O prezentacijama s predavanja. Imaš ih tu:
Dokumenti i ispitna literatura - Katedra za upravnu znanost
AdBlock Detected
Sure, ad-blocking software does a great job at blocking ads, but it also blocks some useful and important features of our website. For the best possible site experience please take a moment to disable your AdBlocker.
-
Važna obavijest 30.11.2024.
Forumom upravlja novi team studenata
Postojeće registracije se odobrene.
Nove registracije su OMOGUĆENE
Nova adresa za slanje skripti je [email protected]
Svoje skripte ili skripte koje ste dobili u razmjeni s ostalim kolegama, a kojih nema u našoj bogatoj Skriptarnici foruma pošaljite nam na gornju e-adresu.
Ne zaboravite se aktivno uključiti u razmjenu iskustava i zanja na forumu.
Europski upravni prostor i nacionalna uprava
- Temu pokrenuo forum
- Datum prvog posta
Dokumenti i ispitna literatura - Katedra za upravnu znanost
ne treba,to ne pitaju. nauči ako ti ostane vremena...
Horiemon
Kronično vaš, 0-24
Kako se stvari kreću, izgleda da će prestati potreba za ovim (besmislenim?) predmetom.
Prvi metri armature temelja EU već vire iz zemlje... Haha!
Igre bez granica su gotove. Pismo Sarkozyja i Berlusconija da bi trebalo propitati postavke Schengenskog sporazuma i uvesti neki oblik kontrole međugraničnih prijelaza unutar EU sada je dobilo zeleno svjetlo iz Bruxellesa. Barroso je pokleknuo pred pritiskom najjačih – Italije, Francuske i Njemačke
Praktički najveći pothvat ujedinjene Europe, najočitiji simboli njezinog jedinstva – ukidanje unutrašnjih granica i zajednička valuta – ove i prošle godine počeli su šepati pred realnošću. Prvo, financijski kolaps triju članica EU, između ostalog i zato što nisu dorasle valutnoj snazi eura, a potom i kolaps otvorenih granica, izazvan ponajviše gomilom Sjevernoafrikanca koji su se preko Lampeduse pokušali dokopati europskog kontinenta.
27. travnja susret Berlusconija i Sarkozyja u Rimu prošao je, čini se, s nalivperom u ruci. Dvojica su čelnika napisala pisamce Europskoj komisiji u kojoj traže strože kontrole graničnih prijelaza unutar EU i dok se očekivalo da će prijedlog teško proći zbog opozicije ostalih članica, prešutno mu se pridružila i Njemačka, što će reći da više nije bilo manevarskog prostora za Barrosa da kaže ne. Tako je 29. travnja odgovorio u istom epistolarnom duhu riječima da bi kontrole na granicama unutar Schengena mogle postati realna opcija, štoviše, da bi trebalo povećati budžet Frontexa, EU agencije za upravljanje granicama.
Dakako, nitko 1995. nije očekivao da će danas-sutra u Europu navaliti narodi s Bliskog i Srednjeg istoka bježeći od tiranskih režima, no to povlači da je ideja Europske unije daleko više konstrukt povoljnih povijesnih okolnosti nego politička nužnost Starog kontinenta. Nekoliko desetaka tisuća imigranata previše i - zbogom Schengen. Baš kao što bi se moglo dogoditi i zbogom euru ukoliko ove ili sljedeće godine Španjolska urbi et orbi proglasi bankrot. Da, možda su neki politički entiteti preveliki da padnu, ali su očito i preveliki da se spase. Barroso tako piše da bi se u skoroj budućnosti mogla uvesti privremena i koordinirana kontrola unutrašnjih granica. Jedinstvo Unije tada bi se očitovalo tek u činjenici da bi pogranična policija bila mješovito sastavljena od svih država članica.
Europu je nekad povezivala ideja zajedničkog napretka, danas je to eventualno ideja zajedničkog straha. Za tri dana Komisija će vijećati na temu ključnih prijedloga Barrosovog odgovora Berlusconiju i Sarkozyju, gdje se, osim pristanka na razvodnjavanje Schengenskog sporazuma, priča i o uvođenju zajedničke politike azila. Razmatra se i aktiviranje Unijine direktive za privremenu zaštitu raseljenih osoba, nešto što je očito Italija htjela učiniti kada je podijelila 25.000 viza imigrantima iz Tunisa, a što nije naišlo na razumijevanje Francuza jer većina tih ljudi ionako nije imala namjeru ostati u Italiji, već se pojaviti u dvorištu svojeg nekadašnjeg kolonizatora.
Strka oko pitanja kako se uhvatiti u koštac s navalom nezvanih pridošlica iz južnog Mediterana, pogođenog ratovima, nezaposlenošću i izostankom ikakve ljudske budućnosti, trebala bi dobiti svoju prvu konkluziju na europskom samitu u lipnju. Vrući će krumpir još dodatno zagrijati nove aplikacije Bugarske i Rumunjske da se priključe schengenskoj zoni. Njihovo bi primanje u ovakvoj konstelaciji bilo ravno suicidu, no neki oblik samoubojstva EU već ionako čini. Zeznuta je stvar: kako odigrati strogu antiimigrantsku i policijsku partiju, a ne servirati na volej ekstremnoj desnici koja mic po mic taba put do parlamenata i koalicijskih vlada diljem Europe? Rješenje će biti, po običaju, birokratsko manevriranje između niti previše niti premalo, niti tu niti tamo, niti da niti ne, kako se to već u Bruxellesu majstorski čini.
Implozija Europe – i Barroso se pozdravio sa Schengenom - tportal.hr /vijesti/
Prvi metri armature temelja EU već vire iz zemlje... Haha!
Igre bez granica su gotove. Pismo Sarkozyja i Berlusconija da bi trebalo propitati postavke Schengenskog sporazuma i uvesti neki oblik kontrole međugraničnih prijelaza unutar EU sada je dobilo zeleno svjetlo iz Bruxellesa. Barroso je pokleknuo pred pritiskom najjačih – Italije, Francuske i Njemačke
Praktički najveći pothvat ujedinjene Europe, najočitiji simboli njezinog jedinstva – ukidanje unutrašnjih granica i zajednička valuta – ove i prošle godine počeli su šepati pred realnošću. Prvo, financijski kolaps triju članica EU, između ostalog i zato što nisu dorasle valutnoj snazi eura, a potom i kolaps otvorenih granica, izazvan ponajviše gomilom Sjevernoafrikanca koji su se preko Lampeduse pokušali dokopati europskog kontinenta.
27. travnja susret Berlusconija i Sarkozyja u Rimu prošao je, čini se, s nalivperom u ruci. Dvojica su čelnika napisala pisamce Europskoj komisiji u kojoj traže strože kontrole graničnih prijelaza unutar EU i dok se očekivalo da će prijedlog teško proći zbog opozicije ostalih članica, prešutno mu se pridružila i Njemačka, što će reći da više nije bilo manevarskog prostora za Barrosa da kaže ne. Tako je 29. travnja odgovorio u istom epistolarnom duhu riječima da bi kontrole na granicama unutar Schengena mogle postati realna opcija, štoviše, da bi trebalo povećati budžet Frontexa, EU agencije za upravljanje granicama.
Dakako, nitko 1995. nije očekivao da će danas-sutra u Europu navaliti narodi s Bliskog i Srednjeg istoka bježeći od tiranskih režima, no to povlači da je ideja Europske unije daleko više konstrukt povoljnih povijesnih okolnosti nego politička nužnost Starog kontinenta. Nekoliko desetaka tisuća imigranata previše i - zbogom Schengen. Baš kao što bi se moglo dogoditi i zbogom euru ukoliko ove ili sljedeće godine Španjolska urbi et orbi proglasi bankrot. Da, možda su neki politički entiteti preveliki da padnu, ali su očito i preveliki da se spase. Barroso tako piše da bi se u skoroj budućnosti mogla uvesti privremena i koordinirana kontrola unutrašnjih granica. Jedinstvo Unije tada bi se očitovalo tek u činjenici da bi pogranična policija bila mješovito sastavljena od svih država članica.
Europu je nekad povezivala ideja zajedničkog napretka, danas je to eventualno ideja zajedničkog straha. Za tri dana Komisija će vijećati na temu ključnih prijedloga Barrosovog odgovora Berlusconiju i Sarkozyju, gdje se, osim pristanka na razvodnjavanje Schengenskog sporazuma, priča i o uvođenju zajedničke politike azila. Razmatra se i aktiviranje Unijine direktive za privremenu zaštitu raseljenih osoba, nešto što je očito Italija htjela učiniti kada je podijelila 25.000 viza imigrantima iz Tunisa, a što nije naišlo na razumijevanje Francuza jer većina tih ljudi ionako nije imala namjeru ostati u Italiji, već se pojaviti u dvorištu svojeg nekadašnjeg kolonizatora.
Strka oko pitanja kako se uhvatiti u koštac s navalom nezvanih pridošlica iz južnog Mediterana, pogođenog ratovima, nezaposlenošću i izostankom ikakve ljudske budućnosti, trebala bi dobiti svoju prvu konkluziju na europskom samitu u lipnju. Vrući će krumpir još dodatno zagrijati nove aplikacije Bugarske i Rumunjske da se priključe schengenskoj zoni. Njihovo bi primanje u ovakvoj konstelaciji bilo ravno suicidu, no neki oblik samoubojstva EU već ionako čini. Zeznuta je stvar: kako odigrati strogu antiimigrantsku i policijsku partiju, a ne servirati na volej ekstremnoj desnici koja mic po mic taba put do parlamenata i koalicijskih vlada diljem Europe? Rješenje će biti, po običaju, birokratsko manevriranje između niti previše niti premalo, niti tu niti tamo, niti da niti ne, kako se to već u Bruxellesu majstorski čini.
Implozija Europe – i Barroso se pozdravio sa Schengenom - tportal.hr /vijesti/
Robi A.
Mladi član foruma kojeg zanima uprava
Meni su ipak bila najjača pitanja na ispitu u razlozima ujedinjenja EU i onog o utjecaju SAD-a na ujedinjenje EU. Mislin, nije na meni da se inatin, ali objektivno to je stvar interpretacije, a ne nekog empirijskog zaključka. Ovi tekst s tportala samo pokazuje da san bija u pravu. :happy:
Ako se dobro sjećam, na zadnjem roku je bilo pitanje "objasni ulogu EK kao čuvarice ugovora!?", tako da vjerojatno treba znati i objasniti :frustrating:
martina_sk
Administrator
ja koliko sam vidjela mislim da samo to pitaju za objasniti, a ostalo ne...
Jadranka15
Znam ponešto o upravi. Umjerno aktivan član.
Sve o Europskoj komisiji pitanje na usmenom dijelu ispita kod Muse, te traži iz svojih prezentacija svoju definiciju EUP, ako to točno joj ne citiraš iz njezinih slajdova, ruši te, to govorim iz iskustva
Ljudi jel zna netko mail od Muse, onaj [email protected] ne valja!! please help
Našla sam mail od Muse, samo me zanima di se k njoj ide na konzultacije, da li tamo na Gornji grad ili ima neku sobu u Gundulićevoj??? Jel zna netko??
Našla sam mail od Muse, samo me zanima di se k njoj ide na konzultacije, da li tamo na Gornji grad ili ima neku sobu u Gundulićevoj??? Jel zna netko??
martina_sk
Administrator
Doc. dr. sc. Anamarija Musa – četvrtkom od 14,30 do16 sati (ĆM 4, soba 32/II.)Ljudi jel zna netko mail od Muse, onaj [email protected] ne valja!! please help
Našla sam mail od Muse, samo me zanima di se k njoj ide na konzultacije, da li tamo na Gornji grad ili ima neku sobu u Gundulićevoj??? Jel zna netko??
evo tu pisu termini konzultacija vecine profesora. - Društveno veleučilište u Zagrebu - Studij
martina_sk
Administrator
sve isto... mozda su malo blazi kod ocjenjivanja ali to je samo moje misljenje...
smotankusha
Mladi član foruma kojeg zanima uprava
evo tu si pogledaj Europsko vijeće - Wikipedija
malo listam temu što se tiče potrebne literature za ovaj predmet pa me zbunjuju te prezentacije i link koji sam za njih nasla ...
Dokumenti i ispitna literatura*-*Katedra za upravnu znanost
__________________
znaci da to sve treba naucit ???tnx
Dokumenti i ispitna literatura*-*Katedra za upravnu znanost
__________________
znaci da to sve treba naucit ???tnx
