Europski upravni prostor i nacionalna uprava

[Jadranka15]

Možda je za Tebe literatura "blesavo napisana" ali tako je bilo na predavanju 5. i 6.11.2009.- kada je prof.Musa diktirala literaturu za izvanredne studente.

 

[MARYYNNA]

hvala,puno si mi pomogla.

 

[ana89]

hvala,puno si mi pomogla.

lol..navikni se..tak ti je ovdje uvijek tako na faxu
Ja nisam polozila ispit nadam se da budem sad, ali evo neke savjete koje sam ja cula od drugih, prezentacijes pravnog faxa, priručnik o EU, i jos tu neke skriptice sa foruma o reformi javne uprave i europskog upravnog prostora..nadam se da je to sve=))
Zavisi koliko tebi treba za učiti, svatko drugačije funkcionira..
I ne obaziri se kak su skripte napisane ili literatura općenito..to je normalno za tu katedru..ja inaće nista ne razumijem sta tamo pise, pa probam uvijek proformulirat svojim riječima :/

 

[maatejaa89]

ljudi jel eup tezi nego drzavna uprava ? moze li se a nekih tj dana naucit :/
i gdje se moze naci onaj dio od muse vol.6 br 3? sta je to clanak ?

 

[Jadranka15]

Meni je EUP puno teži, jer državnu sam položila, a EUP nema praktički nikakve knjige, već se literatura sastoji od njihovih članaka, predavanja i korištenja web stranice u toliko da si u tijeku sa novostima u svezi EU, nekome, nije problem, ja kad sam polagala, pismeni sam prošla, a usmeni me rušila na definiciji EUP po njezinim slajdovima, a dan kada sam ja polagala pismeni, neki kolege su i pismeni prepisali i još se sa šutnjom provukli kroz ispit, to je sreća, ja se nebi usudila prepisivati.Toliko, moraš sama donijeti sud o svom vremenu učenja, a ako si u radnom odnosu,malo će teže ići.

 

[maatejaa89]

ljudi, dali od prezentacija trebamo naucit samo one prezentacije 1,2.4.5.9 sto su objavljeni.
ili treba jos neke??i gdje mogu naci Lisabonski ugovor?

 

[ana89]

Je li zna tko definiciju sa slajda o EUP-u? ja znam dvije definicije-jedna je iz knjige (nastavnih materijala) a druga iz skripte a sada ne znam koju primjeniti =)

hvala

 

[Jadranka15]

To ti je slajd br.7 - tu svoju definiciju prof.Musa iz svojih slajdova pita, tj.Europski upravni prostor a def. od prof.Muse glasi:
Europski upravni prostor je konvergencija javnih uprava prema zajedničkom modelu
skupina načela koja se odnose na organizaciju i funkcioniranje javne uprave
- razlog: implementacija acquisa

 

[Paola]

može mi netko odgovoriti na pitanje -koji su razlozi i ciljevi europske vladavine???
hvalaaaaa

 

[Jadranka15]

Europska vladavina - Bijela knjiga
Bijela knjiga o europskoj vladavini odnosi se na način na koji Unija upotrebljava ovlasti koje joj daju njezini građani. Ona predlaže otvaranje procesa donošenja političkih mjera kako bi se čim više ljudi i organizacija uključilo u oblikovanje i donošenje političkih mjera Europske unije. Ona također promiče veću otvorenost i odgovornost za sve koji su uključeni te određene promjene u strukturi nadležnosti institucija. To bi trebalo pomoći ljudima da vide kako se države članice mogu učinkovitije boriti sa svojim problemima djelujući zajedno unutar Unije.

NAČELA KVALITETNE VLADAVINE
Pet načela leži u temelju kvalitetne vladavine i promijene predložene u ovoj Bijeloj knjizi: otvorenost, sudjelovanje, odgovornost, učinkovitost i usklađenost. Svaki od njih je važan za uspostavljanje demokratskijeg upravljanja. Ta načela podupiru demokraciju i vladavinu prava u državama članicama, ali se odnose i na sve razine vlasti – globalnu, europsku, nacionalnu, regionalnu i lokalnu. Za Uniju su posebice važni kako bi bila u stanju odgovoriti na izazove istaknute u prethodnim poglavljima.
• Otvorenost. Institucije bi trebale raditi na otvoreniji način. Zajedno s državama članicama, trebale bi aktivno komunicirati o onome što Europska unija čini i o odlukama koje donosi. Trebale bi upotrebljavati jezik koji je pristupačan i razumljiv za opću javnost. Ovo je od osobite važnosti kako bi se poboljšalo povjerenje u kompleksne institucije.
• Sudjelovanje. Kvaliteta, primjerenost i učinkovitost politike EU-a ovisi o osiguravanju sveobuhvatnog sudjelovanja kroz tijek donošenja odluka – od zamisli do izvedbe. Unaprjeđeno će sudjelovanje vjerojatno donositi više povjerenja u krajnji rezultat i u institucije koje donose političke mjere. Sudjelovanje presudno ovisi o ponašanju središnjih vlada. One su dužne slijediti uključiv pristup kada razvijaju i provode političke mjere EU-a.
• Odgovornost. Uloge u zakonodavnim i izvršnim procesima moraju biti jasnije. Svaka od institucija EU-a mora objasniti i preuzeti odgovornost za ono što ona čini u Europi. Međutim, postoji i potreba za većom jasnoćom i odgovornošću od strane država članica i svih onih koji su uključeni u razvoj i izvedbu politika EU-a na bilo kojoj razini.
• Učinkovitost. Političke mjere moraju biti učinkovite i pravodobne, pružajući ono što je potrebno na temelju jasnih ciljeva, evaluacije budućih učinaka, i gdje je dostupno iskustvo iz prošlosti. Učinkovitost također ovisi o izvedbi politike EU-a na proporcionalan način i o donošenju odluka na najprikladnijoj razini.
• Usklađenost. Političke mjere i akcije moraju biti usklađene i lako razumljive. Potreba za usklađenošću u Uniji sve je veća: raspon zadataka je veći; proširenje će povećati raznolikost; izazovi, kao što su klima i demografske promjene itd.

 

[Tinchy1808]

može mi neko reci kako treba odgovarat na pitanja u testu, ako recimo pita koje su dvije teorije o integraciji, dali mi moramo samo nabrojiti koje su ili i objasnit

 

[laminat]

Imam par pitanjca pa molim dobre duše da odgovore ako znaju koje od pitanja:

1.Koja načela SIGMA postavlja(procjenjuje) vezano za državnu upravu i njenu spremnost pristupanja EUP-u ( tako nešto) - jel tu treba nabrojat i objasnt onih 5 načela???

2.Koje početne uvjete neka država treba ispunjavati da bi mogla podnjei zahtjev za pristupanje ?

3.Europski parlament - demokratska kontrola.

4.Razlozi europskih integracija - jel su to pol-socijalni,sigurnosni i ekonomski razlozi??

5.koja je razlika između zakonodavnih procedura u kojima sudjeluje EP?

6.Postupci pred Europskim sudom?

7.Koje su uvjeti zemalja kandidata prema SIGMA-i?

8. Uredbe u 1.stupu i njihov sadržaj?

Unaprijed se zahvaljujem na odgovorima!!!

 

[Jadranka15]

Sve te odgovore na ova pitanja možeš naći u njezinim slajdovima ili ako Ti je lakše koristi se web stranicom EnterEuropa

 

[lily]

prijavila sam ispit sad za rok 20.04. pa molim nekog tko će ići vidjeti na veleučilište da napiše gdje je i kad ispit, prezime mi je na s. unaprijed puno hvala! izlazim prvi put i čini mi se dosta zahtjevnim a prekasno sam počela učiti a i literatura je sva joj... joj... vidjet ćemo..

 

[Tihana I.]

prijavila sam ispit sad za rok 20.04. pa molim nekog tko će ići vidjeti na veleučilište da napiše gdje je i kad ispit, prezime mi je na s. unaprijed puno hvala! izlazim prvi put i čini mi se dosta zahtjevnim a prekasno sam počela učiti a i literatura je sva joj... joj... vidjet ćemo..

Samo hrabro...ako si prolazila po pitanjima sa foruma znat ćeš nešto sigurno...malo je rokova treba ih iskoristit.

 

[laminat]

prijavila sam ispit sad za rok 20.04. pa molim nekog tko će ići vidjeti na veleučilište da napiše gdje je i kad ispit,

Ispit ti je 20.4 u 13 sati,gundulićeva :laughing:

 

[maatejaa89]

ljudi zna netko gdje mogu naci one one teorije o nastanku eu i integraciji? nemojte sam rec u prezentacijama jer su tamo samo nabrojane :/

 

[Jadranka15]

Vidi slajd na Googlu tj. predavanja od 29.10.2009. - EUP1 NASTANAK I RAZVOJ EU i slajd
PROCESI INTEGRACIJE HRVATSKE I EU

Možda će Vam ovo pomoći - slijedi
PREDAVANJA IZ POSLIJEDIPLOMSKOG STUDIJA IZ EUROPSKOG PRAVA
Povijest europskih integracija
(O. F. Robinson, T. D. Fergus, W. M. Gordon, European legal history, London 2000)
Nb: za razdoblje nakon 2000. sugerira se konzultirati natuknicu „Europska unija“ u
Pravnom leksikonu, LZ Miroslav Krleža, Zagreb
Podloga
- Liga naroda → OUN
- Meñunarodni sud pravde, GATT, WTO
- Europske zajednice 1950ih → Ugovor o Europskoj Uniji iz Maastrichta 1992/1993
- izmjena ciklusa „integracija – dezintegracija“ u povijesti Rimsko Carstvo – sveučilišta i
ius commune – nova fragmentacija u nacionalne države i nacionalna prava → EU i
pravna integracija koja ima prednost pred nacionalnim pravom
- počeci su bili politički:
konferencija u Haagu 1948. pozvi na gospodarsko i političko ujedinjenje Europe
(← reakcija na SSSR) →
-- SAD, Marshalov plan, NATO
-- osnivanje Vijeća Europe 1949: cilj razvijanje suradnje na gospodarskom, društvenom i
kulturnom planu meñu državama članicama
- ali, Vijeće Europe bez zakonodavnih ovlasti – političke rezolucije koje je trebalo
provesti u nacionalnim zakonodavstvima
(ipak, Europska konvencija o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda 1951 (1953) –
reakcija na nedavnu prošlost
Formiranje Europskih zajednica
- Europske zajednice – namjera europske integracije od samoga početka
- Rimski ugovor kojim je formirana EEZ, čl. 2
- zajedničko tržište, progresivna ekonomska politika, poticanje harmoničnog razvoja
gospodarskih aktivnosti, trajnog razvoja, gospodarske stabilnosti, podizanje životnog
standarda i bližih veza izmeñu država
- povijest europskih zajednica: 1950, Robert Schuman: povezivanje industrije ugljena i
čelika Francuske i Njemačke: 1) supranacionalno ureñenje onemogućiti će sukobe, 2)
osnova za rast tih dviju kao i drugih zemalja → + Italija, Benelux
= Pariski ugovor 1952, sklopljen na 50 godina (2002): Europska zajednica za ugljen i
čelik (ECSC): zajednički režim proizvodnje ugljena i čelika – šest članica – Velika
Britanija ostala izvan: suverenitet
- naddržavna organizacija: Visoka vlast – donošenje normativnih i administrativnih
mjera sa izravnom primjenom u državama članicama na pravne i fizičke osobe;
predstavnici država nisu predstavljali nacionalne interese niti su smjeli primati upute od
država članica + Vijeće ministara, koje je odražavalo nacionalne interese; neke su se
mjere mogle donositi i većinom glasova
- sastanak ministara vanjskih poslova u Messini 1955: temeljni cilj politička integracija,
a neposredni je gospodarska integracija
- 1956: Paul-Henry Spaak (Belgija) – Spaakov izvješće, preporučeno dalja integracija
gospodarstava članica kao najbolji put prema političkoj integraciji
preporučena daljnja gospodarska integracija
→ 1957: dva Rimska ugovora: EEC i Euratom: 1. 1. 1958 (+ ESCS)
- Euratom i ESCS su specifični po predmetu, EEZ je je „rezidualna“, trebala je pokriti
široku gospodarsku aktivnost koja nije bila uključena u prva dva ugovora = najvažnija:
- zajedničko tržište država-članica kao najvažniji cilj:
četiri slobode (uklanjanje umjetnih barijera trgovine i izgradnja zajedničke politike u
nekim područjima): 1) slobodan promet roba bez carinskih i drugih ograničenja, 2)
slobodno kretanje rada, 3) slobodni promet kapitala, 4) sloboda davanja usluga
- sve tri zajednice osnovane kao pravne osobe
- institucionalna stuktura ESCS ≈ slično i za nove članice (teoretski neovisne jedna od
druge): zakonodavstvo (Vijeće ministara, ali neke odluke su se mogle donositi i
većinski), izvršna vlast, sudske i konzultativne funkcije
= no, uviña se da je s obzirom na identično članstvo i slične interese – deplasirana
potpuna odvojenost institucija
- sa Rimskim ugovorima dogovorene su i Konvencije o odreñenim institucijama
zajedničkim europskim zajednicama, 1958: → jedna konzultativna Skupština zajednice
+ jedan sud za tri zajednice: Europski sud
(nisu dirane zakonske i izvršne nadležnosti)
- 1967. Merger Treaty (Ugovor o spajanju): jedinstven zakonodavni organ: Vijeće
ministara
- jedinstveni izvršni organ: Komisija (Bruxelles)
- članstvo triju zajednica – usporedno širenje tj. istodobno članstvo u sve tri zajednice
Širenje
- 1960 Europsko udruženje slobodne trgovine (EFTA): Portugal, Velika Britanija,
Danska, Norveška, Austrija, Švedska, Švicarska - motivacija gospodarska suradnja (≠
politička – suverenitet)
- 1973 – u europske zajednice ulaze: Irska, Danska, V. Britanija, 1981 - Grčka, 1986 -
Španjolska i Portugal; 6 → 12
1973. EFTA: preostale članice + Island i Lihtenštajn - individualni sporazumi država
članica sa europskim zajednicama
→ 1992. Europsko gospodarsko područje: nestale sve trgovinske barijere izmeñu EFTA i
europskih zajednica → četiri temeljne slobode, competition law i druge vrste suradnje
protegnute na EFTA i europske zajednice (→ 1994. Švicarska odbila na referendumu
1993)
– zemlje EFTA nisu mogle sudjelovati u odlučivanju u europskim zajednicama
- no, za većinu EFTA sporazumi su imali smisla samo kao korak prema punom
uključivanju
- siječanj 1995: Austrija, Finska,Švedska, → EEZ (Norveška ≠ referendum; 2x – 1970)
- odanost proširenju: Europsko vijeće u Koppenhagenu 1993 politički i gospodarski
kriteriji: odanost zapadnom tipu demokracije i stabilnost institucija, poštivanje
manjinskih i ljudskih prava, razvijenost gospodarstva na tržišnim načelima, prihvaćanje
ciljeva političke i monetarne unije, usvajanje pravne stečevine (acquis communitaire)
(Agenda 2000) ← raspad komunističkog bloka: politička motivacija
- 2004: Cipar, Češka, Estonija, Letonija, Litva, Mañarska, Malta, Poljska i Slovenija
- 2007: Bugarska, Rumunjska
Posljednja faza (→ EU)
- zadaća bližeg povezivanja naroda Europe (Rimski ugovori, EEZ)
- bez praktičkih rezultata tijekom 1970. i ranih 1980-ih – carinska unija brzo ostvarena,
ali slabi rezultati glede zajedničkog tržišta
- 1984. nacrt ugovora o EU koji je trebao zamijeniti Rimski ugovor:
proširenje nadležnosti središnjih institucija na račun država članica u području
gospodarske i monetarne politike – preradikalno, odbijeno 1985; umjesto toga
- Jedinstveni europski akt (Single European Act) 1986 (→ 1987): dodatak Rimskom
ugovoru (a ne zamjena): 1) zadaća realizacije zajedničkog tržišta do 1992., 2) nove
agende unutar Rimskog ugovora: okoliš i gospodarska i društvena povezanost, 3)
suradnja meñu članicama glede vanjske politike, 4) formalno priznanje postojeće prakse
Europskog vijeća tj. redovitih sastanaka šefova država ili vlada radi raspodjele pitanja iz
politike, zajedničke politike i poticaja za njeno razjašnjenje (još od 1975)
+ ustanovljenje Europskog parlamenta (počeo kao Skupština Zajednice)
- izvorna Skupština bila je nominirana, a ne izabrana sa konzultativnim funkcijama
- neposredni izbori od 1979.: demokratsko predstavništvo naroda Europe → povećanje
njegovog utjecaja → Single Act: aktivnija i neposredna uloga Europskog Parlamenta u
zakonodavnom postupku
→ veća integracija tržišta → potreba ujednačene regulacije ili barem koordinacije tržišno
usmjerenih politika
- širenje nadležnosti EEZ
- prosinac 1990: 12 članica suglasile su se o ratifikaciji i primjeni novog Sporazuma o
EU (Maastrichtski sporazum) 1991; → EZ
- prva prepreka: Velika Britanija protiv socijalnih odredbi koji su značajno prelazili
odredbe Rimskog ugovora (+ odraz na Europsku socijalnu povelju 1989) → kompromis
→ veljača 1992. Sporazum iz Maastrichta (+ „opt out“ odredba – osloboñenje UK
obveze da prihvati osporene socijalne odredbe)
- problemi u Danskoj i Velikoj Britaniji, + ustavni problemi
- ali ratificirana i stupila na snagu 1. 10. 1993.
EU
Ugovor o EU iz 1991 – počiva na tri stupa:
- glavni od tih stupova su tri Europske zajednice (najvažnija uloga EEC je prepoznata) –
jednako kao i kod Jedinstvenog europskog akta temeljnom su aktu dodani amandmani koji
su otvorili nova polja: grañanstvo EU svakog člana države članice, ono ga ovlašćuje da
glasa na lokalnim i europskim izborima u zemlji u kojoj ima prebivalište – otvoreno
pitanje nacionalnog identiteta
- odredbe o ombudsmanu, osnažene odredbe o supsidijarnosti, naglasak na ekonomskoj i
monetarnoj uniji (ecu)
- drugi stup je zajednička vanjska i obrambena politika
- treći, suradnja u pravosuñu i policijskim poslovima
(nadležnosti nova dva stupa – kroz institucije postojećih zajednica, ali za razliku od EZ,
EU nema pravnu osobnost ni meñunarodnopravnu osobnost)
- 1999 - Ugovor iz Amsterdama 1999: nije bio toliko obvezujući kao što su se mnogi
nadali, potakao je pitanje institucionalne reforme u svjetlu predstojećeg proširenja Unije;
najviše se odnosi na treći stup
- osnažena uloga Parlamenta i proširena upotreba većinskog izglasavanja u zakonodavnim
postupcima Vijeća
- suglasnost o otklanjanju različitih oblika diskriminacije
- izmjena tripartitne strukture – pravosudna suradnja u području grañanskog prava
premještena je u prvi stup i time postala predmet većinskog odlučivanja i predmet
Europskog suda, u sporazum je uključen Schengenski sporazum, na snazi od 1990, ali tada
samo izmeñu nekih članica (op out za Englesku i Irsku)
- odedba koja omogućava europu dvije brzine, pod odreñenim uvjetima neke (ne nužno
sve) mogu uobličiti svoje inicijative zasebno – zbog različitih gospodarskih, društvenih i
kulturnih stupnja razvoja
2000 – Ugovor iz Nice – prilagodbe institucija EU i priprema za širenje na nove članice;
Povelja ljudskih prava → obvezujući status sa Ustavnim ugovorom EU: novi pravni temelj
(≠ amandmani na Rimski ugovor), napuštanje trojake organizacijske strukture, pravna
osobnost EU umjesto pravne osobnosti EZ; preustroj institucija)

 

[ana89]

Imam par pitanjca pa molim dobre duše da odgovore ako znaju koje od pitanja:

1.Koja načela SIGMA postavlja(procjenjuje) vezano za državnu upravu i njenu spremnost pristupanja EUP-u ( tako nešto) - jel tu treba nabrojat i objasnt onih 5 načela???

2.Koje početne uvjete neka država treba ispunjavati da bi mogla podnjei zahtjev za pristupanje ?

3.Europski parlament - demokratska kontrola.

4.Razlozi europskih integracija - jel su to pol-socijalni,sigurnosni i ekonomski razlozi??

5.koja je razlika između zakonodavnih procedura u kojima sudjeluje EP?

6.Postupci pred Europskim sudom?

7.Koje su uvjeti zemalja kandidata prema SIGMA-i?

8. Uredbe u 1.stupu i njihov sadržaj?

Unaprijed se zahvaljujem na odgovorima!!!

sve odgovore možeš ovdje naci =)

Europski upravni prostor Predavanja i nastavni materijali 2009-2010Katedra za upravnu znanost

ljudi zna netko gdje mogu naci one one teorije o nastanku eu i integraciji? nemojte sam rec u prezentacijama jer su tamo samo nabrojane :/

a nažalost u prezentacijama jer otamo do i učimo u većini slučajeva..na internetu nisam ništa našla :/

 

[Jadranka15]

Da, ali predavanja za EUP po literaturi koja su objavljena na web stranici su samo slajdovi sa izmjenama, a ostali koji nisu objavljeni se nalaze u predavanjima od 2006. godine.