AdBlock Detected

Sure, ad-blocking software does a great job at blocking ads, but it also blocks some useful and important features of our website. For the best possible site experience please take a moment to disable your AdBlocker.

  • Važna obavijest 30.11.2024.
    Forumom upravlja novi team studenata

    Postojeće registracije se odobrene.
    Nove registracije su OMOGUĆENE
    Nova adresa za slanje skripti je [email protected]

    Svoje skripte ili skripte koje ste dobili u razmjeni s ostalim kolegama, a kojih nema u našoj bogatoj Skriptarnici foruma pošaljite nam na gornju e-adresu.

    Ne zaboravite se aktivno uključiti u razmjenu iskustava i zanja na forumu.

Reakreditacija Pravnog fakulteta Zagreb

fakin

Super Moderator
evo samo ovo ispunite, treba vam doslovno jedna minuta: https://www.azvo.hr/hr/komentari-institucija


treba se prvo žaliti što na pravu mogu polagati s više godine ispite ako nemaju sve s niže položene, a mi ne možemo, a isti je fakultet samo drugi smjerovi...
onda se treba žaliti na pojedine katedre kojima prolazak pismenog ništa ne znači i na usmenom te ispitivaju kao da postoji samo usmeni, a da pismenog nikad nije ni bilo...
ima još toga pa eto po vlastitim željama napišite, ali treba biti dobro i normalno i jedino tako imamo šanse poboljšati fakultet kad je studentska predstavnica zapravo paravan za popunjavanje zakonske kvote, a u praksi radi sve protiv dobrobiti studenata...
naravno, postoji tu i taj dekanski rok jer smo mi jedini fakultet u zagrebu na kojem je ukinut taj rok, dok neki kao filozofski su ove godine imali čak dva dekanska roka i to jedan čak i u listopadu tako da ona "europska norma" da svi rokovi moraju biti završeni do 1.10. je jedna velika laž
 

taz

Magistar foruma, a i uprave. Aktivan član.
Što se nakraju dogodilo s ovom reakreditacijom? je l netko bio na tom sastanku gdje su i studenti trebali biti?
 

forum

<i>automatski bot</i>
PRENOSIMO S PRIJATELJSKOG PRAVOKUTNIKA:

[h=2]REAKREDITACIJA: Smrt studentskog aktivizma ili zašto ni ne zaslužujemo bolje[/h]

Znate onaj postupak reakreditacije i onaj sastanak studenata sa stranim stručnim povjerenstvom? Da, da, onaj na kojem niste bili. E pa, taj se sastanak odvio 11.05.2015. na dan koji će se pamtiti kao Dan kad je svaki oblik aktivizma na PFZG umro. Nije poginuo junački, nije se radilo ni o nesreći, samo je tiho i mirno skončao, gotovo sramno, skriven od pogleda svih koji su se u njega kleli i obećavali mu vječnu ljubav i vjernost.

Njegovo tragično gašenje popratilo je pedesetak nadobudnih idealista, onih koji su vjerovali u svoje kolege i mogućnost promjene. Dogodilo se ono što nitko od prisutnih nije mogao ni u najgoroj noćnoj mori predvidjeti. Nakon tolikog obavještavanja, nakon burnih reakcija na tablicu koja pokazuje da u roku diplomira 6% studenata, nakon stotina lajkova i 100 potvrda dolaska na sastanak, velika je većina tih facebook boraca za studentska prava, nezadovoljnih studenata, a i onih mladih koji će biti nezadovoljni tek za koju godinu kada treći put upišu treću godinu ili se nešto ranije prebace u Osijek ili Rijeku, odlučila da je bolje da ostanu doma. Na sastanak je došlo 50ak ljudi, od toga dobar dio onih koji će ove ili sljedeće godine diplomirati.

Na Fakultetu su nas desetak minuta prije početka sastanka dočekala zaključana vrata Vijećnice. Čistačica koje se našla na tom katu nam je vrata otključala, ali nije znala što će se odvijati u Vijećnici i prvo nas je pitala čekamo li mi nešto i održava li se nešto u toj prostoriji. Treba spomenuti i da je Povjerenstvo u dolasku na sastanak kasnilo 15 minuta jer ih je, prema riječima Predsjednice povjerenstva, zadržala Uprava Fakulteta i profesori. Ništa čudno. Srećom, kolega iz Rijeke predložio je produljenje sastanka za tih 15 minuta te je sastanak ipak potrajao sat vremena.


U stručnom povjerenstvu sjedili su profesorica Europskog javnog prava iz Nizozemske, Nijemac s Max Planck instituta, profesorica Međunarodnog prava s Bolonjskog sveučilišta, profesorica iz Estonije i student prava s Pravnog fakulteta u Rijeci. (Imena su poprilično tiho i brzo rekli pa ih nismo uspjeli zapamtiti ni zapisati)
Prvo su nas obradovali viješću da su dobili puno komentara studenata i činilo se da su ih i čitali. Prva su pitanja bila vezana uz provedbu Bolonje, a smijeh u cijeloj Vijećnici izazvala su dva pitanja: kome se možemo obratiti ako smo svjesni da se Bolonja ne provodi i da ne funkcionira sve kako bi trebalo te pitanje postoji li savjetovalište ili tutorstvo ili sličan oblik pomoći studentima oko problema s učenjem i usvajanjem gradiva.

Spominjali su se problemi s raspodjelom ECTS bodova, ali je bilo i istaknuto da takva promjena nema smisla dok se neki puno dublji problemi poput potpuno beskorisnih predavanja, lošeg odnosa profesora prema studentima, netransparentnih kriterija na ispitima, zastarjele i preobimne literature ne riješe.
Jedan od svjetlijih trenutaka bio je i objašnjavanje kolega da je razlog takvog stava Fakulteta prema studentima – novac. Fakultetu odgovara činjenica da je prosjek studiranja blizu osam godina jer studenti izgubljeni u začaranom krugu prevelikih upisnih kvota, loše kvalitete nastave i bizarnih ispitnih kriterija generiraju novac Fakultetu.

Najburnije reakcije kod Povjerenstva uzrokovala je priča o testiranju semestra i plaćanju 150 kuna za dobivanje potpisa kao potvrde izvršavanja obveze. Više su puta ponovili da ne razumiju, pitali jesmo li sigurni, kome točno plaćamo te govorili da to nije moguće. Jednostavno nisu vjerovali da se takvo što događa.
Manje-više uspješno se uspjelo objasniti i zašto ocjena profesora koja je prema anketi Fakulteta gotovo 4.5 nije relevantna – stara je 4 godine i provedena na vrlo malom i nereprezentativnom uzorku.
Najveće su probleme uzrokovale izjave da studenti ne idu na predavanja te nerazumijevanje kako možemo reći da nemamo dovoljno prakse uz sve Moot Courtove i Klinike, ali i to je manje-više objašnjeno time da jednostavno vremenski nije moguće sve uskladiti. Bilo je rečeno da se često mora odlučiti između Moot Courta/Klinike i polaganja ispita te čak davanja godine, a istaknuto je i da na tim aktivnostima ne sudjeluju svi studenti, već relativno mali broj njih.
Više je puta spomenut strah studenata od ulaganja ikakvih žalbi pa čak i samog obraćanja profesorima te činjenica da su profesori nespremni pokazati makar i volju za promjenom i slušanjem studentskih problema.

Raspravi je najveći uteg bio trajanje – zbog rasporeda Povjerenstva (ne znamo tko je o rasporedu odlučivao, ali nekako mislimo da je tu svoje prste imao Fakultet - edit: raspored je slagala Agencija, ne Fakultet) sastanak je trajao tek sat vremena. Svi se možemo složiti da sat vremena za iznošenje problema PFZG-a ljudima koji dolaze praktički iz paralelnog svemira nije dovoljno ni da se zagrebe površina te je otprilike usporedivo s davanjem sat vremena da se prepliva Atlantski ocean. Zbog nedostatka vremena, studente je Predsjednica Povjerenstva često morala prekidati, skakati s teme na temu te pojedine stavke nisu dovoljno dobro objašnjene. Nije pomoglo ni to što se sastanak odvijao na engleskom jeziku pa se u tom trenutku kolegama bilo teško snaći, a da se koristio prevoditelj, još bi se manje problema uspjelo izložiti.

Pri izlazu iz Vijećnice na vratima su nas dočekali vrlo zabrinuti profesori Fakulteta, neki od njih (khm khm prof. Baretić) glave naslonjene na vrata prostorije. Srećom, čini se da ga nitko od kolega koji su prvi izašli nije udario vratima. Nisu nam se obraćali, pogledali su nas s blagim zanimanjem i nastavili piljenje u zid ili međusobne rasprave.

Sveukupni je dojam da je fakultetsko osoblje ova reakreditacija dobro zabavila. Nisu studente shvatili kao prijetnju (zašto i bi kad ih se samo pedesetak od preko 5000 udostojilo doći na organiziran anoniman „prosvjed“), u samoanalizi su izmanipulirali i vješto tumačili podatke onako kako to njima odgovara, vjerojatno znajući da su studenti prava pretromi, uplašeni i usmjereni na same sebe i svoju korist kako bi nešto poduzeli.
Ostaje nada da je velik broj komentara ipak polučio neki učinak te da je bar dio briga i problema dodatno razjašnjen na ovoj tragikomediji od sastanka.
Kolegama koji na sastanak nisu došli može se reći samo jedna stvar: Zbog takvih kao vi situacija se godinama ne mijenja. Zbog generacija i generacija takvih kao vi, sve nam je gore i gore. I zapravo, bolje ni ne zaslužujete. Uživajte u ostatku svog vremena na Fakultetu jer će biti dugotrajno, skupo i bolno. Profesori to znaju i smiju vam se u lice.

IZVOR: REAKREDITACIJA: Smrt studentskog aktivizma ili zašto ni ne zaslužujemo bolje | Pravokutnik.net
 

mape5

Super Moderator
vjerojatno nisu ni spomenuli stručne studije, na tom sastanku, meni je žao što nisam bila, a htjela sam ali sam ostala sama na poslu tak da nisma mogla mrduti. najveća grozna stvar je ta da mi učimo po neprilagođenoj literaturi, odnosno po istoj kao da smo na pravu. Ja danas sutra neću moći otvoriti sa stručnim studijem ni odvjetnički ured niti javnobilježničku radionicu. Ali ću biti i ostati savjestan državni službenik sa diplomom, koja će mi donjeti povećanje plaće za 300 kuna, te eventualno napredovanje za jedno 4 godine. A tretiraju me kao da sam na pravu, a kad skuže da sam sa javne uprave gledaju me posprdno- to sam doživjela u više navrata. Makar, mi s javne uprave, kao da su nam spojili harvard, yale i oksford - sve moramo znati a zapravo na kraju ništa ne znamo, jer u stvarnom životu sve to skupa nema nikakve veze jedno s drugim.

hvala što ste objavili ovaj tekst.
 

Nerea

Magistar foruma, a i uprave. Aktivan član.
vjerojatno nisu ni spomenuli stručne studije, na tom sastanku, meni je žao što nisam bila, a htjela sam ali sam ostala sama na poslu tak da nisma mogla mrduti. najveća grozna stvar je ta da mi učimo po neprilagođenoj literaturi, odnosno po istoj kao da smo na pravu. Ja danas sutra neću moći otvoriti sa stručnim studijem ni odvjetnički ured niti javnobilježničku radionicu. Ali ću biti i ostati savjestan državni službenik sa diplomom, koja će mi donjeti povećanje plaće za 300 kuna, te eventualno napredovanje za jedno 4 godine. A tretiraju me kao da sam na pravu, a kad skuže da sam sa javne uprave gledaju me posprdno- to sam doživjela u više navrata. Makar, mi s javne uprave, kao da su nam spojili harvard, yale i oksford - sve moramo znati a zapravo na kraju ništa ne znamo, jer u stvarnom životu sve to skupa nema nikakve veze jedno s drugi

hvala što ste objavili ovaj tekst.
potpisujem!
 

forum

<i>automatski bot</i>
Prenosimo u cijelosti tekst objave Studentskog zbora PFZG-a

U utorak, 2. prosinca održana je izvanredna sjednica Fakultetskog vijeća s temom unaprijeđenja nastave na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a povodom rezultata izvješća reakreditacije (dalje izvješće) koja je bila provedena ovog proljeća.
Rezultate izvješća u svojoj prezentaciji izložila je prodekanica za nastavu izv. prof. dr. sc. Ivana Gregurev te na temelju toga pokušala dati određene smjernice za unapređenje nastave na temelju kojih se kasnije (žustro) raspravljalo.

Kao tri najveća problema istaknuti su (1) značajna autonomija katedri, (2) visoka stopa neprolaznisti te (3) velik broj studenata. Navedeni su podaci o prosječnom trajanju studiranja koje, iako je prema sadašnjem programu zamišljeno da traje 5 godina, prosječno traje 8 godina te ga "u roku" završava samo 6% studenata. Također je navedeno kako se na to nadovezuje i prevelik broj studenata što smanjuje i omjer nastavnog osoblja spram studenata, rezultirajući tako smanjom kvalitetom nastave. Požaljan omjer iznosi 1:30, odnosno jedan nastavnik na trideset studenata. Na problemu se već pokušalo poraditi promicanjem asistenata u docente. Smatram kako je ovdije također važno naglasiti kako ima katedri s većim, primjerenijim brojem nastavnog osoblja, dok pak s druge strane postoje katedre na kojima istog nedostaje.
Konačna ocjena Reakreditacijskog povjerenstva iznosila je 3,28 što označava prosječni rezultat.

Predložena rješenja:
- elektronska evidencija nastave (sustav bi se izradio u suradnju s Fakultetom ekelktrotehnike i računarstva)
- ankete PFZG - a za procjenu nastavnika nakon svakog semestra
- povećanje informativnosti web stranica katedri
- jasnije povezivanje ishoda učenja na razini studijskog programa
- detaljniji izvedbeni plan nastave
- jasna i transparentna usklađenost stvarnog radnog opterećenja studenata s brojem ECTS bodova (1 ECTS = 30 h rada)
- za svaku nastavnu jedinicu bilo bi potrebno navesti materijal koji je potrebno pročitati, to jest jasno odrediti što se bazično očekuje od studenata te im dati preporuke oko služenja obveznom i dopunskom literaturom
- akcijski plan djelovanja na temelju prijedloga katedri (sijećanj 2016.) uz trenutno rješavanje najhitnijih problema kako bi se osiguralo dobivanje dopusnice

Od strane Uprave iznesen je prijedlog da bi sljedeće akademske godine (2016/2017) došlo do ukidanja izvanrednih rokova u studenom i travnju s obrazloženjem kako u skladu s uvođenjem parcijalnih ispita prestaje potreba za istima. Smatram kako to nije dobra ideja sve dok cijeli sustav ne bude usklađen s novim načinom vrednovanja putem parcijalnih isipita i provedbom same nastave. Ukidanjem tih rokova onemogučilo bi se polaganje ispita studentima koji izlaze na ispit iz kolegija koji ne provodi parcijalno testiranje. Valja podsjetiti kako je samo 16 % katedri uvelo parcijalno testiranje, te kako mnoge katedre na višim godinama (3., pogotovo 4. godina) provode samo usmena testiranja. Također je navedeno kako omjer radnih sati i broja ECTS bodova (1 ECTS = 30 h) u praksi znači da je student u mogućnosti u 3,5 tjedna pripremiti ispit, što govori u prilog samim izvanrednim rokovima. Nadalje, u samom izvješću je navedeno kako bi studente trebalo više i češće vrednovati tijekom akademske godine čime bi trebalo obuhvatiti ne samo usmeno, odnosno pismeno testiranje nego i zalaganje studenata na predavanjima i prilikom rješavanja raznih problemskih zadataka. Štoviše, fakultet se svake godine suočava s zahtjevima za povećanjem broja ispitnih rokova.
Samostalnost katedrama koju su dobile od strane Uprave glede uvođenja i provođenja parcijalnih ispita sukobljava se s inicijalnom idejom ujednačavanja samog sustava obrazovanja na PFZG - u te povećanja kvalitete studiranja. To često dovodi i do zbunjenosti samih studenata koji ne znaju što očekivati od pojedinih katedri, odnosno kolegija.

U skladu sa željom unapređenja samih metoda nastave ponovno je istaknuta potreba modernizacije, prije svega informatizacije i izrade sadržaja prikladnih za e - učenje. Informatizacija je također istaknuta kao i jedno od tehničkih rješenja načina vrednovanja studenata. Izražena je i želja za povećanjem praktične nastave te provođenja suradnje s realnim sektorom i Ministarstvom pravosuđa.

Uprava je još jednom istaknula problem nedolazaka studenata na predavanja te se došlo do zaključka kako postoji podijeljena odgovornost nastavnika i studenata. Glede toga, reformom cijelog sustava čiji su elementi (provođenje nastave, literatura i testiranje) neraskidivo povezani treba povećati zainteresiranost studenata i to na način na koji bi sama predavanja bila usklađena s literaturom i pružala mogućnost pravovremene i cjelovite pripreme za polaganje (parcijalnih) ispita. To će na kraju dovesti do željene i potrebne interakcije studenata i nastavnog osoblja koja je predstavlja prvi korak ka poboljšanju metoda nastave, a time i kvalitete cjelokupnog studiranja.

Dragi kolege, na temelju dojmova s održanog sastanka pozivam vas da uskoro održimo sastanak na kojem ćemo detaljnije raspraviti o svemu te iznjeti konkretne prijedloge. Ovim putem predlažem da sastavimo deklaraciju s prijedlozima reformi i načinima njihova provođenja, da je dobro argumentiramo te je predstavimo na jednom od sljedećih sastanaka s Upravom, odnosno na sljedećoj sjednici Vijeća. Moram istaknuti kako je rasprava trajala skoro puna 2 sata što mi daje nadu da na fakultetu zaista postoji želja za reformama, napredovanjem i održavanju boljih odnosa sa studentima.

Sonja Trgovčić,
Odbor za odnose s katedrama Studentskog zbora Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
 

Nerea

Magistar foruma, a i uprave. Aktivan član.
NE smijemo dozvoliti da nam ukini rokove u studenom i travnju. to bi za nas studente bilo pogubno.
 

fakin

Super Moderator
Od strane Uprave iznesen je prijedlog da bi sljedeće akademske godine (2016/2017) došlo do ukidanja izvanrednih rokova u studenom i travnju s obrazloženjem kako u skladu s uvođenjem parcijalnih ispita prestaje potreba za istima.


pa jebemu mater za što je služila ova akreditacija? je li služila da kad na ispitima s upravne katedre od 50 ljudi prođe 2 bude nenormalno i da se to promijeni ili je služila da nam ukinu 2 roka, a na drugoj godini TRENUTNO IMA VIŠE PREDMETA NEGO ROKOVA. pa ovo je stvarno nevjerojatno, jebemti život i sve...e bogami ako im ovo i padne na pamet ja ću sam blokirati referadu ako nitko neće i ako sve boli kurac za ovo što nam rade...nakon ovoga studiranje na našem faksu postaje potpuno nemoguće...NEPOTREBNI ROKOVI? jer imam kolokvije? pa na 90 % predmeta NEMAMO KOLOKVIJE
 
Na vrh

AdBlock Detected

We get it, advertisements are annoying!

Sure, ad-blocking software does a great job at blocking ads, but it also blocks useful features of our website. For the best site experience please disable your AdBlocker.

I've Disabled AdBlock
No Thanks