Europski upravni prostor i nacionalna uprava

[Leptiric_20]

Mislim da to mozete naci na TMT 3, u knjižnici, koliko sam shvatila tamo to iskopiraju za par kuna.

jel netko išao provjerit da li se to može tamo naći!?:wink5:

 

[ana89]

je li može itko reći, da li je dovoljna skripta za učenje EUP-a hvala

 

[Twity]

Molim nekoga da odgovori jesu li one skripte iz skriptarnice dovoljne za ovaj ispit ili treba učiti po svoj onoj literaturi navedenoj u vodiču? Mislim malo su to previše razbacali, mogli su napravit neku knjigu u kojoj je sve to na jednom mjestu...

 

[ANA1003]

jel može netko biti toliko ljubazan pa napisat iz čega je najpametnije učit za ovaj ispit?!

 

[anita pi]

Hej, vi koji mislite izaci na rok ovog mjeseca, znate li (ili pretpostavljate) da li će biti promjena u ispitnim pitanjima obzirom da je 01.12.2009. godine stupio na snagu Lisabonski ugovor. Bas mi je zao da nisam ispit polozila prije toga!!!

 

[Jadranka15]

Sve promjene koje su se desile u prosincu 2009. sigurno će pitati na roku u mjesecu siječnju, tako je bilo i prošle godine u siječnju na roku, pa ne vjerujem da bi sad bilo iznimka, znači Lisabonski ugovor moraš znat i sve ostalo u svezi čega je došlo do promjene. Sretno.

01.12.2009. godine stupio na snagu Lisabonski ugovor

ŠTO DONOSI LISABONSKI UGOVOR?
- Umjesto rotirajućeg predsjedništva koje se mijenja svakih šest mjeseci, uvodi se funkcija predsjednika Europskog vijeća kojega će kvalificiranom većinom birati šefovi država na razdoblje od dvije i pol godine. Ista osoba može najviše dva puta biti izabrana za predsjednika Europskog vijeća. Predsjednik će pripremati summite i predstavljati EU na svjetskoj sceni.
- Uvodi se funkcija Visokog predstavnika EU-a koja će biti kombinacija sadašnje institucije Visokog predstavnika za vanjsku politiku i sigurnost i povjerenika za vanjske odnose Europske komisije. Osoba koja će obnašati tu funkciju bit će i potpredsjednik Europske komisije i koordinirat će europske akcije na međunarodnom planu. To je, prema propalom ustavu, trebao biti ministar vanjskih poslova EU-a, ali se na zahtjev Britanije odustalo od naziva ministar. Visoki predstavnik će predsjedati sastancima Vijeća za opće i vanjske poslove, koji čine ministri vanjskih poslova zemalja članica. Za ostala ministarska vijeća zadržava se rotacijski sustav predsjedanja.
- Ugovor također povećava broj političkih područja na kojima će Europski parlament imati pravo suodlučivanja zajedno sa zemljama članicama. Radi se o osjetljivim područjima kao što su pravosuđe, sigurnost i imigracija.
- Ugovor određuje da Europski parlament ima 751 zastupnika.
- Nacionalni parlamenti Lisabonskim ugovorom prvi put dobivaju mogućnost da kažu svoje mišljenje pri donošenju europskih zakona. Svaki nacionalni parlament dobit će prijedloge novih zakona kako bi ocijenio zadiru li prijedlozi u njegove nadležnosti (načelo supsidijarnosti). Ako trećina nacionalnih parlamenata bude imala prigovor na neki prijedlog, tada će se on vratiti Komisiji na reviziju.
- Ugovor predviđa povećanje broja područja u kojima se odluke donose kvalificiranom većinom umjesto jednoglasno, osobito na području suradnje u pravosuđu i unutarnjim poslovima.
- Ugovor uvodi novi sustav glasovanja "dvostrukom većinom" po kojemu najmanje 55 posto zemalja članica koje predstavljaju najmanje 65 posto stanovništva mora glasovati za novi zakon da bi on prošao. Novi sustav odlučivanja stupit će na snagu 2014. uz komplicirano prijelazno razdoblje do 2017. koje je ishodila Poljska nakon čega će se odlučivati isključivo dvostrukom većinom. Od 2014. do 2017. godine na traženje bilo koje zemlje moći će se glasovati prema sadašnjem sustavu ponderiranih glasova iz Ugovora iz Nice.
- Novi ugovor uvodi i nove ciljeve kao što su zajednička energetska politika i strategija borbe protiv globalnog zagrijavanja. Glede trgovinske politike, pošteno tržišno natjecanje postaje preduvjet za dobro funkcioniranje jedinstvenog tržišta. Uvodi se i klauzula solidarnosti u slučaju terorističkih napada, po kojoj zemlja članica koja je žrtva napada ili neke druge vrste katastrofe može dobiti pomoć drugih zemalja EU ako zatraži.
- Ugovor uvodi mogućnost da bilo koja zemlja članica može napustiti Europsku uniju pod uvjetima koje mora ispregovarati sa svojim partnerima.
- Povelja o temeljnim pravima, tekst od 54 članka o pravima građana, slobodi, jednakosti, ekonomskim i socijalnim pravima, postaje obvezujući. Tijekom pregovora izuzeća su izborile Velika Britanija i Poljska. Velika Britanija zbog zbog njoj spornog prava na štrajk a Poljska jer ne želi u budućnosti biti prisiljena od strane EU-a mijenjati svoje zakone o obitelji i moralu. Naknadno je izuzeće izborila i Češka, jer je predsjednik Vaclav Klaus to postavio kao uvjet za potpis na zakon o ratifikaciji.

 

[duda20zg]

jel postoje nekakva pitanja koja se vrte po testovima iz ovog predmeta???

 

[Jadranka15]

Da imaš ih na forumu, otvori prvu stranicu foruma iz EUP, pa tako listaj pa ćeš naići na pitanjia koja su do sada bila na rokovima tj. na pismenom dijelu ispita.

 

[ana89]

jel dovoljno učiti po tim pitanjima da se prodje i pismeni i usmeni =) ?

 

[Jadranka15]

Da, dovoljno je, međutim moraš pratiti novine putem interneta a to je npr. Lisabonski ugovor, ako te zatekne takvo pitanje. Većina pitanja se ponavljaju iz roka u rok. Dobro nauči njezini definiciju iz njenog slajda što je EUP, jer ako ne znaš, padaš. Bilo bi dobro prije EUP položiti Državnu upravu, tako to savjetuju iz te katedre.

 

[Prčiguz]

Da, dovoljno je, međutim moraš pratiti novine putem interneta a to je npr. Lisabonski ugovor, ako te zatekne takvo pitanje. Većina pitanja se ponavljaju iz roka u rok. Dobro nauči njezini definiciju iz njenog slajda što je EUP, jer ako ne znaš, padaš. Bilo bi dobro prije EUP položiti Državnu upravu, tako to savjetuju iz te katedre.

jel postoji mozda odredena web stranica na kojoj su novije vijesti vezane uz eu i opcenito sve vijesti ili da trazimo ovak preko raznih stranica?:laughing:

 

[Jadranka15]

Nama je rečeno da se služimo stranicom EnterEurope - Vodič kroz informacije o Europskoj uniji, ukucaš na google, i dobiš sve na dlanu što te interesira i sve novine.

 

[ljubeeee]

hej ljudi .ako bi netko bio voljan pomoci....imam par pitanja..
1.razlozi nastanka EU
2.kakva je arhitektura EU
3.tko ima provedbenu funkciju u EU
4.utjecaj SAD-a na nastanak EU
5.sto je europska vladavina i koji su joj ciljevi,i koja su nacela u njoj zastupljena
6.koja je razlika izmedju zakonodavnih procedura u kojima sudjeluje EP

ETO..BILA BIH VEOMA ZAHVALNA..

 

[Jadranka15]

Odgovor - ljubeeee


1. Razlozi nastanka EUPovijest europskih integracija

Europska unija (EU) je jedinstvena nadnacionalna integracija europskih demokratskih zemalja okupljenih s ciljem zajedničkog promicanja mira i blagostanja.

Povijesni uzroci i povodi nastanka Europske unije leže u nastojanju da se onemogući ponavljanje strahota koje su Europi i svijetu donijela dva svjetska rata. Po zamisli Jeana Monneta, francuskog stratega i stručnjaka za razvoj koji je uvidio da je jedini učinkoviti način za sprečavanje sukoba između Francuske i Njemačke uspostava kontrole nad Ruhrskom oblasti, središtu njemačke teške industrije i vojne industrije, stvoren je prijedlog o stavljanju francuske i njemačke proizvodnje ugljena i čelika pod zajedničku upravu, tzv. Visokog povjerenstva. Prijedlog je podržan od vodećih europskih vođa toga vremena, a po prvi puta izložen javnosti 9. svibnja 1950. u govoru francuskog ministra vanjskih poslova Roberta Schumana koji je za njega sastavio sam Monnet. Taj je datum odabran kao "rođendan" EU i svake se godine slavi kao Dan Europe. Nedugo potom, Pariškim ugovorom potpisanim 18. travnja 1951., a stupio na snagu 23. srpnja 1952., osnovana je Europska zajednica za ugljen i čelik. Države osnivačice su bile: Francuska, Njemačka, Italija, Luksemburg, Belgija i Nizozemska, a Monnet je imenovan njenim prvim Visokim Povjerenikom.

Rimskim ugovorima, potpisanima 25. ožujka 1957. godine u Rimu, a koji su stupili na snagu 1. siječnja 1958., osnovane su Europska ekonomska zajednica (EEZ) i Europska zajednica za atomsku energiju (Euratom).

Europska ekonomska zajednica stvorena je s ciljem da se gospodarska suradnja s područja ugljena i čelika proširi na nova područja.Uspostavljena je carinska unija među državama potpisnicama (Belgija, Italija, Luksemeburg, Nizozemska i Njemačka), postavljeni kriteriji i temeljni ciljevi stvaranja zajedničkog tržišta koje bi osiguralo slobodno kretanje ljudi, roba, usluga i kapitala, a EURATOM je postavio ciljeve razvoja istraživanja nuklearne energije i njezine upotrebe u civilne svrhe. U uvodu Ugovora o Europskoj zajednici za ugljen i čelik prikazana je vizija osnivača koja je naglašavala gospodarsku suradnju kao „temelj za daljnju i dublju zajednicu među narodima“.



Pojam Europska unija uveden je Ugovorom o Europskoj uniji – Ugovor iz Maastrichta (1993.) (engl. Treaty on European Union - Maastricht Treaty). Nakon Ugovora o EU, Unija se prikazuje ujedinjena pod jednim “krovom” s “tri stupa”.

2. Kakva je arhitektura EU (3 strupa - Grčki hram)

Prvi stup obuhvaća tri Zajednice: Europska zajednica za ugljen i čelik, skrać. EZUČ, (engl. European Community for Steel and Coal), Europska ekonomska zajednica, skrać. EEZ, (engl. the European Economic Community), Europska zajednica za atomsku energiju, skrać. EZAE, (engl. the European Atomic Energy Community), uključujući i jedinstveno tržište i jedinstvenu valutu.
Drugi stup je Zajednička vanjska i sigurnosna politika, skrać. ZVSP, (engl. Common Foreign and Security Policy).
• Treći stup je Suradnja u pravosuđu i unutarnjim poslovima (engl. Justice and Home Affairs), kako je to definirano Ugovorom iz Maastrichta, odnosno suradnja policije i pravosudnih tijela u kaznenim pitanjima (engl. Police and Judicial Cooperation in Criminal Matters) kako je to definirano Ugovorom iz Amsterdama (engl. the Amsterdam Treaty).

Nakon 1. svibnja 2004. kada je Europskoj uniji pristupilo deset novih članica, Unija ima 25 članica s ukupnom površinom od oko 4 milijuna km² i oko 457 milijuna stanovnika (izvor: Key facts and figures about Europe and the Europeans, 2004). Pristupanjem Bugarske i Rumunjske 1. siječnja 2007., broj stanovnika povećao se na skoro 500 milijuna.

3..tko ima provedbenu funkciju u EU –

Sva tijela uključena u provedbu nekog programa EU. Struktura provedbenog sustava ovisi o vrsti upravljanja, a razlikuje se od programa do programa. Uključuje sljedeće funkcije: ukupnu koordinaciju, ukupnu financijsku odgovornost, pripremu programa, raspisivanje natječaja/poziva na dostavu prijedloga projekata, ugovaranje, plaćanje, potvrđivanje, reviziju, nadzor i evaluaciju

4.utjecaj SAD-a na nastanak EU
- želja za stvaranjem Europe prema američkom modelu (SED)
- integrirana Europa bila bi racionalnija i učinkovitiija, posebno na ekonomskom planu, ali
bi njome bilo lakše upravljati i politički,
- integrirana Europa smanjila bi američki teret - ne bi trebala toliko pomoći, mogla bi igrati
snažniju ulogu u obrani,predstavljala bi veće tržište za američke proizvode,
- protuteža SSSR-u, i kao tampon-zona
- integrirana Europa, nužna je za integraciju Njemačke unutar Europe i posebno za njeno "pomirenje" s Francuskom


5.sto je europska vladavina i koji su joj ciljevi,i koja su nacela u njoj zastupljena

Bijela knjiga o europskoj vladavini odnosi se na način na koji Unija upo¬trebljava ovlasti koje joj daju njezini građani. Ona predlaže otvaranje procesa donošenja političkih mjera kako bi se čim više ljudi i organizacija uključilo u oblikovanje i donošenje političkih mjera Europske unije. Ona također promiče veću otvorenost i odgovornost za sve koji su uključeni te određene promjene u strukturi nadležnosti institucija. To bi trebalo pomoći ljudima da vide kako se države članice mogu učinkovitije boriti sa svojim problemima djelujući za¬jedno unutar Unije.

Pet politilčkih načela i to su:
Otvorenost
Sudjelovanje
Odgovornost
Učinkovitost i usklađenost

6.koja je razlika izmedju zakonodavnih procedura u kojima sudjeluje EP

Ugovor o EZ-u), u kojima u prijelaznom razdoblju pravo zakonodavne inicijative iako raspodjela ne odražava potpune razlike u veličini članica EU sve ovisi o odredbi Ugovora o EZ-u koja uređuje ovlast Zajednice da regulira određeno pitanje te ne sudjeluje u zakonodavnoj proceduri usvajanja određenog akta.

Ukoliko sam negdje kiksala, nadopunite me. Pozdrav

 

[MARYYNNA]

vanredni sam student,čitala sam malo ove vaše postove ali nisam baš negdje uočila neku literaturu konkretnu???jel netko ima 5 min vremena da mi napiše šta mi sve treba za ovaj predmet,da li je težak?teži od nauke iz 1.godine ili lakši?iz čega ste učili?hvala

 

[Leptiric_20]

vanredni sam student,čitala sam malo ove vaše postove ali nisam baš negdje uočila neku literaturu konkretnu???jel netko ima 5 min vremena da mi napiše šta mi sve treba za ovaj predmet,da li je težak?teži od nauke iz 1.godine ili lakši?iz čega ste učili?hvala

ovdje ti sve piše imaš i neke tekstove za učit i predavanja
Europski upravni prostor Predavanja i nastavni materijali 2009-2010Katedra za upravnu znanost


LITERATURA ZA PRIPREMU ISPITA
EUROPSKI UPRAVNI PROSTOR I NACIONALNA UPRAVA
(obavezni predmet druge godine Studija javne uprave na Društvenom veleučilištu)
1. Koprić, I. i dr. (2006) Javna uprava. Nastavni materijali. Zagreb: Društveno veleučilište i Pravni fakultet. (str. 347-360., 375-382., 383-391., 395-406).
2. Musa, Anamarija (2006) Europski standardi u pogledu službeničkog prava. Hrvatska javna uprava, vol. 6., br. 3. (str. 93-106).
3. Koprić, Ivan, Anamarija Musa, Vedran Đulabić (2008) Europski standardi regulacije službi od općeg interesa: (Kvazi)nezavisna regulacijska tijela u izgradnji modernog kapitalizma. Hrvatska javna uprava, vol.8, br.3.
4. Musa, Anamarija (2008) Hrvatska i europski upravni prostor: prema europskoj kvaliteti javne uprave?. Pusić, Eugen (ur.) Hrvatska država i uprava: stanje i perspektive. Zbornik radova s Okruglog stola HAZU, ožujak 2008. (str.171-182)
5. Koprić, Ivan (2009) Kritična važnost kapaciteta javne uprave za pridruživanje Hrvatske Europskoj uniji: Jesu li važnije političke zapreke ili upravne mogućnosti ? U: Hrvatski javni sektor, Zbornik referata III. konferencije Hrvatske zajednice računovođa i financijskih djelatnika, Opatija 2. I 3. travnja 2009.
6. predavanja na stranici Društveno veleučilišteKatedra za upravnu znanost

 

[Prčiguz]

Zna li netko odgovorit na ova pitanja:
1. Razlozi i ciljevi europske vladavine?
2. Neofunkcionalizam i governmentalizam? ( tu nisam mogao nac nista osim onih natuknica s predavanja, pa ako netko zna objasnit svojim rijecima)
:unsure:

 

[Jadranka15]

Razlozi i ciljevi europske vladavine?

Pet načela leži u temelju kvalitetne vla¬davine i promijene predložene u ovoj Bije¬loj knjizi: otvorenost, sudjelovanje, odgo¬vornost, učinkovitost i usklađenost. Svaki od njih je važan za uspostavljanje demo¬kratskijeg upravljanja. Ta načela podupiru demokraciju i vladavinu prava u državama članicama, ali se odnose i na sve razine vla¬sti – globalnu, europsku, nacionalnu, regio¬nalnu i lokalnu. Za Uniju su posebice važni kako bi bila u stanju odgovoriti na izazove istaknute u prethodnim poglavljima.
• Otvorenost. Institucije bi trebale ra¬diti na otvoreniji način. Zajedno s dr¬žavama članicama, trebale bi aktivno komunicirati o onome što Europska unija čini i o odlukama koje donosi. Trebale bi upotrebljavati jezik koji je pristupačan i razumljiv za opću javnost. Ovo je od osobite važnosti kako bi se poboljšalo povjerenje u kompleksne institucije.
• Sudjelovanje. Kvaliteta, primjerenost i učinkovitost politike EU-a ovisi o osiguravanju sveobuhvatnog sudje¬lovanja kroz tijek donošenja odluka – od zamisli do izvedbe. Unaprjeđe¬no će sudjelovanje vjerojatno dono¬siti više povjerenja u krajnji rezultat i u institucije koje donose političke mjere. Sudjelovanje presudno ovisi o ponašanju središnjih vlada. One su dužne slijediti uključiv pristup kada razvijaju i provode političke mjere EU-a.
• Odgovornost. Uloge u zakonoda¬vnim i izvršnim procesima moraju biti jasnije. Svaka od institucija EU-a mora objasniti i preuzeti odgovornost za ono što ona čini u Europi. Među¬tim, postoji i potreba za većom jasno¬ćom i odgovornošću od strane država članica i svih onih koji su uključeni u razvoj i izvedbu politika EU-a na bilo kojoj razini.
• Učinkovitost. Političke mjere mora¬ju biti učinkovite i pravodobne, pru¬žajući ono što je potrebno na temelju jasnih ciljeva, evaluacije budućih uči¬naka, i gdje je dostupno iskustvo iz prošlosti. Učinkovitost također ovisi o izvedbi politike EU-a na proporci¬onalan način i o donošenju odluka na najprikladnijoj razini.
• Usklađenost. Političke mjere i akcije moraju biti usklađene i lako razumlji¬ve. Potreba za usklađenošću u Uniji sve je veća: raspon zadataka je veći; proširenje će povećati raznolikost; iza¬zovi, kao što su klima i demografskepromjene, prelaze granice sektoralnih politika na kojima je Unija izgrađena; regionalne i lokalne vlasti sve su više uključene u politike EU-a. Usklađe¬nost zahtijeva od institucija političko vodstvo i snažnu odgovornost kako bi se osigurao dosljedan pristup unutar složenog sustava.
Svako od načela je važno za sebe, ali se ne može ostvariti kroz odvojene akcije. Po¬litičke mjere više ne mogu biti učinkovite ako nisu pripremljene, izvedene i provede¬ne na način koji je više uključiv.
Primjena ovih pet načela učvršćuje te¬melje:
• Proporcionalnosti i supsidijarnosti. Od osmišljavanja političke mjere pa da njezine izvedbe, izbor razine na kojoj se akcija provodi (od EU do lokalne) i izbor instrumenata koji se koriste mora biti proporcionalan cilje¬vima koji se žele ostvariti. To znači da je, prije pokretanja inicijative, nužno sustavno provjeriti A) je li javna akci¬ja uistinu nužna, B) je li je europska razina najadekvatnija i C) jesu li mje¬re, koje su odabrane, proporcionalne ciljevima.
Unija se također mijenja. Njezin se pro¬gram rada širi na vanjsku politiku i obranu, migracije i borbu protiv kriminala. Širi se kako bi mogla uključiti nove članice. Neće se više prosuđivati samo po svojoj mogu¬ćnosti da otkloni barijere trgovini ili da za¬vrši izgradnju unutrašnjeg tržišta; danas, njezina legitimnost ovisi o uključenosti i sudjelovanju. To znači da linearan model širenja političkih mjera odozgo mora biti zamijenjen savršenim krugom, koji se za¬sniva na povratnim informacijama, mre¬žama i uključenosti na svim razinama od stvaranja politika do izvedbe.

Neofunkcionalizam i governmentalizam

Neofunkcionalizam teži stvaranju zajedničkih institucija sa stvarnom vlašću, potpunoj
ekonomskoj suradnji, po principu „step by step“7. Neofunkcionalisti impuls integracije
vide u zajedničkom interesu, koji je osnova zajedničke, obostrane suradnje. Ukratko, ono
što podržavaju funkcionalisti i neofunkcionalisti jesu ekonomski i socijalni interesi (ne
politički) koji potiču države na međusobnu suradnju i povezivanje

Governmentalizam, socijalni konstruktivizam itd.), sve više pristaša stječe teorija Europske unije kao višerazinskog političkog sustava. To bi bilo to, ako netko bolje zna neka me nadopuni.Pozdrav

 

[Prčiguz]

Moze li mi netko jos objasnit sto su regulatorne a sto su izvrsne agencije, njihovi zadaci, te razliku medu njima... hvala puno:blushed:

 

[ljubeeee]

imam par pitanja,pa ako tko zna..bila bih zahvalna..:
1.koja je vaznost javnih sluzbi kao komponenata europskog gradanskog modela??
2.koje su upravne reforme u tranzicijskim zemljama??
3.specificnosti tranzicijskih zemalja??
4.koji su problemi tranzicijskig zemala sto se tice drzavne uprave??
5.kako EK utjece na EUP??
6.karakteristike/znacajke regulatornih agencija??
7.komponente regulacije??