ajd neka netko odg na 3 i 5 ...kakvi sad fondovi? ?
magi što si ti odg na 3 i 5 please...poludit ću do čet
3 pitanje
a) Institucionalna dimenzija demokratskog deficita i rješenja
- institucionalnim ustrojem EU dominiraju Vijeće Europske unije i Europska komisija, institucije koje kombiniraju zakonodavne i izvršne ovlasti
- prijenos zakonodavnih ovlasti s nacionalnih parlamenata na europske institucije nije popraćen adekvatnim mjerama odgovornosti tijela EU niti jačanjem uloge Europskog parlamenta
- marginalizirana uloga nacionalnih parlamenata (odluke se donose u Europskom vijeću kvalificiranom većinom – država može biti nadglasana)
- odluke donosi izvršna vlast: premještanje prava odlučivanja s nacionalne na europsku razinu ide u korist izvršne vlasti, a smanjuje utjecaj zakonodavne vlasti
- pitanje odgovornost tijela EU, osobito Europske komisije, prema građanima (EP je jedina institucija čiji su članovi izabrani na izravnim izborima)
- razmjerno slaba uloga Europskog parlamenta
Rješenja:
- Zahtjevi da se demokratiziraju procesi europskog odlučivanja svode se na isticanje potrebe jačanja funkcije parlamenata država članica Unije. Kroz provedena istraživanja o ovom pitanju, došlo se do zaključka da se povjerenje građana u EU nedvojbeno stječe preko nacionalnih parlamenata, odnosno parlamenata država članica, koji su prema definiciji iskaz narodnoga suvereniteta i odraz političke volja građana. Uloga nacionalnih zakonodavnih tijela stoga je vrlo važna legitimitet Europske unije. Uz parlamente država članica, vrlo važnu ulogu u procesu demokratske za legitimacije nastoje zadobiti Europski parlament, europske političke stranke, Europska komisija, Europsko vijeće.
- jačanje uloge Europskoga parlamenta
- Jačanje odgovornosti tijela EU
- inicijative za pojednostavljivanje organizacije i donošenja odluka
- veća transparentnost u radu institucija Unije.
b) pretpristupni fondovi
CARDS
Program tehničko-financijske pomoći EU, usvojen 2000., a osnovni cilj je potpora zemljama jugoistočne Europe pri aktivnom sudjelovanju u procesu stabilizacije i pridruživanja te provedbi odredbi SSP-a za države koje su ga potpisale.
U RH je korišten u proračunskoj godini 2003. i 2004.
Nacionalna komponenta - namijenjena zemljama korisnicama pojedinačno
Regionalna komponenta – financira aktivnosti koje se provode u više država korisnica programa u područjima u kojima zajedničko djelovanje dovodi do boljih i učinkovitijih rezultata.
Usmjeren je na četiri glavna cilja:
1. rekonstrukcija, demokratska stabilnost, pomirba i povratak izbjeglica;
2. institucionalni i zakonodavni razvoj, uključujući usklađivanje s normama i pristupima Europske unije, kako bi se poduprijelo demokraciju i vladavinu prava, ljudska prava, civilno društvo i medije te otvaranje gospodarstva slobodnoga tržišta;
3. održivi gospodarski i socijalni razvoj, uključujući strukturnu reformu te
4. promoviranje bližih odnosa i regionalne suradnje između država članica EU i država kandidatkinja srednje Europe
Phare
Pokrenut 1989., najprije kao pomoć Poljskoj i Mađarskoj, a zatim i drugim tranzicijskim zemljama srednje i istočne Europe u promicanju višestranačke demokracije i obnovi gospodarstva nakon izlaska iz komunističkog sustava.
Od 1997. usmjerava se na pretpristupne prioritete i postaje glavnim financijsko-tehničkim instrumentom pretpristupne strategije za države kandidatkinje.
RH je korisnica od 2005.
Cilj programa Phare je pripremiti zemlje za članstvo u EU tj. osposobiti ih za punu primjenu pravne stečevine EU te korištenje strukturnih i kohezijskog fonda nakon pristupanja.
ISPA
Namijenjen je financiranju infrastrukturnih projekata u području prometa, zaštite okoliša, kao priprema za korištenje kohezijskog fonda nakon ulaska RH u EU. Moguće je financirati i projekte tehničke pomoći vezane za infrastrukturne projekte.
SAPARD
Program koji pruža podršku na području poljoprivrede i ruralnog razvoja te pripremu države kandidatkinje za korištenje poljoprivrednog i ribarskog fonda nakon ulaska u EU.
IPA
Zamjenjuje sve dosadašnje programe pomoći, a primjenjuje se od 2007. pa do ulaska u EU.
Osnovni ciljevi programa IPA su pomoć potencijalnim kandidatkinjama u usklađivanju i provedbi pravne stečevine EU te priprema za korištenje strukturnih fondova.
IPA razlikuje dvije skupine zemalja: zemlje sa statusom potencijalnog kandidata (Albanija, BiH, Crna Gora, Srbija) te zemlje sa statusom kandidata (RH, Makedonija Turska).
Zemljama sa statusom kandidata EU uz navedene oblike potpore osigurava i sredstva za financiranje projekata potpunog usklađivanja nacionalnog zakonodavstva s pravnom stečevinom kao i pripremu korisnica programa za provođenje kohezijske i poljoprivredne politike EU.
Pomoć potencijalnim državama kandidatkinjama u okviru IPA fonda koncentrira se na izgradnju institucija, osobito na jačanje političkih kriterija iz Kopenhagena, jačanje upravnog i pravosudnog kapaciteta te na poticanje usklađivanja s pravnom stečevinom Zajednice. Također se predviđaju ulaganja za promicanje gospodarskog i socijalnog rasta.
IPA ima 5 komponenti:
I. Pomoć u tranziciji i izgradnja institucija
II. Prekogranična suradnja
III Regionalni razvoj (čine je promet, okoliš i regionalna konkurentnost)
IV. Razvoj ljudskih potencijala
V. IPARD – ruralni razvoj
Zemljama potencijalnim kandidatkinjama otvorene su prve dvije komponente, a zemljama kandidatkinjama svih pet komponenti.
Programi zajednice
Programi Zajednice predstavljaju niz aktivnosti koje usvaja Europska zajednica ili Unija u svrhu promicanja suradnje između država članica u različitim područjima povezanim sa zajedničkim politikama Europske zajednice.
Programi zajednice su u pravilu namijenjeni državama članicama Europske unije, ali neki od njih otvoreni su i državama koje se nalaze u procesu približavanja Uniji.
Kao takvi smatraju se jednim od važnijih instrumenata pretpristupne strategije, odnosno upoznavanja država kandidatkinja za članstvo u EU s metodama rada Europske unije, te njihovu integraciju u sektorske politike Unije u očekivanju pristupanja.
Države koje nisu članice Europske unije, i kao takve ne doprinose zajedničkom proračunu Unije, dužne su platiti članarinu za sudjelovanje u programima Zajednice, a iznos članarine razlikuje se od programa do programa. O kvaliteti podnesenih projekata ovisi koliko će se uspješno povući uložena sredstva, te da li će ona biti manja, jednaka ili veća od uplaćene članarine
5 pitanje
a) Načela za uspostavu regulatornih agencija
Koherentnost
Učinkovitost
Odgovornost
sudjelovanje
b) agencije
U prvom stupu: agencije Zajednice
u drugom stupu :agencije za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku
u trećem stupu: agencije za policijsku i pravosudnu suradnju u kaznenim pitanjima
