Osnove sociologije

[blabla]

Ak prijavim ispit i ne pojavim se na pismenom,jel mi se to računa ko pad ili?

ma ne računa se kao pad!!
trenutno na ovom faxu nije potrebno odjaviti ispit, pa ti se ne računa kao pad!

 

[splajta]

jel može jos jedanput netko napisat točnu literaturu koju trebamo naučit iz nove knjige i dali ima netko dobru skriptu...tnx

 

[ivana4]

računa se kao pad nažalost

imam i ja malih nejasnoća pa se nadam da će mi ih netko pojasniti. radi se o ovome: sad na zadnjem roku iz soc piše da polažem 3. puta a nisam ni jednom bila na usmenom što znači da u 9. mj polažem onda 4. puta valjda. mene zanima dal moram odmah pri predaji prijavnice za ispit predat i zahtjev za komisiju? i dal uvijek na komisiji ispituje kregar ili se to mijenja?

očito se padovi broje i usmeni i pismeni ,3. put si pala,znači sad slijedi komisijski (4.put)...gle,ti možeš otić tamo samo sa prijavnicom,i ona teta u referadi će ti reći ak je potreban onaj komisijski (pošto nisi ziher),pa se sam zaletiš po taj papir (brijem da košta oko 3 kn)...baš sam ja išla frendici prijavljivati soc i zaboravila sam taj zahtjev,pa mi žena lijepo rekla da je to potrebno,kupila to i dala uz prijavnicu :wink5:

a za ovo drugo ne znam odg jer sam ja to prošla prek kolokvija :wink5:

 

[blabla]

može li mi netko odgovorit na pitanje hitno je

na komisiji je uvijek više profesora..i svi postavljaju pitanja.
i da, mislim da će biti i Kregar.

 

[IVANA007]

samo za informaciju... danas mi je gđa Habijan iz referade za sociologiju rekla da više nema polaganja po staroj knjizi...da toga nije bilo niti na ovom zadnjem roku...rekla je da je tako rekao prof. Kregar...Veselo!!!

 

[Dane]

tako je nekako otprilike...ne razumijem samo zašto onda u vodiču za akademsku 2008/09 stoji da je ispitna literatura za oredmet OSNOVE SOCIOLOGIJE- Kregar-Polšek-Ravlić-Uvod u sociologiju -Pravni fakultet,Zagreb,2005.Mislim ja imam knjigu istog takvog naziva izdanja 2006,pa mi je sad očito neupotrebljiva,a nova, kupljena prošle godine.Zašto onda stavljaju u vodič da knjiga od 2005. vrijedi cijelu 2008/09,ako to što su naveli sami nemogu ispoštivati. Ma mislim razumijem zašto,ali je to pre pre strašno...

jel mi može netko tko zna napisati- koja poglavlja iz nove knjige/2008/su predviđena za naučiti za studente upravnog studija, cijela knjiga ili ???
biti ću vrlo zahvalna

Bok :happy:
Poglavlja iz nove knjige su: predmet sociologije, sociologija i pravo, metode istraživanja, sociološke tradicije, Comte i pozitivizam u sociologiji (biologizam i Herbert Spencer ne treba), radikalna društvena teorija (Karl Marx), utemeljitelji sociologije (Durkheim i Weber), socijalna stratifikacija, ideologija, država i demokracija i politička i pravna kultura.
Po stranicama, ako ćeš se tako lakše snaći: 1-99, 117-132, 167-219, 243-263, 353-405, 425-449. :wink5:

 

[IVANA007]

ja sam kopirala neki dan novu knjigu u Masarykovoj u kopiraoni.Zajedno sa uvezom oko 63 kune.

 

[Marinica]

ej kolko treba vremena da se nauči sociologija?? kolko sati dnevno??

 

[Ninek]

dajte ljudi, s tim bedastim pitanjima..
to je tak sve individualno da uopće nema smisla ni pitat..
nekome treba mjesec dana,nekome tjedan..
počni učit kad misliš da bi bilo najpametnije s obzirom na svoj kapacitet i položit ćeš..

 

[Iwy]

mi netko može reć gdje u knjizi iz 2008. mogu nać odgovore na ova pitanja:
1.marshall
2.ideal tipovi pol. poretka

 

[Dane]

mi netko može reć gdje u knjizi iz 2008. mogu nać odgovore na ova pitanja:
1.marshall
2.ideal tipovi pol. poretka

Okreni stranicu 382, riječ je o Marshallu, a stranicu poslije govori se o političkim porecima... :laughing:

 

[IVANA007]

društvo, jedno pitanjce...dali treba učiti poglavlje "Nacija i nacionalnost", jer vidim da se pojavljuje pitanje -nacija i etnija.

 

[redruM]

Ah već je to iskomentirano bar 5 puta... To se ne nalazi u danim poglavljima,al ti možeš naučit ako ti se da il ak imaš vremena...

 

[laminat]

Jel zna ko odgovore na ova pitanja.Ne treba ništ opširno,tek tolko da znam nekaj o tome..

1.Kulturni kapital porodice?
2.Marxova teorija klase?
3.Ideal tip pol.poretka?
4.Važnost religije za Durkheima?
5.Za koju metodu se kaže da je komparativno-historijska metoda?
6.Tradicionalni oblici vlasti?

 

[vlatkap]

Jel zna ko odgovore na ova pitanja.Ne treba ništ opširno,tek tolko da znam nekaj o tome..

1.Kulturni kapital porodice?
2.Marxova teorija klase?
3.Ideal tip pol.poretka?
4.Važnost religije za Durkheima?
5.Za koju metodu se kaže da je komparativno-historijska metoda?
6.Tradicionalni oblici vlasti?

MARXOVA TEORIJA KLASA

VLADAJUĆA KLASA – je ona koja posjeduje sredstva za proizvodnju
-ona dominira nad onima koji nemaju nikakvog vlasništva nad sredstv. za proizvodnju
1.NIVO – je fundamentalna struktura društva koja se sastoji iz vlasničkih odnosa i ona određuje sve druge društ. odnose
2. NIVO – je teorija klasnog konflikta koja proizlazi iz prvog nivoa klasni konflikt je onaj između vlasnika i nevlasnika nad sredstv. za proizvod.
3.NIVO – je nivo socijalne dinamike koji izvodi društv. promjenu iz klasnog konflikta
- klasna borba je osnovni pokretač društvene promjene

TU SU VAŽNI TI NIVOI

IDEALNI TIPOVI
- to su predodžbe koje si znanstvenici stvaraju da bi mogli lakše proučiti neki fenomen
-pojednostavljenje određenih segmenata društva i društvenog djelovanja da bi ih se lakše moglo promatrati
- je sredstvo znanstvene analize
- kad odredimo idealni tip mi bolje opisujemo stvarnost
-podijelio načine vladavine na tri idealna tipa:
-u stvarosti su oni izmiješani
1) TRADICIONALAN (monarhije) – tko će i kako vršiti vlast određeno je tradicijom i najčešće nasljednim pravima vladajuće porodice

2) KARIZMATSKI (vođa karizmatik s velikim brojem sljedbenika ) – poslušnost se iskazuje samo vođi i to zbog njegovih izuzetnih osobnih karakteristika
- zato se njemu duguje poslušnost samo dok mu se pripisuju te karakteristike

3) LEGALNI TIP VLASTI (demokracije) – poslušnost se ne daje osobi koja nešto
zahtijeva već apstraktnom pravnom poretku
- temelji se na uvjerenju o važenju pravnih normi
- obilježje je modernih društva koja obično nazivamo demokracijama

RELIGIJA PREMA DURKHEIMU
- religija je jedinstveni sustav vjerovanja i odnosa prema svetim stvarima
- za njega je opće obilježje religija njihova funkcija moralnog jedinstva društva
- religija je posljedica društvene potrebe; društvena kreacija
poštujući bogove ljudi zapravo poštuju zajednicu i nalaze svoje mojesto u njo
KOMPARATIVNO – HISTORIJSKA METODA – uzima u obzir više slučajeva
- usmjerena je na donošenje teorijskih zaključka o uzrocima koji se javljaju u histirijskom događanju


TEORIJE DRŽAVE ( MISLIM DA JE TO ODG NA 6. PITANJE )


1) EVOLUCIONISTIČKE KOORDINACIJSKO-FUNKCIONALISTIČKE
- državu vide kao tijelo ili instituciju koja ima regulacijsku ulogu u društvu
- razvija se u skladu s potrebama i zahtjevima razvoja društva
- država je u nekom smislu „mozak“ društva

2) LIBERALNO – INDIVIDUALISTIČKE
- država je skup javnih institucija i javnih službenika na razini državne vlasti
- Friedrich von Hayek u knjigama „Ustrojstvo slobode“ i „Zakon, zakonodavstvo i sloboda“ tvrdi da upletanje države u društvo treba ograničiti na donošenje općih propisa

3) PLURALISTIČKE
- smatraju državu samo jednom od udruženja koje teži da bude najmoćnije
- moderni pluralisti dokazuju da se moć u društvu raspoređuje nehijerarhijski te umjesto države rabe pojam političkog sustava

4) MARKSISTIČKE
- državu shvaćaju kao političku instituciju koja zastupa interese kapitala i vladajuće klase
- pritom se razlikuju dvije orjentacije:
a) instrumentalisti- državu vide kao neutralno oruđe za vršenje polit. vlasti
koje svaka klasa može upotrijebiti za vlastite interese
b) strukturalisti- dokazuju da je irelevantno tko kontrolira državom

5)INSTITUCIONALNO – ETATISTIČKE
- nastoje pokazati da država ima značajan stupanj autonomije od društva i da postoje posebni interesi državnog aparata

 

[misty]

opet ja imam nekoh nejasnoća... prijavila sam komisiju iz soc za 1.9. Sad me zanima dal sam obavezna doć na ispit ili ga mogu ponovno prijavit za 15.9. pošto bi si uzela još malo vremena da utvridm gradivo

možeš NE DOĆ na ispit, neće ti se računat kao pad. evo ja prijavila već 3 puta komisiju pa nisam došla (i nije ništa bilo).:wink5:

 

[laminat]

Par pitanja! Pa ak ko zna,bilo bi lijepo da napiše neke kratke natuknice(a može i opširno ak mu se da)..

1.Kako je Lincoln odredio državu?
2.Weberova stratifikacija?
3.Treća dimenzija nejednakosti kod Webera?
4.Teorija kolektivnog ponašanja?
6.B.F.Skinner?
7.Što je razmjenska mobilnost?
8.Usporedi anketu i analizu slučaja?

 

[Dane]

Par pitanja! Pa ak ko zna,bilo bi lijepo da napiše neke kratke natuknice(a može i opširno ak mu se da)..

1.Kako je Lincoln odredio državu?
2.Weberova stratifikacija?
3.Treća dimenzija nejednakosti kod Webera?
4.Teorija kolektivnog ponašanja?
6.B.F.Skinner?
7.Što je razmjenska mobilnost?
8.Usporedi anketu i analizu slučaja?

Bok! :happy:
1. Lincoln je odredio demokraciju kao vladavinu naroda, od naroda za narod.(Gettysburška adresa, 1863.) "Demokracija je najgori poredak, izuzevši sve ostale". (Govor iz Donjeg doma). Demokracija je poželjna zbog:samorazvoj i individualna sloboda, mir, učinkovita i odgovorna vlast te društveni i ekonomski razvoj.
2. Weberova stratifikacija nejednakosti: utjecajnija od Marxove zbog multidimenzionalnosti i kompleksnijeg shvaćanja ekonomske dimenzije. Dakle, dimenzije: ekonomska, tržišni položaj i stranka.
Ekonomska dimenzija važna je u određivanju strukture nejednakosti, on(Weber) ne polazi samo od vlasništva nad sredstvima za proizvodnju već i od tržišnog položaja. Stručnjaci imaju stručna znanja koja mogu dobro unovčiti na tržištu radne snage. Ta dimenzija određuje njihov klasni položaj; posjedovanje znanja i određenih kvalifikacija diferencira visokokvalificirane radnike i one bez ikakvih kvalifikacija. Weber smatra da status može varirati nezavisno od tržišnog položaja. Status je za njega čast ili ugled koji određena grupa uživa u društvu, npr. dobri ljudi koji se odlikuju inteligencijom ili inim sposobnostima mogli su biti cijenjeni na temelju tih karakteristika.. Stranka odražava udruživanje ljudi zbog stjecanja političke moći, stranačko udruživanje može nadilaziti ili presijecati klasne interese, jer, stranke mogu biti zasnovane na vjerskom, nacionalnom ili statusnom principu, ili bilo kojem drugom.
3. Odgovor je sadržan u drugom pitanju :wink5:
4. Neil Smelser, teorija kolektivnog ponašanja: tri oblika socijalne eksplozije i dva pokreta. 1. Panika, 2. pomama (masovni hirevi, religiozna buđenja), 3. izljev neprijateljstva (ludost), 4. normativno-orijentirani pokret (ponovna uspostava, zaštita ili stvaranje normi zbog općedruštvenih uvjerenja (radnički pokret, mirovni pokret, feminizam) i 5. vrijednosno-orijentirani pokret (ponovna uspostava, zaštita ili izmjena vrijednosti, stvaranje vrijednosti zbog općedruštvenih uvjerenja; nacionalistički pokreti, političke revolucije).
6. Biheviorizam je orijentacija koja proučava ljudske odnose i ponašanje u određenoj okolini pod određenim utjecajima, i pritom polazi od toga da svaki uzrok izaziva nekakvu posljedicu u ponašanju te pritom ne treba špekulirati što se pritom događalo u ljudskoj glavi ili podsvijesti. Za bihevioriste istraživanje treba što više sličiti eksperimentu, gdje određeni stimulus (S) izaziva određeni response (R), odgovor. Glavni protagonist biheviorizma Skinner, autor djela "Beyond Freedom and Dignity", nezainteresiran za unutrašnju motivaciju čovjeka, odbacuje ideju da čovjek ima neke unutarnje osobine koje treba otkriti.
7. Razmjenska mobilnost ili otvorenost, zbiva se iznad strukturalne mobilnosti i odnosi se na činjenicu da za svaki pomak iz nižeg sloja na viši, moramo imati i pomak iz više grupe u nižu, npr. sin radnika postaje liječnik-sin liječnika postaje radnik.
8. Anketa je najčešće korištena tehnika istraživanja, daje odgovore velikog broja ispitanika na pismeno formulirana pitanja, zasnovana na reprezentativnom uzorku (greška + - 3%); prvi nivo analize na deskriptivnom nivou, drugi na analizi grupa (razlomljavanje na podgrupe), treći nivo analiza više varijabla. Analiza slučaja je promatranje neke manje zajednice od strane sociologa, te analiziranje svih aspekata njezinog života. Ovo je zaštitna metoda antropologije i etnologije; prednost je što daje dubok uvid u promatranu zajednicu dok se nedostatak nalazi u činjenici što je analiza, odnosno interpretacija podložna subjektivnosti osobe koja promatra, sociologa, antropologa, itd.
Pozz :laughing:

 

[redruM]

Jel može neko napisat u 2-3 rečenice nešto o željeznom akonu oligarhije i teoriji rascjepa, jer me ubijaju ovi tekstovi iz knjige u kojima nema smisla.

(bar meni)

 

[IVANA1102]

zakon željezne oligarhije- moc u rukama manjine (odnosno elite), masa njima podredena, a teorija rascjepa ti se spominje i u politologiji,a to ti je onaj rascjep izmedu selo- grad i jos neceg a nemogu se sjetiti sad... (pogledaj si u knjizi iz politologije ako ju imas, tamo je super objasnjeno, bar meni)