojma uprave prema ovom gledištu: negativan i pozitivan.
 Prema negativnom gledištu uprava je djelatnost koja nije ni zakonodavstvo ni sudstvo.

 Prema pozitivnom gledištu, uprava se određuje sa stajališta pravnih akata koje donosi, odnosno akcijama koje poduzima. Drugo podgledište pozitivnog gledišta vidi upravu kao «sredstvo za ostvarenje cilja».


8. Ovlasti suda kada odlučuje o zakonitosti rješenja o izvlaštenju?

POSTUPAK PRED ŽUPANIJSKIM SUDOM*

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o izvlaštenju iz 2002. godine, predviđen je novi način zaštite prava koja mogu biti povrijeđena rješenjem o izvlaštenju i to u vidu posebnog oblika upravnog spora čija se karakteristika ogleda u tome što se postupak vodi pred županijskim sudom i što taj sud u spomenutom postupku na odgovarajući način primjenjuje odredbe Zakona o upravnim sporovima (kao norme lex generalis) ako samim Zakonom o izvlaštenju (lex specialis) nije drukčije određeno.
Naime, spomenutim izmjenama i dopunama Zakona dopušta se tužba protiv drugostupanjskog rješenja o izvlaštenju koja se podnosi mjesno nadležnom županijskom sudu u roku 30 dana od dana dostave rješenja stranci (ova se tužba može podnijeti i iz razloga što drugostupanjsko tijelo nije u zakonom propisanom roku odlučilo o žalbi).

O tužbi odlučuje vijeće županijskog suda sastavljeno od tri suca na javnoj raspravi, ako zakonom nije drukčije određeno. Kad sudu stigne tužba, onda sud ima različite ovlasti, kako glede same tužbe tako i glede akata koji se tužbom osporavaju.

Ovlasti suda = OVLASTI SUDA KAD ODLUČUJE O ZAKONITOSTI RJEŠENJA O IZVLAŠTENJU

1. Prije svega sud ima pravo odbaciti tužbu. Ta ovlast pripada predsjedniku suda ako utvrdi da postoje procesni nedostaci koji onemogućavaju postupanje po tužbi. Odbacivanje tužbe vrši se rješenjem protiv kojega je dopušten prigovor u roku 8 dana od primitka rješenja. O prigovoru odlučuje vijeće županijskog suda sastavljeno, od tri suca i to na nejavnoj sjednici.

2.Druga je mogućnost vijeća suda da presudom (također na nejavnoj sjednici) poništi upravni akt bez dostavljanja tužbe na odgovor. Takvo poništavanje, vijeće suda može provesti ako utvrdi da su u upravnom postupku učinjene osobito teške povrede postupka ili da je materijalno pravo očigledno pogrešno primijenjeno.

3.Ako vijeće suda nije iskoristilo niti jednu od spomenutih mogućnosti onda provodi postupak u kojemu odlučuje o tužbi. Pri tome, vijeće suda ima pravo odbaciti tužbu rješenjem i to ako takvo odbacivanje nije proveo predsjednik vijeća iz prije spomenutih razloga.

O tužbi vijeće odlučuje presudom i pri tome ima dvije mogućnosti:
1. da tužbu odbije
2. ili da je uvaži (prihvati)

4. Vijeće županijskog suda odbija tužbu kad utvrdi da je ona neosnovana.

Ako vijeće suda uvaži tužbu tada ima različite mogućnosti: -


1. poništiti drugostupanjsko i prvostupanjsko rješenje i odbaciti zahtjev za izvlaštenje,

2. poništiti drugostupanjsko rješenje i uputiti predmet drugostupanjskom tijelu na ponovno odlučivanje,

3. poništiti drugostupanjsko i prvostupanjsko rješenje i uputiti predmet prvo-stupanjskom tijelu na ponovno odlučivanje i

4. poništiti drugostupanjsko rješenje ili poništiti drugostupanjsko i prvostupanjsko rješenje i odlučiti o žalbi, odnosno o zahtjevu.

Protiv odluka vijeća županijskog suda nisu dopušteni ni žalba ni revizija, a postupci izvlaštenja smatraju se hitnim.
 

nula12

Mladi član foruma kojeg zanima uprava
odgovarala sam kod as.stanicic i skroz je ok,mozes ne znat ili krivo odgovorit i prede preko toga..mislim da za 2 trazi da se znaju osnovne stvari..izgleda kao da je strog,ali je stvarno ok!
 

Scooby-doo

Mladi član foruma kojeg zanima uprava
odgovarala sam kod as.stanicic i skroz je ok,mozes ne znat ili krivo odgovorit i prede preko toga..mislim da za 2 trazi da se znaju osnovne stvari..izgleda kao da je strog,ali je stvarno ok!
Istina! Da ti koliko god vremena trebaš da razmisliš, ako postavi potpitanje postavi ga tako da te podsjeti na odgovor a ne da te dodatno smota. Ne cjepidlači i ne ide u detalje. Drži se ozbiljno ali je fer. Ne pravi drame ako lupiš glupost i ne uzima za zlo. Osnovno se trudi izvuči svakako iz svakog postavljenog pitanja.
 

NINA 2

Mladi član foruma kojeg zanima uprava
Ljudi imam jedno pitanje
Koliko sam cula prvo se mora položiti opci dio da bi se moglo izaci na postupovno...ja namjeravam na oba ispita izaci u 9 mj. a uglavnom su ona isti dan ali obicno je prvo postupovno a onda tek opci dio...dali itko provjerava da li se ima položen opći dio i dali bi me mogli zafrkavat zbog toga na ispitu...
Unaprijed hvala na odgovoru
 

Jadranka15

Znam ponešto o upravi. Umjerno aktivan član.
Bez obzira što si stari program, Opće upravno pravo ili po starom programu Upravno pravno - opći dio, moraš prvo položiti, jer postupovno pita asistent Turudić i doc.Šikić, znaju pogledati u indeks koju ocjenu imaš iz općeg.
Imam saznanja da je jedna kolegica isto stari program išla polagati prvo treću, a tek onda neki predmet iz druge, pa kada se to saznalo jer je bio testiran indeks, onda su toj kolegici poništili ispit iz 3.godine - tko voli nek izvoli ali na njegovu štetu
 

NINA 2

Mladi član foruma kojeg zanima uprava
Bez obzira što si stari program, Opće upravno pravo ili po starom programu Upravno pravno - opći dio, moraš prvo položiti, jer postupovno pita asistent Turudić i doc.Šikić, znaju pogledati u indeks koju ocjenu imaš iz općeg.
Imam saznanja da je jedna kolegica isto stari program išla polagati prvo treću, a tek onda neki predmet iz druge, pa kada se to saznalo jer je bio testiran indeks, onda su toj kolegici poništili ispit iz 3.godine - tko voli nek izvoli ali na njegovu štetu
Ok hvala ti..Ma stvar je u tome kaj na oba ispita namjeravam izac na prvom roku u 9mj a oba ce sigurno biti isti dan kao i sad u ponedjeljak ,samo što je prvo postupak pa tek onda opći dio..moram izac jer moram diplomirat do 30.09..eto neznam šta sad
 

Twity

Znam ponešto o upravi. Umjerno aktivan član.
Evo i ja sam prošla oup, odgovarala kod Ofakice i mogu reći da je jako ugodna i da pomaže potpitanjima. Pitala me je vrste nezakonitosti i načela stjecanja državljanstva i dobila sam 3.
 

lucijus

Znam ponešto o upravi. Umjerno aktivan član.
Istina! Da ti koliko god vremena trebaš da razmisliš, ako postavi potpitanje postavi ga tako da te podsjeti na odgovor a ne da te dodatno smota. Ne cjepidlači i ne ide u detalje. Drži se ozbiljno ali je fer. Ne pravi drame ako lupiš glupost i ne uzima za zlo. Osnovno se trudi izvuči svakako iz svakog postavljenog pitanja.
slažem se..i ja danas prošla kod asis.Staničića...stvarno je ok,korektan...potpomaže podpitanjima...
 

Twity

Znam ponešto o upravi. Umjerno aktivan član.
A kako ti je prošao pismeni, da li ih je puno prošlo pismeni
Mislim da nas nije puno prošlo pismeni, neću ništa tvrditi ali čini mi se jedno 20-ak. Na pismenom sam imala 24,5 boda i Ofak mi je rekla da mi je dobar pismeni, znači za trojku. Dvoumila se dal da mi iz usmenog da 3 ili 4, ali mi je ipak dala 3 i ja sva sretna.
 

Afrodita

Magistar foruma, a i uprave. Aktivan član.
Mislim da nas nije puno prošlo pismeni, neću ništa tvrditi ali čini mi se jedno 20-ak. Na pismenom sam imala 24,5 boda i Ofak mi je rekla da mi je dobar pismeni, znači za trojku. Dvoumila se dal da mi iz usmenog da 3 ili 4, ali mi je ipak dala 3 i ja sva sretna.
Čestitam :laughing: Zar je 24 bodova za 3 ? Pa zar nije 20 za 2, kako je onda 24 za 3, ili treba manje bodova za 2 ?
 
Status
Nije otvoreno za daljnje odgovore.
Na vrh

AdBlock Detected

We get it, advertisements are annoying!

Sure, ad-blocking software does a great job at blocking ads, but it also blocks useful features of our website. For the best site experience please disable your AdBlocker.

I've Disabled AdBlock
No Thanks