Europski upravni prostor i nacionalna uprava

[lucy]

pozdrav!

Je l može netko, molim vas, tko je bio na predavanjima napisati nešto o teorijskim pristupima Europskoj uniji. Gledam te slajdove i ne znam složiti suvisle rečenice o tim teorijama, a prošli puta je to bilo na ispitu.

Hvala.

 

[Jadranka15]

Bok Lucy, te natuknice u slajdovima možeš kompletno naći u literaturi Priručnik za EU, jer je meni tako savjetovala kolegica sa foruma, a evo odgovor za to, slijedi

Teorijski pristup EU
Jedan od teorijskih pristupa proučavanju EU-a, cilj analize politike mreža je identificirati akteri političkog procesa, vladinih i nevladinih, te struktura njihove interakcije kako bi se opisati, objasniti i predvidjeti ishode europskih javnih politika. Mnogi autori tvrde da je izuzetno brz razvoj ovog pristupa u posljednjih trideset godina (i intenzivne primjene EU-a od 1990-ih) može se pripisati promjenama u suvremenoj praksi upravljanja. Naime, iako se javne politike ponajprije odnose na odgovornost vlasti u osiguranju javnih dobara, sve su dodijeljeni zadaci za sve veći broj nevladinih aktera, posebice u EU.
Ključne riječi: politika procesi 'agents, policy mreže; desicion procesima odlučivanja u EU; razinama odlučivanja u EU;
To ti je u slajdu i teksu Javne politike od predavačice Goranke Lalić.Pozdrav

Lijepo bih Vas molila dragi forumaši da napišete pitanja koja su bila na usmenom dijelu ispita iz EUP - tj.sada u četvrtak (3.rujna) kod predavačice Goranke Lalić. Plizz

 

[Nela]

dakle, dvije teorije o europskoj integraciji su neofunkcionalizam i intergovernmentalizam

zna netko nešto više reći o tome? ja iz ovih slajdova ne mogu složiti jednu čistu rečenicu, glupo mi je to

a, ako sam dobro skužila, ideje o europskoj integraciji su dinkcionalizam, europski federalisti i federalni funkcionalizam
dakle, to su bile samo ideje, preteče ovih teorija?

 

[pepeljuga1]

to su te dvije teorije...nažalost ni ja ne uspijevam pronaći ništa više od tih par natuknica iz musina predavanja... :/

 

[Nela]

dakle, dvije teorije o europskoj integraciji su neofunkcionalizam i intergovernmentalizam

zna netko nešto više reći o tome? ja iz ovih slajdova ne mogu složiti jednu čistu rečenicu, glupo mi je to

a, ako sam dobro skužila, ideje o europskoj integraciji su dinkcionalizam, europski federalisti i federalni funkcionalizam
dakle, to su bile samo ideje, preteče ovih teorija?

e da, još nešto
da li treba znati o Hrv. i EU, kad je što bilo?

piše da je formalnopravno jedan ugovor-Ugovor o EU
a praktično su tri ugovora(za ugljen i čelik, atomsku energiju i o EZZ), a ugovor o EU je nastao nakon ova 3
i sad, kak je taj jedan ugovor koji je nastao kasnije osnivački ugovor, ako kužite?
jedan osnivački ugovor je nastao kasnije nego ova tri prva osnivačka ugovora

 

[Jadranka15]

Nakon ova tri ugovora što spominješ, slijede i
Jedinstveni europski akt potpisan u Luksemburgu 17.02.1986. i Haag, 28.02. 1986. a stupio je na snagu 1,.07.1987.
Zatii ima Ugovor o Europskoj uniji tj. (Ugovor iz Maastrichta) potpisan u Maastrichtu 7.2.1992, a stupio na snagu 1.11.1993.
onda ima Ugovor iz Amsterdana, potpisan 2.10.1997. u Amsterdamu, a stupio na snagu 1.5.1999.
zatim Ugovor iz Nice, Nica, 26.02.2001., stupio na snagu 1.2.2003.
zatim slijedi
Ugovori o priključenju 1973, 1981, 1986, 1995, 2004., 2007. i
zatim
Reformski ugovor koji je potpisan u Lisabonu 13.12.2007, a trebao je u prvoj polovici 2009. biti potpisao, to bi za sada bilo to

Hrvatska i EU
Hrvatska se 2003. godine, prijavila za članstvo u EU, a Europska komisija ju je preporučila za službenog kandidata početkom 2004. godine. Europsko vijeće je odobrilo Hrvatskoj status kandidata sredinom 2004., te odredilo datum za početak pregovora koji su trebali početi u ožujku 2005. godine. Europsko vijeće je odgodilo pregovore 16. ožujka 2005. zbog stava tužiteljstva suda u Haagu o nedovoljnoj suradnji RH s tim sudom. Odgođeni pregovori počeli su 3. listopada 2005. godine, te se trenutno još odvijaju.

Hrvatska je, nakon Slovenije, druga zemlja bivše SFRJ koja će najvjerojatnije postati članica Europske unije. Gospodarstvo u državi je relativno stabilno, te su statistički pokazatelji bolji od zemalja koje su postale članice u proširenju 2007. (Bugarska i Rumunjska).

Krajem 2005. dužnosnici EU predvidjeli su primanje Hrvatske u punopravno članstvo između 2008. i 2010, što je i cilj trenutne hrvatske vlade[3]. Ipak, zbog trenutne situacije u EU, nije moguć primitak nove države članice[4]. Rješenje ovog problema predviđeno je Europskim ustavom koji je referendumom odbijen u Francuskoj i Nizozemskoj.

Zatvaranje svih poglavlja acquis communautairea očekuje se 2010. ili 2011. godine. Potpisivanje ugovora o pristupu očekuje se godinu dana nakon završetka pregovora. Prije početka pregovora EU s Hrvatskom, pravna stečevina EU podijeljena je na 35 poglavlja, što je četiri više od dotad uobičajenih 31. Ova poglavlja odnose se na poljoprivrednu politiku.

Povijest Europske unije
9. svibnja 1950. — francuski ministar vanjskih poslova Robert Schuman predstavlja svoj prijedlog o ujedinjenoj Europi koji je poznat kao Schumanov plan. Ovo se smatra početkom današnje Europske unije.
23. srpnja 1952. — Pariškim ugovorom osnovana je Europska zajednica za ugljen i čelik. Zemlje utemeljice bile su zemlje Beneluxa (Belgija, Nizozemska i Luksemburg), Francuska, Italija i Zapadna Njemačka.
1958. — Članice EZUČ-a osnovale su Europsku ekonomsku zajednicu koja kasnije postaje Europska zajednica.
1. siječnja 1973. (prvo proširenje) — Danska, Irska, i Ujedinjeno Kraljevstvo pristupaju EZ-u (Norveška je potpisala dogovor, ali ga nije ratificirala zbog odbijanja pristupanju zajednici na nacionalnom referendumu).
1. siječnja 1981. (drugo proširenje) — Grčka pristupa Europskoj zajednici.
1985. Grenland napušta Europsku zajednicu nakon referenduma. Ovo je bilo moguće zbog devolucije koju je Danska odobrila Grenlandu šest godina ranije.
1. siječnja 1986. (treće proširenje) — Portugal i Španjolska pristupaju EZ-u.
3. listopada 1990. — ujedinile su se Istočna i Zapadna Njemačka, čime je bivša Istočna Njemačka uključena u EZ. Ovim se povećao broj stanovnika zajednice, kao i površina, ali ne i broj članica.
1. studenog 1993. — na snagu stupa Ugovor iz Maastrichta čime je službeno osnovana Europska unija.
1. siječnja 1995. (četvrto proširenje) — Austrija, Finska i Švedska pristupaju EU (Norveška je potpisala dogovor, ali ga nije ratificirala zbog ponovnog odbijanja pristupanju zajednici na referendumu).
1. svibnja 2004. (peto proširenje, prvi dio) [1] — u EU su primljene Cipar, Češka, Estonija, Litva, Letonija ,Mađarska, Malta, Poljska, Slovačka i Slovenija. Ovo je najveći broj država koje su odjednom primljene u EU.
1. siječnja 2007. (peto proširenje, drugi dio) — članice EU postaju Bugarska i Rumunjska.
15. prosinca 2008. Karipski otoci Bonaire, Saba i Sint Eustatius postati će izravni dio Nizozemske kao posebne općine (bijzondere gemeente), te će stoga postati i dio Europske unije[2]. Ovi otoci su sad u sklopu Nizozemskih Antila koji su dio Nizozemskog kraljevstva. Ovo manje proširenje je prvo koje će se dogoditi u potpunosti izvan Europe.

Evo to je sve iz moje skripte. Pozdrav i sretno

 

[lucy]

e da, još nešto
da li treba znati o Hrv. i EU, kad je što bilo?

piše da je formalnopravno jedan ugovor-Ugovor o EU
a praktično su tri ugovora(za ugljen i čelik, atomsku energiju i o EZZ), a ugovor o EU je nastao nakon ova 3
i sad, kak je taj jedan ugovor koji je nastao kasnije osnivački ugovor, ako kužite?
jedan osnivački ugovor je nastao kasnije nego ova tri prva osnivačka ugovora

Ja sam shvatila da je Ugovor iz Maastrichta osnivački jer njime nastaje EU koja do tada nije postojala (postojale su samo Zajednice),a ugovor iz Nice i ugovor iz Amsterdama zato jer mijenjaju neke odredbe Ugovora iz Maastrichta (jačanje uloge EP-a,prijenos nekih politika iz trećeg u prvi stup i sl.)
Jedinstveni europski akt modificira odredbe Rimskog.

Koma su mi ti slajdovi... pola stvari nemam gdje naći, neofunkcionalizam i intergovernmentalizam...nemam pojma.

 

[Nela]

Ja sam shvatila da je Ugovor iz Maastrichta osnivački jer njime nastaje EU koja do tada nije postojala (postojale su samo Zajednice),a ugovor iz Nice i ugovor iz Amsterdama zato jer mijenjaju neke odredbe Ugovora iz Maastrichta (jačanje uloge EP-a,prijenos nekih politika iz trećeg u prvi stup i sl.)
Jedinstveni europski akt modificira odredbe Rimskog.

Koma su mi ti slajdovi... pola stvari nemam gdje naći, neofunkcionalizam i intergovernmentalizam...nemam pojma.

aha, ali koja je onda razlika između eu i ez?
znači ova tri su za ez a ovaj jedan je za eu
a nica i amsterdam su važni jer mijenjaju nešto iz ovog jednog
a jesam objasnila

da, niti ja još uvijek ništa ne znam o o neofunkcionalizmu i intergovermentalizmu, užas(dobro da sam to uopće uspjela naučiti napisati i izgovoriti )

muči me još nešto, dakle, trebao je biti donesen europski ustav ali ga zemlje članice eu nisu ratificirale(francuska, njemačka i neznam tko još piše). e i onda je umjesto tog ugovora Lisabonski ugovor, a to je ustvari Reformski ugovor koji je trebao stupiti na snagu početkom ove god ali ne znam da li je.
jel sam dobro shvatila ili sam pobrkala sve lonce?
lucy help

 

[lucy]

Europske zajednice su samo one tri (ugljen i čelik, ekonomska i EURATOM), i nastale su zbog stvaranja zajedničkog tržišta, EU je puno širi pojam- obuhvaća Zajednice i još drugi i treći stup, i ne odnosi se samo na zajedničko tržište već i druge politike (regionalna politika, socijalna politika, politika zaštite okoliša, socijalna kohezija, istraživanje, razvoj,obrazovanje, vanjska isigurnosna politika i dr.)

Lisabonski ugovor- ja isto mislim da je tako kako si opisala.

 

[Jadranka15]

Neofunkcionalizam teži stvaranju zajedničkih institucija sa stvarnom vlašću, potpunoj
ekonomskoj suradnji, po principu „step by step“7. Neofunkcionalisti impuls integracije
vide u zajedničkom interesu, koji je osnova zajedničke, obostrane suradnje. Ukratko, ono
što podržavaju funkcionalisti i neofunkcionalisti jesu ekonomski i socijalni interesi (ne
politički) koji potiču države na međusobnu suradnju i povezivanje.(slajd = Politički aspekti Europske unije)
Intergovernmentalizam - vidi slajd EU između starog i novog poretka. Pozdrav

 

[Nela24]

jel zna netko odgovore na ova pitanja, ako ne na sva na ona koja znate

1.što je europska vladavina , zašto nastaje i koji su joj ciljevi i načela
2.dvije najvažnije upravne doktrine
3.u kojem institucionalnom obliku je nastala EU
4.specifičnosti tranzicijskih zemalja
5.koje javne službe razlikuje bijela knjiga
6.kada dolazi do inzistiranja na kvaliteti javne uprave
7.reforme u tranzicijskim zemljama

HVALA!

 

[Jadranka15]

Sve odgovore na ova pitanja imaš pola odgovora u predmetu državna uprava (pitanja1,2,4,6. i 7,a drugi dio u slajdovima asistentice Musa (pitanja 2,5,), tako da tamo imaš odgovore.

 

[Nela]

jel zna netko odgovore na ova pitanja, ako ne na sva na ona koja znate

1.što je europska vladavina , zašto nastaje i koji su joj ciljevi i načela
2.dvije najvažnije upravne doktrine
3.u kojem institucionalnom obliku je nastala EU
4.specifičnosti tranzicijskih zemalja
5.koje javne službe razlikuje bijela knjiga
6.kada dolazi do inzistiranja na kvaliteti javne uprave
7.reforme u tranzicijskim zemljama

HVALA!

1. europska vladavina odnosi se na pravila, postpke i ponašanje zakonodavnih, izvršnih i sudskih tijela koja utječu na obavljanje javnih ovlasti na europskoj razini
načelatvorenost, odgovornost, sudjelovanje, učinkovitost, usklađenost + načela supsidijarnosti i proporcionalnosti
ne znam zašto nastaje i koji su joj ciljevi

2.mislim da su dvije najvažnije upravne doktrine doktrina novog javnog menadžmenta i doktrina dobre uprave(imaš objašnjeno u nastavnim materijalima)

3.ne znam

4.znam koji su problemi u tranzicijskim zemljama, ako na to misliš
problemi su financijski, stroga hijerarhijska organizacijska kultura, organizacijska struktura ne potiče kooperaciju i kritičnost, nedostatna potpora iz centra

5.znam da se javne službe dijele na gospodarske i negospodarske
e sad, ne znam da li tu još spadaju i službe od općeg interesa, socjalne službe od općeg interesa i univerzalne službe

6.to imaš objašnjeno u onom najmanjem članku od muse(mislim da ima oko 16.str, ne znam kak se zove), ugl. kvaliteta javne uprave je problem još od sredine 20.st. pa onda imaš 3 faze u evoluciji kvalitete, to suoštivanje pravila, učinkovitost i zadovoljstvo. dakle, zadovoljstvo predstavlja zadnji stupanj u definiranju kvalitete i od kraja 80ih obuhvaćen je izrazom cjelovito upravljanje kvalitetom(TQM).

7.to misliš na ona 4 procesa upravnih reformi?
1.faza transformacije-propada stari pravni, politički, društveni i ekonomski poredak te se počinju stvarati nove strukture
2.prosec konsolidacije.jača politička stabilnost ali još uvijek razlikovanje između egzekutive i legislative(izvršne i zakonodave vlasti) te između političke i upravne sfere je nejasno
3. faza modernizacije-prepoznaje se potreba za ispitivanje institucionalnog rješenja
4.faza prilagodbe-usvajaju se zapadnoeuropski standardi, pokreće se proces približavanja eu, ratificiraju se ugovori o pridruživanju

nadam se da sam bar malo pomogla, neka neko još dopuni ovo što nisam znala

 

[tarja30]

Molila bi nekog tko zna da mi odgovori što je to komitologija? to je bilo sad na prvom roku u 9mj pitanje,znam nešto sitno o tome,nigdje nema ništ konkretno i točno napisano. molim pomoć

 

[pepeljuga1]

Molila bi nekog tko zna da mi odgovori što je to komitologija? to je bilo sad na prvom roku u 9mj pitanje,znam nešto sitno o tome,nigdje nema ništ konkretno i točno napisano. molim pomoć

Komisija sama po sebi nema zakonodavne ovlasti, ali je ovlaštena donositi sekundarne propise, što je ovlast koju su joj Europski parlament i Vijeće prenijeli za određena područja. Kako Vijeće nije željelo prenijeti na Komisiju provedbene ovlasti bez zadržavanja određenog nadzora odlučilo je uspostaviti "sustav odbora za nadzor".

Komitologija je naziv za "sustav odbora za nadzor" koji su prvi put uvedeni 60-ih godina. Odbore čine državni službenici. Ovisno o vrsti, odbori imaju različitu težinu. Zadatak im je dati mišljenje o provedbenoj mjeri koju predlaže Komisija. Na taj način Vijeće nadzire što Komisija planira poduzeti.
Provedbenim se mjerama uređuju posebna tehnička pitanja, i nadopunjuju postojeći propisi koje su donijeli Vijeće i Parlament.

nadam se da sam bila od pomoći... :happy:

 

[Jadranka15]

U kojem institucionalnom obliku je nastala EU?
Odgovor:
Europska je unija Europska je unija jedinstveni oblik nadnacionalne zajednice nastale kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest europskih država - Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske. Nakon više od pedeset godina postojanja i pet valova proširenja, Europska unija danas broji 27 članica, koje zajedno imaju 492 milijuna stanovnika.
Pojam Europska unija uveden je u uporabu Ugovorom o Europskoj uniji sklopljenim 1992. godine u Maastrichtu. Ustroj EU najčešće se prikazuje pomoću tri stupa na pročelju antičkoga hrama. Prvi stup obuhvaća većinu zajedničkih politika Unije (u kojima se odluke donose u institucionalnom trokutu Komisija - Vijeće - Parlament). Drugi stup čine zajednička vanjska i sigurnosna politika. Treći pak stup čine suradnja u pravosuđu i unutarnjim poslovima.



1950. - Predstavljen Schumanov plan o stvaranju Europske zajednice za ugljen i čelik

1951. - Potpisan Ugovor o osnivanju Europske zajednice za ugljen i čelik (tzv. Pariški ugovor)

1952. - Potpisan ugovor o osnivanju Europske obrambene zajednice

1957. - Potpisani ugovori o osnivanju Europske ekonomske zajednice i Europske zajednice za atomsku energiju (tzv. “Rimski ugovori”)

1960. - Osnovano Europsko udruženje slobodne trgovine (EFTA)

1962. - Uvodi se Zajednička poljoprivredna politika (CAP)

1973. – Prvi val proširenja (Danska, Irska, Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske)

1974. - Šefovi država ili vlada zemalja članica odlučuju se sastajati 2-4 puta godišnje kao Europsko vijeće

1974. - Odlučeno da se zastupnici u Europski parlament biraju na neposrednim izborima

1979. - Europski monetarni sustav stupa na snagu

1979. - Održani prvi neposredni izbori za Europski parlament

1981. - Drugi val proširenja (Grčka)

1986. - Treći val proširenja (Španjolska, Portugal)

1986. - Potpisan Jedinstveni europski akt

1989. - Pad Berlinskog zida

1989. - Pokrenut program PHARE

1990. - Potpisan ugovor o osnivanju Europske banke za obnovu i razvoj

1990. - Potpisana Schengenska konvencija o ukidanju graničnih kontrola između država potpisnica kojom se uređuju pitanja i jamstva za slobodu kretanja osoba

1990. - Njemačka je ponovo ujedinjena

1992. - Potpisan Ugovor o Europskoj uniji (Ugovor iz Maastrichta)

1993. - Stvoreno Jedinstveno tržište

1993. - Utvrđeni jedinstveni kriteriji za članstvo u Europskoj uniji (tzv. Kopenhaški kriteriji)

1995. - Schengenska konvencija stupila na snagu

1995. - Četvrti val proširenja (Austrija, Finska, Švedska)

1995. - Definiran tzv. Madridski kriterij (administrativni kriterij) za članstvo u EU

1997. - Potpisan Ugovor iz Amsterdama

1997. - Europska komisija objavljuje Agendu 2000

1999. - Jedanaest zemalja EU ulazi u treću fazu monetarne unije i usvaja euro

2000. - Grčka ispunila kriterije konvergencije za usvajanje eura

2001. - Potpisan Ugovor iz Nice o sastavu i djelovanju institucija Unije nakon proširenja

2002. - Kovanice i novčanice eura puštene u opticaj

2002. - Počela s radom Konvencija o budućnosti Europe

2003. - Predstavljen nacrt Ustavnog ugovora

2004. - Peti val proširenja (Cipar, Češka, Estonija, Latvija/Letonija, Litva, Mađarska, Malta, Poljska, Slovačka, Slovenija)

2004. - Europsko vijeće usvojilo konačni tekst Ustavnog ugovora

2006. - Vijeće Europske unije usvojilo novi instrument pretpristupne pomoći IPA, koji je zamijenio dotadašnje pretpristupne financijske instrumente - PHARE, ISPA, SAPARD i CARDS

2007. - završen peti val proširenja - pristupile Bugarska i Rumunjska

2007. - Slovenija uvela euro

2007. – Europsko vijeće na samitu u Bruxellesu dalo mandat međuvladinoj konferenciji da pripremi Reformski ugovor kako bi mogao biti usvojen do kraja 2007. godine

 

[majolada]

molila bi odgovor na dva pitanja:
programi pomoći eu hrvatskoj?
utjecaj europskog suda na tranzicijske zemlje?
hvala unaprjed

 

[lucy]

molila bi odgovor na dva pitanja:
programi pomoći eu hrvatskoj?
utjecaj europskog suda na tranzicijske zemlje?
hvala unaprjed

Prvo pitanje:
CARDS- usvojen je 2000. kao pomoć zemljama u procesu stabilizacije i pridruživanja, u RH se koristi od 2003., ciljevi: rekonstrukcija, stabilizacija, povratak izbjeglica, jačanje institucionalnog i pravnog okvira radi podupiranja demokracije i vladavine prava, gospodarski i socijalni razvoj i regionalna suradnja
Phare- od 1989. glavni financijsko-tehnički instrument pretpristupne strategije za pomoć zamljama u procesu približavanja EU integracijama, u RH od 2005.
ISPA- program za infrastrukturne projekte u području prometa i zaštite okoliša, u RH od 2005.
SAPARD-program za područje poljoprivrede i ruralnog razvoja, u RH od 2005.
IPA- od 2007. do ulaska u Uniju-pomoć potencijalnim kandidatkinjama u usklađivanju i provedbi pravne stečevine, ima pet komponenti (I.-pomoć u tranziciji i izgradnja institucija, II- prekogranična suradnja, III.-regionalna konkurentnost, IV.-razvoj ljudskih potencijala, V.-ruralni razvoj)- RH je kandidatkinja i koristi svih pet komponenti.

drugo pitanje ni meni nije jasno, nadam se da je glasilo drugačije (možda utjecaj na EUP)

 

[Jadranka15]

Odgovor na pitanje = utjecaj Europskog suda na tranzicijske zemlje
Trenutkom ratifikacije Konvencije, Ustavni sud Republike Hrvatske bio je najviša instanca kojoj su se hrvatski građani mogli obraćati ako su smatrali da su njihova prava povrijeđena, no nakon ratifikacije, Europski sud za ljudska prava postao je instanca na kojoj se i odluke Ustavnog suda mogu pobijati.
Posebnost Europskog suda očituje se i u činjenici da prvo pismo-pritužbu građani mogu poslati na svom materinjem jeziku, dok će se tek kasnije odlučivati, odnosno suditi, na nekom od službenih jezika Suda. No valja znati i kako presude Europskog suda ne mogu poništiti pravomoćnu presudu nacionalnih sudova niti mogu mijenjati nacionalno zakonodavstvo. Presude Europskog suda pojedincima će najčešće osigurati materijalnu naknadu, ali istodobno će obvezati tranzicijske zemlje da ubuduće onemoguće sličnu, negativnu praksu.

 

[lucy]

može li netko napisati pitanja sa današnjeg pismenog?
i kad su rezultati?

Ne mogu se sjetiti točan redoslijed pitanja. Bilo je:
- Kojim ugovorom i kada nastaje EU i koje su razlike između stupova
- Kojim ugovorima nastaju Europske zajednice
- Vrste zakonodavnih postupaka u kojima sudjeluje E parlament
- Odbor regija - koja je njegova uloga
- Karakteristike agencija EU
- Što je pravna stečevina i što sadrži
- Koje se odluke donose u trećem stupu i koji je njihov sadržaj
- SIGMA - službenički standardi
- Lisabonski ugovor
- Bijela knjiga o europskoj vladavini

Rezultati su sutra na webu.