Radno i socijalno pravo

[Ivy]

Ivy,koja su to pitanja sa zvjezdicama bez kojih se ne prolazi?

Koliko dugo prof.Jelčić pita svakoga i koliko pitanja?

Po čemu je napravljena ova skripta s foruma gdje je obrađen MOR i treba li to sve učiti za ispit kod Jelčić?

pitanja sa zvjezdicama nigdje nisu definirana
mogu reci samo ovako okvirno da se ne moze proci bez postupaka u socijalnom
znanja mirovina
protumacenje pravne norme
mora
radnog vremena
godisnjih odmora
kolektivnih ugovora...

koliko dugo ispituje je relativno
uglavno dobijes tri pitanja i pise koncept za to imas i vise nego dovoljno vremena jer odprilike kada kada se odlucis doci naprijed i sjesti ispred nje tek ces odgovarati za sat vremena u globalu...

svakih sat vremena radi pauze po 10 min i odlazi po vodu tada vas cuva spremacica

ako vas bude jako puno zna onima koje ne stigne pitati reci da dodju u drugi dogovoreni termin

mislim ali nisam sigurna da je skripta u kojoj je obradjen mora radjena po staroj literaturi ali nisam sigurna i za to ne stavljam ruku u vatru

 

[jana21]

pričaj mi od tom.taman kad sam mislila da ću dati godinu i ne izgubiti mirovinu eto jelčićke! juhuuu...

Mirovinski staž je staž na temelju kojega se ostvaruju prava iz mirovinskog osiguranja, a obuhvaća :

* razdoblje provedeno u osiguranju, prema odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju,
* razdoblje provedeno u osiguranju prema propisima o mirovinskom osiguranju vojnih osiguranika,
* razdoblje dokupljenog staža osiguranja prema odredbama ZOMO,
* razdoblje pridodanog staža,
* razdoblje provedeno u Domovinskom ratu prema posebnim propisima,
* razdoblje provedeno u zaposlenju na katoličko-bogoslovnim učilištima u razdoblju od 29. siječnja 1952. do 23. srpnja 1990.,
* razdoblje navršeno do 31. prosinca 1998. koje se, prema zakonskim propisima koji su se primjenjivali do toga dana, računalo u mirovinski staž kao staž osiguranja, staž osiguranja s povećanim trajanjem i posebni staž.

U staž osiguranja računa se razdoblje koje je osiguranik proveo nakon navršene 15. godine života u obveznome mirovinskom osiguranju i produženom osiguranju.

Osiguranicima koji su sami obveznici plaćanja doprinosa računa se kao staž osiguranja razdoblje provedeno u osiguranju ako su u cijelosti plaćeni doprinosi za mirovinsko osiguranje i obveze koje proizlaze iz neuplaćenih doprinosa.

U staž osiguranja računa se razdoblje provedeno u zaposlenju s punim radnim vremenom od 40 sati tjedno.
Kao puno radno vrijeme smatra se i radno vrijeme kraće od 40 sati tjedno koje je kao takvo utvrđeno posebnim propisom ili kolektivnim ugovorom.

Kao razdoblje provedeno u zaposlenju s punim radnim vremenom, smatra se i razdoblje koje u zaposlenju sa skraćenim radnim vremenom provedu:
- zaposleni roditelj koji radi s polovicom punoga radnog vremena nakon proteka obveznoga porodiljnog dopusta, kao i u slučaju rada sa skraćenim radnim vremenom zbog pojačane brige i njege djeteta,

- roditelj djeteta s težim smetnjama u razvoju koji radi s polovicom punoga radnog

vremena,

-radnici koji rade sa skraćenim radnim vremenom prema posebnim propisima.

U staž osiguranja računa se i:

- razdoblje provedeno u zaposlenju s nepunim radnim vremenom, u trajanju koje odgovara ukupnom broju sati takva rada ostvarenog za pojedine godine, obračunanih na puno radno vrijeme

- razdoblje provedeno u zaposlenju na sezonskim poslovima na kojima je ostvaren veći broj sati od punoga radnog vremena u trajanju preračunanom na puno radno vrijeme

- korisnicima invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad razdoblje provedeno u zaposlenju s nepunim radnim vremenom u trajanju koje odgovara dvostrukom vremenu provedenom u zaposlenju, ali najduže u trajanju do punoga radnog vremena

U staž osiguranja računa se i razdoblje koje je osoba, odnosno osiguranik proveo:
- na bolovanju nakon prestanka zaposlenja ili drugog rada na osnovi kojega je bio osiguran, a za to je razdoblje primao naknadu plaće,
- na profesionalnoj rehabilitaciji,

- koristeći se s naknadom plaće u svezi s pravom na profesionalnu rehabilitaciju.

-razdoblje koje je osoba, odnosno osiguranik, proveo izvan zaposlenja na osnovi kojega je bio osiguran, i to:

- za koje je primao plaću, odnosno naknadu plaće prema posebnim propisima,

- za koje je ostvario pravo na mirovinsko osiguranje, u skladu s propisima o zapošljavanju,

- obavljanja roditeljske dužnosti iz članka 15. Zakona o mirovinskom osiguranju,

- razdoblje u kojem su isplaćeni drugi dohoci za koje su plaćeni doprinosi za mirovinsko osiguranje prema propisima o doprinosima za obvezna osiguranja najviše 12 mjeseci u jednoj kalendarskoj godini.

 

[PPEETT]

Ako netko zna odgovore,neka odgovori,hvala unaprijed.
Profesionalne bolesti i njihov značaj u mirovinskom?naglasak na značaj u mo.
Ozljeda na radu i značaj u ZOO(zdravstvenom osiguranju)?

Prof. bolesti su određene bolesti izazvane dužim i neposrednim utjecajem procesa rada i uvjeta rada na određenim poslovima na osnovi kojih oboljela osoba ima svojstvo osiguranika.
Značaj u mirovinskom osig. - pravo na obiteljsku mirovinu bez obzira na dužinu mirovinskog staža jer je smrt osiguranika nastupila iz profesionalnih razloga.

Ozljeda na radu
1. svaka ozljeda osiguranika izazvana neposrednim i kratkotrajnim mehaničkim, fizikalnim ili kemijskim djelovanjem,...
2. ...
3. ... itd. sve je nabrojano u čl. 37 Zakona o mirovinskom osig.

Značaj u zdravstvenom osig. - osiguranicima se osigurava:
1. zdravstvena zaštita i provođenje mjera radi otkrivana i sprečavanja ozljede na radu
2. sve vrste medicinskih pomoći i ortopedskih pomagala te med. rehabilitacija
3. naknada troškova prijevoza u svezi s korištenjem zdravstvene zaštite
4. naknada plaće za sve vrijeme trajanja bolovanja

za vrijeme bolovanja osig. pripada naknada plaće u 100%-nom iznosu od naknade plaće i to bez obzira na prethodno osiguranje, naknada se isplaćuje na teret poslodavca

Eto, to bi bilo po onome što ja znam, ako nije točno mmolila bih da netko eventualno ispravi.
Nadanm se da sam pomogla,:wink5:

Ako netko zna odgovore,neka odgovori,hvala unaprijed.
Profesionalne bolesti i njihov značaj u mirovinskom?naglasak na značaj u mo.
Ozljeda na radu i značaj u ZOO(zdravstvenom osiguranju)?

Prof. bolesti su određene bolesti izazvane dužim neposrednim utjecajem procesa rada i uvjeta rada na određenim poslovima na osnovi kojih oboljela osoba ima svojstvo osiguranika.
Značaj u mirovinskom osig. - pravo na obiteljsku mirovinu bez obzira na dužinu mirovinskog staža jer je smrt osiguranika nastupila iz profesionalnih razloga.

Ozljeda na radu
1. svaka ozljeda osiguranika izazvana neposrednim i kratkotrajnim mehaničkim, fizikalnim ili kemijskim djelovanjem,...
2. ...
3. ... itd. sve je nabrojano u čl. 37 Zakona o mirovinskom osig.

Značaj u zdravstvenom osig. - osiguranicima se osigurava:
1. zdravstvena zaštita i provođenje mjera radi otkrivana i sprečavanja ozljede na radu
2. sve vrste medicinskih pomoći i ortopedskih pomagala te med. rehabilitacija
3. naknada troškova prijevoza u svezi s korištenjem zdravstvene zaštite
4. naknada plaće za sve vrijeme trajanja bolovanja

za vrijeme bolovanja osig. pripada naknada plaće u 100%-nom iznosu od naknade plaće i to bez obzira na prethodno osiguranje, naknada se isplaćuje na teret poslodavca

Eto, to bi bilo po onome što ja znam, ako nije točno mmolila bih da netko eventualno ispravi.
Nadanm se da sam pomogla,:wink5:

 

[nikoletta]

uf. tak i ja čula, a netko napisao da je ispit već 6... hvala!!! :wink5:

Jel itko zna u kojem roku poslodavac mora propisati otkazni rok ili je možda drukčije formulirano pitanje? I zar sam ja jedina na ovom forumu koja još uvijek uči za petak??? Pa dajte ljudi, gdje ste???

nisam baš sigurna, ali zar to nisu ona 4 kriterija prema kojima se određuje trajanje otkaznog roka??

1. prethodno neprekidno trajanje ugovora o radu
2. životna dob radnika
3. razlog zbog kojeg je ugovor o radu otkazan
4. tko je aktivni subjekt otkaza

pa za svaki od navedenih kriterija piše koliko je je propisano trajanje otkaznog roka??

ispravite me ako nije točno!

 

[PPEETT]

nisam baš sigurna, ali zar to nisu ona 4 kriterija prema kojima se određuje trajanje otkaznog roka??

1. prethodno neprekidno trajanje ugovora o radu
2. životna dob radnika
3. razlog zbog kojeg je ugovor o radu otkazan
4. tko je aktivni subjekt otkaza

pa za svaki od navedenih kriterija piše koliko je je propisano trajanje otkaznog roka??

ispravite me ako nije točno![/QUOTE]

To što si navela jesu kriteriji prema kojima se određuje dužina otkaznog roka, ali otkazni rokovi vezani za te kriterije su navedeni u zakonu o radu, ali mene buni to što ja ne znam može li poslodavac uopće propisivati dužinu otkaznog roka, eventualno kod sporazumnog prekida, ali ni za to nisam sigurna. Ili je pitanje možda krivi zapisano, a zapela sam za njega jer sam ga već vidjela na par mjesta.
Svejedno,:wink5:

 

[anita pi]

pretpostavljam da misliš na hijerarhijski poredak izvora prava?
Ako imamo npr. kolektivni ugovor, ugovor o radu i Zakon o radu (dakle autonomne i heteronomne izvore koji se primjenjuju na radne odnose kod nekog poslodavca) - to bi trebalo poredati:
Ja mislim da ide ovako
1. kolektivni ugovor
2. ugovor o radu
3. zakon o radu
Ako netko misli nešto drugo, neka me ispravi

 

[Ivy]

pa zar se ugovorom o radu ne moze definirati radni odnos drugacije nego sto je to odredeno k.u.
ako da onda je ugovor o radu prije k.u.

kada sam ja bila na ispitu
pitanje je glasilo:
sta poslodavca obvezuje prije k.u ili zakon
znaci sta je vise za poslodavca na hijerarhijskoj ljetvici

 

[PPEETT]

A koje pravne pretpostavke moraju biti ispunjene da bi KU dobio pravno važenje?

Mislim da je za poslodavca važniji zakon jer Ustavni sud nije priznao KU kao propis već kao ugovor, pa bi po nekoj kao logici zakon bo iznad.
Ma nemam pojma više pričam bezveze!

 

[jana21]

mislim da bi kolektivni ugovor proizveo pravni učinak
-mora se sklopiti u pisanom obliku
-mora biti javno objavljen u NN
-mora biti potpisan od ovlaštenih subjekata
-mora biti registriran

 

[Ivy]

jana21 ovo je tocno

a sto se kolektivnog ugovroa tice ziher veze poslodavca prije zakona

 

[PPEETT]

Kod osnovnih grupacija osiguranika po zakonu o zdrav osig je li dovoljno reći da se dijele na osiguranike, članove obitelji i druge osobe ili treba sve nabrojati?
Ne znam kako je vama ali ja sam već na rubu suza...:crying2:

 

[anita pi]

pa zar se ugovorom o radu ne moze definirati radni odnos drugacije nego sto je to odredeno k.u.
ako da onda je ugovor o radu prije k.u.

kada sam ja bila na ispitu
pitanje je glasilo:
sta poslodavca obvezuje prije k.u ili zakon
znaci sta je vise za poslodavca na hijerarhijskoj ljetvici

Ja mislim ovako: ono što je određeno kolektivnim ugovorom koji obvezuje poslodavca, ne može se urediti drugačije ugovorom o radu (pa ni povoljnije za radnika, ako se ne varam), sve druge obveze iz radnog odnosa koje nisu obuhvaćene kolektivnim ugovorm uređuju se ugovorom o radu (može se urediti povoljnije nego je uređeno zakonom o radu) a tek ono šti nije uređeno niti jednom od navedenih pravnih izvora uređuje se prema zakonu o radu. Jel bi bilo tak ili drugačije?
Hm, zapravo me muči da li se ugovorom o radu može urediti drugačije nego je određeno u kolektivnom ugovoru...

 

[PPEETT]

Javni interes kod kolektivnih ugovora?

Je li to samo meni ili su i vama kolek. ugov. grozni?

Ugovorom o radu mogu se urediti povoljniji uvjeti za radnika nego što je to navedeno u kolektivnom ug., iznimno ako zakon izričito dopušta mogu se urediti nepovoljniji uvjeti kao što je slučaj kod sklapanja ugovora o radu na određeno vrijeme. Dalje, odredbe normativnog karaktera samo se privremeno nalaze u pojedinačnim ugovorima o radu jer pojedinačni uor možer sadržavati povoljnije odredbe za radnika od navedenih u ku

Htjela sam reći da se nemože nešto urediti kolek. ug. a nešto ugo. o radu pa nešto zakonom jer ku sadrži odredbe s normativnim učinkom koje na radnike djeluju kao zakonske odredbe te odredbe s obveznopravnim učinkom koje na stranke ku-a djeluju kao ugovorne odredbe.Tako sam ja shvatila.

 

[anita pi]

Javni interes kod kolektivnih ugovora?

Je li to samo meni ili su i vama kolek. ugov. grozni?

Ugovorom o radu mogu se urediti povoljniji uvjeti za radnika nego što je to navedeno u kolektivnom ug., iznimno ako zakon izričito dopušta mogu se urediti nepovoljniji uvjeti kao što je slučaj kod sklapanja ugovora o radu na određeno vrijeme. Dalje, odredbe normativnog karaktera samo se privremeno nalaze u pojedinačnim ugovorima o radu jer pojedinačni uor možer sadržavati povoljnije odredbe za radnika od navedenih u ku

Htjela sam reći da se nemože nešto urediti kolek. ug. a nešto ugo. o radu pa nešto zakonom jer ku sadrži odredbe s normativnim učinkom koje na radnike djeluju kao zakonske odredbe te odredbe s obveznopravnim učinkom koje na stranke ku-a djeluju kao ugovorne odredbe.Tako sam ja shvatila.

Da, u pravu si, ali ja sam shvatila da nisu sva prava i obveze iz radnih odnosa uređene jednim izvorom; nešto se uređuje kolektivnim ugovorima, nešto ugovorom o radu, a ono što nije uređeno navedenim, na to se onda primjenjuju odredbe zakona o radu.
Ok, znači ugovorom o radu se MOGU urediti povoljniji uvjeti rada- to nisam skužila dobro.
Znači ako imamo ugovor o radu, kolektivni ugovor i zakon o radu, onda bi prema hijerahiji bilo:
1. Ugovor o radu
2. kolektivni ugovor
3. zakon o radu

 

[PPEETT]

meni su koma kolektivni ugovori...neznam za javni interes...mora biti javno objavljen u NN ali zašto neznam

Tu sam mislila na javni interes kod produžene primjene, kao neki primjer itz prakse i to.

Da, u pravu si, ali ja sam shvatila da nisu sva prava i obveze iz radnih odnosa uređene jednim izvorom; nešto se uređuje kolektivnim ugovorima, nešto ugovorom o radu, a ono što nije uređeno navedenim, na to se onda primjenjuju odredbe zakona o radu.
Ok, znači ugovorom o radu se MOGU urediti povoljniji uvjeti rada- to nisam skužila dobro.
Znači ako imamo ugovor o radu, kolektivni ugovor i zakon o radu, onda bi prema hijerahiji bilo:
1. Ugovor o radu
2. kolektivni ugovor
3. zakon o radu

Ma ne znam više, na kraju ispada ono prvo što si rekla:
1. KU
2. ugovor o radu
3. zakon o radu

jer se odredbe ku-a primjenjuju na pojedinačne ugovore u radu, dakle ne može se netko zaposliti kod posl koji je obveznik ku-a a da sklopi ugovor o radu bez njegovih odredbi u sebi

 

[anita pi]

za ppeett:

str. 585 knjige
Javni interes za proširenu primjenu kolektivnih ugovora- izjednačavanje minimalnih uvjeta rada i zapošljavanje radnika u pojedinoj industr. grani, veća socijalna stabilnost unutar jedne industrijske grane, uklanjanje poremećaja u konkurentnosti na tržištu zbog korištenja jeftine radne snage, suzbijanje rada na crno i sive ekonomije, itd.

 

[PPEETT]

Kada osiguranik neće imati pravo na zdravstvenu zaštitu od nositelja zdravstvenog osiguranja?
Jel na to možda odgovor čl. 20. iz zakona o obveznom zdrav. osig?

Eto, sutra je petak, pa sretno svima koji izlaze na isapit, pa tako i meni!
Ako i padnem, nastavljamo druženje do dekanskog roka!Juhuhuhu:wink5:

 

[jana21]

postavi pitanje normativna djelatnost mora...a nije pitala ko vrši...međunarodna skupština rada???e imam i ja pitanje temelji za stjecanje prava i osnovni rizici u mirovinskom osiguranju?oke rizici u invalidskom su invalidnost,neposredna opasnost od nastanka invalidnosti i tjelesno oštećenje a kod mirovinskog su starost i smrt. a šta temelji za stjecanje prava?to se misli pravo na invalidsku mirovinu i na obiteljsku pa govorit kako se stječe obiteljska i invalidska mirovina ili ?? :confused2:

 

[PPEETT]

postavi pitanje normativna djelatnost mora...a nije pitala ko vrši...međunarodna skupština rada???e imam i ja pitanje temelji za stjecanje prava i osnovni rizici u mirovinskom osiguranju?oke rizici u invalidskom su invalidnost,neposredna opasnost od nastanka invalidnosti i tjelesno oštećenje a kod mirovinskog su starost i smrt. a šta temelji za stjecanje prava?to se misli pravo na invalidsku mirovinu i na obiteljsku pa govorit kako se stječe obiteljska i invalidska mirovina ili ?? :confused2:

TEMELJI ZA STJECANJE PRAVA u invalidsko mirovinskom osiguranju su OSIGURANI RIZICI.

OSIGURANI RIZICI U INVALIDSKOM OSIGURANJU su:
1. INVALIDNOST
2. TJELESNO OŠTEĆENJE
3. NEPOSREDNA OPASNOST OD NASTANKA INVALIDNOSTI

PRAVA koja se ostvaruju na temelju njih:
1. pravo na INVALIDSKU MIROVINU, te na PROFESIONALNU REHABILITACIJU (INVALIDNOST)
2. NAKNADA ZBOG TJELESNOG OŠTEĆENJA ( uz to postavljeno pitanje da li se isplaćuje mjesečno ili jednokratno, te koja prava još može osiguranik ostvarizi, ako netko zna lijepo molim)
3. PRAVO PREMJEŠTAJA NA DRUGE ODGOVARAJUĆE POSLOVE (NEPOSREDNA OPASNOST OD NASTANKA INVALIDNOSTI)

OSIGURANI RIZICI U MIROVINSKOM OSIGURANJU su:
1. STAROST
2. SMRT

PRAVA koja se ostvaruju na temelju njih:
1. PRAVO NA STAROSNU, te na PRIJEVREMENU STAROSNU MIROVINU
2. PRAVO NA OBITELJSKU MIROVINU

Prava koja ostvaruje osiguranik u inv. -mir. osiguranju nabrojana su u čl. 3. ili 4. nisam sigurna Zakona o mir. osig.
Ovo su osnovna prava koja ostvaruje osiguranik, ali on impa također pravo i na druga supsidijarnas prava, koja se ne mogu ostvariti samostalno već isključivo uz neko osnovno pravo

Evo nadam se da sam ti bar malo pomogla.:wink5:

 

[hedviga]

E ja imam Zakon o radu iz 2004. godine, zanima me da li ima poslije kakav pročišćeni tekst, jer mi članci ne odgovaraju s onim navadenim u knjizi??

Ima na sluzbenim stranicama katedre za radno i socijalno.

Pa mi netrebamo učit ZAKON O RADU, to nam ne spada u službenu literaturu???

ZOR ti je cijela knjiga, tako da to JEST ispitna literatura. Neke stvari su krace u zakonu, pa si time mozes pomoci.