AdBlock Detected

Sure, ad-blocking software does a great job at blocking ads, but it also blocks some useful and important features of our website. For the best possible site experience please take a moment to disable your AdBlocker.

  • Važna obavijest 30.11.2024.
    Forumom upravlja novi team studenata

    Postojeće registracije se odobrene.
    Nove registracije su OMOGUĆENE
    Nova adresa za slanje skripti je [email protected]

    Svoje skripte ili skripte koje ste dobili u razmjeni s ostalim kolegama, a kojih nema u našoj bogatoj Skriptarnici foruma pošaljite nam na gornju e-adresu.

    Ne zaboravite se aktivno uključiti u razmjenu iskustava i zanja na forumu.

Osnove sociologije

saga

Znam ponešto o upravi. Umjerno aktivan član.
a jel nam možeš napisati literaturu za prvi kolokvij?[/QUOTE

I. kolokvij

Predmet sociologije (1-27)
Sociologija i pravo (29-60)
Metode istraživanja (61-81)
Auguste Comte i pozitivizam u sociologiji (85-100)
Radikalna društvena teorija: Karl Marx (117-133)
Utemeljitelji sociologije Emile Durkheim i Max Weber (167-219)

II. kolokvij sve s time da će 90% gradiva biti drugi dio knjige

Socijalna stratifikacija (243-264)
Ideologija (353-373)
Država i demokracija (375-406)
Politička i pravna kultura (425-450)

Veselo :wink5:

a jel nam možeš napisati literaturu za prvi kolokvij?
Inace knjiga se zove: UVOD U SOCIOLOGIJU (ljubičasta)
Autori: Duško Sekulić, Josip Kregar, Slaven Ravlić, Ksenija Grubišić
Izdanje: 2008.
 

saga

Znam ponešto o upravi. Umjerno aktivan član.
Ne znam jesam li ja jedina, ali ja stvarno ne vidim nikakav smisao u tim kolokvijima.
Mislim, polažeš u dva dijela pismeno, a onda odjednom sve usmeno. Čak, štoviše, ako nemaš neki (više se ne sjećam kakav) rezultat, onda imaš i pismeni...Prvo polažeš u dva dijela na kolokvijima, a onda opet još jednom sve skupa na ispitu. Nešto toliko glupo da ne možeš vjerovat da postoji! Mislim, kao da silno želim polagat ispit dvaput, a ne jedanput!
Nije glupo, samo nisi shvatila
Prvi kolokvij nosi 70 bodova, a drugi 100, znači 170 ukupno.
Ako imaš manje od 90 bodova iz oba kolokvija moraš na pismeni i usmeni, znači nisi niš napravila. Ako imaš između 90-130 bodova oslobođena si pismenog i pristupaš usmenom dijelu ispita, a ako imaš više od 130 zagarantiran ti je prolaz znači 2, a ako želiš višu ocjenu onda ideš na usmeni.
Tak da prednost kolokvija je u tome što imaš gradivo podijeljeno na 2 cjeline, a nedostatak je što kolegij provlačiš prek 3 mjeseca. Inače kolokviji su prvenstveno za redovne studente jer oni ne mogu izaći na prvi rok 09.11.
 

April

Mladi član foruma kojeg zanima uprava
Ma da, kužim. Ali ako je netko tako dobar da ima tako puno bodova, neće ni htjeti imati 2. Vjerojatno. A ako imaš između 90 i 130, ideš na usmeni. Za njega moraš imati isto znanje kao da ideš i na usmeni i na pismeni. Ono, znaš il' ne znaš. Mislim da nije ništa lakše ako ideš samo na usmeni, nego kad ideš na pismeni i usmeni. I u jednom i u drugom slučaju moraš ponavljati gradivo 3 mjeseca da ga ne zaboraviš. I na kraju opet moraš znati cijeli predmet odjednom za usmeni. Tako da nemaš ništa od te podjele, zapravo te podjele u konačnici niti nema.I još uz to razvlačiš tri mjeseca.
Ne znam, meni to tako po logici izgleda. Možda je u praksi iz nekog razloga drukčije. Stvarno ne znam što radim ni što da mislim...
 

saga

Znam ponešto o upravi. Umjerno aktivan član.
Ma da, kužim. Ali ako je netko tako dobar da ima tako puno bodova, neće ni htjeti imati 2. Vjerojatno. A ako imaš između 90 i 130, ideš na usmeni. Za njega moraš imati isto znanje kao da ideš i na usmeni i na pismeni. Ono, znaš il' ne znaš. Mislim da nije ništa lakše ako ideš samo na usmeni, nego kad ideš na pismeni i usmeni. I u jednom i u drugom slučaju moraš ponavljati gradivo 3 mjeseca da ga ne zaboraviš. I na kraju opet moraš znati cijeli predmet odjednom za usmeni. Tako da nemaš ništa od te podjele, zapravo te podjele u konačnici niti nema.I još uz to razvlačiš tri mjeseca.
Ne znam, meni to tako po logici izgleda. Možda je u praksi iz nekog razloga drukčije. Stvarno ne znam što radim ni što da mislim...
kao što sam napisao kolokviji su prvenstveno za redovne, a na tebi kao izvanrednom je da odlučiš, btw usmeni je teži nego pismeni jer se traže malo detaljni odgovori.
 

April

Mladi član foruma kojeg zanima uprava
Ma znam da je to za redovne, a za izvanredne novo pravo za koje oni mogu odlučiti da će ga iskoristit. Ali općenito, čak se i među izvanrednima stvorila neka fama da je bolje ići na kolokvije. Čak nas je i prof. uporno uvjeravala u to.
Zanima me još nešto. Je l' kod svih predmeta tako?
Je l' posotji predmet u kojem se kolokvij polaže cjelina po cjelina i to je to? Znači, prvi dio pismeni i usmeni pa drugi dio pismeni i usmeni... Da l' me razumiješ što pitam? Ono, da taj dio jednostavno položiš i više se ne moraš vračati na njega. Ni pismeno ni usmeno.
 

blabla

Znam ponešto o upravi. Umjerno aktivan član.
Ma znam da je to za redovne, a za izvanredne novo pravo za koje oni mogu odlučiti da će ga iskoristit. Ali općenito, čak se i među izvanrednima stvorila neka fama da je bolje ići na kolokvije. Čak nas je i prof. uporno uvjeravala u to.
Zanima me još nešto. Je l' kod svih predmeta tako?
Je l' posotji predmet u kojem se kolokvij polaže cjelina po cjelina i to je to? Znači, prvi dio pismeni i usmeni pa drugi dio pismeni i usmeni... Da l' me razumiješ što pitam? Ono, da taj dio jednostavno položiš i više se ne moraš vračati na njega. Ni pismeno ni usmeno.
brijem da politologija...(i to opet ako zadovoljiš određen broj bodova pa nemoraš na usmeni)
jer npr. na engleskom-dosta vam znaći znanje iz 1.kolokvija-pa to trebate ponoviti za 2., na dip-u vam je 4.kolokvij sve tj.teme možete dobiti iz bilo kojeg djela gradiva, a soc.ak naučite za 1.kolokvij-ostat će vam znanja za 2.kolokvij, i vjerujte to uopće nije puno gradiva:wink5:
 

saga

Znam ponešto o upravi. Umjerno aktivan član.
Ma znam da je to za redovne, a za izvanredne novo pravo za koje oni mogu odlučiti da će ga iskoristit. Ali općenito, čak se i među izvanrednima stvorila neka fama da je bolje ići na kolokvije. Čak nas je i prof. uporno uvjeravala u to.
Zanima me još nešto. Je l' kod svih predmeta tako?
Je l' posotji predmet u kojem se kolokvij polaže cjelina po cjelina i to je to? Znači, prvi dio pismeni i usmeni pa drugi dio pismeni i usmeni... Da l' me razumiješ što pitam? Ono, da taj dio jednostavno položiš i više se ne moraš vračati na njega. Ni pismeno ni usmeno.
ja osobno necu ici na kolokvije jer ne želim jedan predmet provlačiti 3 mjeseca, kada ga eventualno mogu riješiti za mjesec dana. Svaka katedra ima drugačija pravila igre. npr dip ima 4 kolokvija i ne moraš ih prijavljivati a ako prođeš sva 4 prof. je rekao da je usmeni samo formalnost odnosno potvrda kolokvija ili pismenog, dok sociologija ima 2 kolokvija koja moraš prijaviti i ako ostvariš preko 130 bodova imaš najmanje prolaz, za druge kolegije ne znam. To ti je isto kao npr. kod ustava ili financiranja koji nemaju pismeni što znači da nemaju ni kolokvije, već samo usmeni.
 

Da_da

Mladi član foruma kojeg zanima uprava
ja imam zapisano s predavanja za izvanredne studente da se kolokvij 27.11. mora prijaviti do 20.11.

?
ovako,prof.Grubišić je rekla na svom predavanju da se kolokvij mora prijavit do 20.11,no medutim prof.Ravlić to nije nista spominjao na predavanju,u svakom slucaju,oni koji su kod prof.Grubišić neka tako naprave ako je tako rečeno,a oni koji su kod prof.Ravlića,neznam,treba pitati..prosle god.se nije prijavljivao,bar znam za kod prof.Ravlića..al zivi bili pa vidjeli::unsure::wink5:,al posto vidim da kolega pita za izvanredne onda postoji mogućnost al svaki prof.trazi drugačije,trebate se raspitati..kolokviji se inace do sada nisu prijavljivali,za redovne,a mislim da je tako bilo i za izvanredne,no mozda je ove godine drugacije..
 

Ninek

Mladi član foruma kojeg zanima uprava
Ma čula sam od jedne cure da je 28.-29.10. Rekla je da je to pročitala negdje na netu. Pa sam mislila da je možda bila nekakva promjena...
vodič ti je najtočniji od svih mogućih strana..čak se i na forumu zna zalomit da netko slučajno krivo napiše..
uglavnom,sigurno je točno to kaj piše u vodiču..samo se po tome vodi..
 

saga

Znam ponešto o upravi. Umjerno aktivan član.
zanima me da li netko zna za neku dobru skriptu po kojoj bi se dalo učit, a naravno i položit :)
Imaš skriptu na forumu prava zove se kolokvij prvi i kolokvij drugi, samo kaj ti nije baš preporučljivo učiti iz skripte zbog usmenog.:wink5:
 

nina_petek

Mladi član foruma kojeg zanima uprava
hvala...a znači ipak knjiga? :blushed:
dala nam je na predavanju (ja sam izvanredno) prof. Grubišić neka pitanja-neka svoja i neka iz knjige koja moramo znat,pa jel dovoljno onda smao ta pitanja? hoće nas pitati van tih pitanja? :blushed:
 

saga

Znam ponešto o upravi. Umjerno aktivan član.
hvala...a znači ipak knjiga? :blushed:
dala nam je na predavanju (ja sam izvanredno) prof. Grubišić neka pitanja-neka svoja i neka iz knjige koja moramo znat,pa jel dovoljno onda smao ta pitanja? hoće nas pitati van tih pitanja? :blushed:
Moraš znati sva poglavlja koja su nam propisana, jer skripta je ok za pismeni koji su uglavnom sastoji od definicija i nabrajanja, ali svako pitanje na usmenom je uglavnom popračeno "a što to znači" ili "objasnite to malo detaljnije" tak da vidi da ti to razumiješ. U knjizi ima puno primjera, opisa... koja moraš međusobno povezivati a u skripti ih nemaš. Tak da uči po knjizi, a pitanja koja vam je dala i skripta neka služi isključivo za ponavljanje.
 

Marinica

Znam ponešto o upravi. Umjerno aktivan član.
Molim vas neka netko napiše kakav je Ravlić i Ksenija i da li još netko od profesora ispituje?
ispituje ksenija, ravlic i ponekad kregar.
ksenija je ok na usmenom. ja sam bila 2 puta kod nje al svojom krivnjom jer nisam dovoljno naucila!! ali ok je :)) pita osnovne stvari koje moras znati!! prolistajte malo nize sam napisala sta pita i sta joj je bitno. durkheima i webera i marxa morate znat! to je najbitnije!!
ravlic neznam kakav je jer nisam bila kod njega al ljudi uglavnom kaze da je ok i da pomaze.
kregar je malo zeznutiji jer zna pitat stvari iz lekcija koje mi ne trebamo znat a kad mu studenti kazu da mi to ne trebamo cudi se i kaze kako kolegice to ne trebate znati da je to bitno itd. al se tjesite time da njega nema cesto jer ima puno drugih obaveza
 

Iwy

Znam ponešto o upravi. Umjerno aktivan član.
e ljudi jel sutra predavanje iz soc.za drugu grupu u 10 i 50 u dvorani 4??
i jel netko zna da li izvanredni studenti,ali ponavljači imaju pravo izlaska na kolokvij???
aj molim vas ak netko zna da odg. :)
hvala u naprijed :*
prošle godine su i ponavljači mogli izać na kolokvij pa ne vidim razlog da ne izađu i ove ali najbolje da pošalješ mail profesorici grubišić pa ćeš znat točno

evo ljudi pitanja koja se vrte po forumima i još neka moja dodana. uglavnom naučite ova boldana i proći ćete sigurno. to znam jer sam osobno učila po tome i prošla. ako imate kakvih problema sa pronalaskom odgovora priskočit ću u pomoć. također imate napisane i brojeve stranica gdje se ti odgovori nalaze u knjizi.
Prvi dio:
1.Pojam sociologije, str.1
2.Sociološka imaginacija, str.3

3.Studija o samoubojstvu, str.4,5,6
4.Socijalna integracija, str.6
5.Allportova „teorija kontakta“, str.9

6.Propozicija racionalnog izbora, str.14
7.Objektivno racionalno djelovanje, str.16
8.4 osnovna tipa racinalnosti kod Webera, str.17
9.Mikrosociologija, mezo i makro-nivo, str.18,19

10.Tko formulira ideju „ja kao zrcalo“(objasni), str.18
11.Metodološki individualizam, str.23
12.Odnos sociologije i drugih znanosti, str.25
13.Sociologija i pravo, str.29,30,31
14.Objasni značaj M.Rahbindera za sociologiju, str.31,32,34,35,36
15.Jhering, str.45
16.Leon Duguit, str.46
17.Racionalizacija prava kod Webera, str.50,51
18.U kojim se dimenzijama mijenja pravo(objasnit sve), str.51,52
19.Marksistička teorija prava, str.53
20.Analiza slučaja, str.61,62
21.Anketa, str.62,63

22.Analiza postojećih dokumenata, str.63
23.Analiza sadržaja, str.63
24.Komparativno-historijska metoda (djelo u kojem je upotrijebljena), str.63
25.Fokus grupe, str.79
26.Comte (Sistem pozitivne politike), str.85,86
27.Tri faze evolucije(razvoja) društva, str.86,87
28.Socijalna(društvena) statika i dinamika, str.88
29.Tipovi znanosti, str.89
30.Comteovo novo društvo, str.90,91
31.Značaj Comtea, str.92

32.Pozitivizam, str.92
33.Načela pozitivizma, str.94

34.Biheviorizam (Skinner), str.94,95
35.Mertonova teorija srednjeg dosega, str.98,99
36.Marx, str.117
37.Marxova djela, str.117,119,123,126
38.Alijenacija, str.119,120
39.Socijalni utopizam, str.120,121
40.Historijski materijalizam, str.122
41.Marxova baza i nadogradnja, str.123

42.Klase i klasna borba, str.124,125,126
43.Revizionizam i predstavnici (Renner+str.48), str.127,128
44.Frankfurtska škola i predstavnici, str.128,129,130,131
45.Koja je škola „kritička teorija društva“, str.129
46.Strukturalizam i marksizam, str.131

47.Moderni marksizam, str.132
48.Durkheim, str.169,170
49.Društvo za Durkheima, str.170,171
50.Kolektivna svijest, str.171
51.Društvena(socijalna) činjenica, str.171,172

52.Institucije za Durkheima, str.172, 273
53.Vrijednosna neutralnost, str.174
54.Komparativne metode, str.175
55.Stupanj samoubojstva s obzirom na religijske zajednice, str.177
56.Integracija i samoubojstvo, str.177
57.Tipovi samoubojstva, str.178,179
58.Anomija, str.179,180
59.Mehanička i organska solidarnost (koje tipove društva razlikuje Durkheim) , str.183,184

60.Durkheim i religija, str.187
61.Weber, str.193,194
62.Protestantska etika i duh kapitalizma, str.195,196,197,200
63.Djela od Webera, str.194,195
64.Ideal tip za Webera, str.207,208
65.Moć i vlast kod Webera, str.211
66.Tradicionalni oblici vlasti (gerontokracija i patrimonijalna vlast), str.212
67.Kako se kod Webera razvija karizma (na koje se načine obnavlja karizma), str.213,214,215

68.Birokracija kod Webera, str.216
69.Monokratska varijanta birokratizma, str.217
Drugi dio:
1.Socijalna(društvena) nejednakost, str. 243, 245, 246
2.Primarni izvor nejednakosti kod Webera i Marxa, str.245
3.Socijalna stratifikacija, str.247

4.Teorija o „smrti klase“, str.247
5.Pojam klase, str.247,248
6.Marxova teorija klasa, str.248,249
7.Teorija stratifikacije Maxa Webera (kako Weber razlikuje klase), str.249,250

8.Oblici sustava nejednakosti (stratifikacijski sustavi), str.251,252,253
9.Postindustrijsko društvo po Danielu Bellu, str.254,255
10.Sistem političkog kapitalizma, str.255,256
11.Društvena pokretljivost (mobilnost), str.260
12.Vrste mobilnost, str.260,261,262

13.Razlozi za prepreke u socijalnoj mobilnost, str.262,263
14.Kulturni kapital porodice, str.263
15.Basil Bernsteinova teorija, str.263
16.Pojam ideologije, str.354
17.Ideologija za Marxa, str.355
18.Ideologija za Gramscia, str.356,357
19.Ideologija za Althussera, str.357
20.Ideologija za Mannheima, str.357,358
21.Mannheimovo razlikovanje ideologije i utopije, str.358,359
22.Mannheimova teorija o „slobodnolebdećoj inteligenciji“, str.359

23.Funkcionalistička teorija ideologije, str.359,360
24.Kako Boudon tumači povezanost ideologije sa znanošću, str.360,361
25.Michael Mann (izvor ideološke i socijalne moći), str.361,362
26.Funkcije ideologije (socijalne funkcije ideologije), str.362,363,364

27.Kraj ideologije, str.365,366,367
28.Ideologije na početku 21.st., str.367,368,369,370,371,372
29.Neoliberalizam, str.367,368
30.Neokonzervatizam, str.368
31.Socijalizam, str.368,369
32.Nacionalizam, str.369,370
33.Feminizam, str.370
34.Ekologizam, str.370,371

35.Fundamentalizam, str.371
36.Globalizam, str.372
37.Weberova koncepcija političke sociologije, str.375,376
38.Prelotova koncepcija političke sociologije (obilježja države prema Prelotu), str.376
39.Teorije države (osnovne teorije države), str.377

40.Evolucionistička koordinacijsko-funkcionalistička teorija države, str.377,378
41.Liberalno-individualistička teorija države, str.378
42.Pluralistička teorija države (pluralisti), str.378
43.Marksistička teorije države, str.379
44.Institucionalno-etatistička teorija države, str.380

45.Kojih pet oblika države razlikuje Andrew Heywood, str.381
46.Marshall, str.382
47.Pet faza razvoja moderne države, str.382,383
48.Tri tipa legitimne vlasti kod Webera (Weberova podjela vlast), str.384
49.Obilježja demokracije (obilježja demokratskih poredaka), str.386,387
50.Obilježja totalitarnih poredaka, str.387
51.Autoritarni poretci (autoritarizam), str.387
52.Juan Linz i Alfred Stepan, str.387,388

53.Liberalna (predstavnička) demokracija, str.389
54.Kako je Lincoln odredio državu, str.389
55.“Politika kao poziv“, str.390,391
56.Kako Montisquien i Prelot komentiraju važnost izbora, str.391
57.Alfordov indeks, str.392
58.Duvergerov zakon, str.392
59.Političke stranke, str.393
60.Političke stranke za Schumpetera i Duvergera, str.393
61.Teorija rascjepa, str.393,394
62.Vrste stranaka po Beymeu, str.394,395
63.Nastajanje stranaka i dva osnovna tipa stranaka po Duvergeru, str.395,396
64.Željezni zakon oligarhije (tko govori o tome), str.396
65.Catch-all stranke-Kirchheimer, str.396
66.Razdoblja razvoja stranaka Klausa von Baymea, str.397
67.Interesne grupe, str.397
68.Vrste interesnih grupa (primjeri), str.397,398

69.Tko je formulirao teoriju o interesnim grupama, str.398
70.“Grupe za pritisak“ i latentne grupe, str.398
71.Društveni pokreti, str.399
72.Tko je uveo pojam društvenog pokreta, str.399
73.Aberlova tipologija društvenih pokreta, str.400
74.Kako Giddens dijeli društvene pokrete, str.400
75.Kako Smelser objašnjava društvene pokrete i Smelserovi tipovi
kolektivnog ponašanja, str.401

76.Društveni pokret za Tourainea, str.401,402
77.Novi društveni pokreti, str.402,403
78.Valovi demokratizacije (o čem govori knjiga „Treći val“), str.404
79.Činitelji koji pridonose demokratizaciji i demokratskoj konsolidaciji, str.405
80.Kultura, str.427
81.Pojam političke kulture, str.427
82.Tri idealna tipa političke kulture, str.428
83.Talijanska politička kultura, str.428
84.Civilna kultura, str.430

85.Materijalističke i postmaterijalističke vrijednosti, str.431
86.S čime su povezane razlike u društvima u istraživanju World Values
Survey, str.431,432
87.Temeljne demokratske vrijednosti, str.434
88.Putmanovo istraživanje, str.434
89.Pojam socijalnog kapitala, str.436

90.Konsocijacijska demokracija, str.437
91.Pojam pravne kulture (tko je koristio taj pojam), str.439,440,441
92.Vanjska i unutarnja pravna kultura, str.441,442,443
93.Primjer Italije, str.443
94.Što su istraživali Gibson i Caldeira u svojoj studiji Pravne kulture Europe, str.447

95.Koje tri skupine zemalja unutar EU razlikuju Gibson i Caldeira, str.448
 

saga

Znam ponešto o upravi. Umjerno aktivan član.
Ako netko može objasniti:

1) Ideal tip na primjeru!
2) Obilježja narodne stranke!

Hvala a lot:wink5:
 

Iwy

Znam ponešto o upravi. Umjerno aktivan član.
Iwy, s koliko si položila?
I jesi polagala kolokvij po kolokvij ili odjednom ispit?
I kako je bilo na usmenom?

položila sam s tri, ali ocjena ti dosta ovosi o tome kako napišeš pismeni. polagala sam cijeli ispit iako je po kolokvijima dosta lakše proć, ali eto za kolokvije si nisam nabavila pitanja. na usmenom su mi bili ravlić i grubišićka i jako su ugodni ispitivači, nema razloga za strah i zabrinutost. nadam se da sam napisala sve što te zanimalo :happy:

i da... također među mojim pitanjima treba osmo u drugom djelu, samo sam zaboravila podebljati

sretno s učenjem

Ako netko može objasniti:

1) Ideal tip na primjeru!
2) Obilježja narodne stranke!

Hvala a lot:wink5:
1. ideal tip je konstrukcija koja u zbilji ne postoji, ali je sastavljena od određenih elemenata zbilje, npr. čovjek ne može biti samo vrijednosno racionalan, ali uz ostale tipove racionalnosti posjeduje i vrijednosnu
2. narodne stranke(catch all stranke)-nastaje slabljenjem veze između stranaka i socijalnih stupova, razvijanjem mobilizacijske funkcije elite, a obilježava je smanjivanje važnoti ideologije, jačanje uloge i utjecaja vodstva, slabljenje utjecaja pojedinog člana, otvaranje prema različitim interesnim grupama i uspostavljanje posebnih veza s nekim velikim interesnim skupinama
 

Dane

Mladi član foruma kojeg zanima uprava
ej ljudi mali helpić...koje djelo je napisano komparativno-historijskom metodom i sto to tocno spada u marksističku teoriju prava???
Komparativno-historijskom metodom napisana su djela od Webera (Protestantska etika i duh kapitalizma) i Baringtona Moorea (Društveno porijeklo diktature i demokracije).
Marxove teorije o pravu svrstane su u tri teze: pravo je izraz ideologije vladajuće klase; pravo je oblik kojim se zaogrće prinuda države kao instrumenta nasilja nad eksploatiranim i konačno, pravo je usmjereno na objašnjenje djelovanja prava kao posljedice društvenih uvjeta u kojima djeluje. (Nadam se da si na to mislila). :laughing:
 
Na vrh

AdBlock Detected

We get it, advertisements are annoying!

Sure, ad-blocking software does a great job at blocking ads, but it also blocks useful features of our website. For the best site experience please disable your AdBlocker.

I've Disabled AdBlock
No Thanks