Organizacija javne uprave u RH

[pitija]

Joj joj joj, sve mi se cini da se vidimo u 4mj.

Transmisijski karakter upravljanja
Tehnička pravila
Uloga podanika
potrošača
poslovi državne uprave
kako se biraju izvršna tijela u gradu i tko su
Neposredna provedba zakona
objasni 2 tendencije
poslovi općine i grada, iz njihova djelokruga
sustav plaćanja sluzbenika i objasni upravni aspekt

Da li netko zna mail od bilo kojeg prof/asistenta s organizacije ?

 

[Endless]

Imas tu : Opće informacije o katedri

Samo kliknes na e-mail.

 

[Samohrani]

Prošao sam danas organizaciju iz prvog pokušaja.Nije to viša matematika kako ljudi pričaju.Jednostavno treba sjesti i doslovno naštrebati gradivo i riješiti što bolje pismeni jer će vam dosta pomoći pogotovo kad odgovarate kod Mihovila Škarice.Sretno svima!:happy:

 

[malaplava1]

molila bi nekoga da mi ukratko objasni upravni aspekt jer ja to nigdje ne mogu naci
zahvaljujem unaprijed

 

[Endless]

Teritorijalizacija društva

Sto treba napisati kod takvog pitanja ?

molila bi nekoga da mi ukratko objasni upravni aspekt jer ja to nigdje ne mogu naci
zahvaljujem unaprijed

Mislim da je to vezano za pitanje - Objasni sustav plaćanja sluzbenika i upravni aspekt.

Odgovor na to se nalazi u Pusicevoj knjizi, 32. tocka.

"Tendencija prema profesionalizaciji rada u upravnim organizacijama ocituje se takoder u razvoju nacina kako se upravni sluzbenici uzdrzavaju odnosno placaju. U tom slucaju razlikujemo cetiri sustava:

-uzdrzavanja sluzbenika na dvoru vladara
-placanje u naravi
-dodijeljivanje izvora prihoda, s dvije glavne podvrste:
a)dodijeljivanje zemlje i
b)dodijeljivanje prihoda od stanovnistva
-placanje u novcu

U novcanoj privredi placanje javnih sluzbenika u novcu normalna je pojava koja je u doba naturalne privrede nezamisliva. U tom pogledu rijec je zapravo samo o odrazu opcega ekonomskog razvoja na nekom posebnom podrucju. Medutim, nagradivanje sluzbenika upravnih organizacija ima osim ekonomskog i posebni UPRAVNI ASPEKT.
Da bi rad u upravi mogao postati profesijom takav rad mora predstavljati izvor prihoda dovoljan za pokrice egzistencije sluzbenika i njegove obitelji. Sa stajalista optimuma rada upravnih organizacija, taj izvor prihoda mora zadovoljiti dva naoko proturjecna zahtjeva:
1. sto su upravne organizacije vece i razvedenije, to je vaznije da sluzbenici budu "operativno neovisni" o bilo kakvom centru ili centrima opskrbe (dvora, zitnica, skladista i sl.)
2. s druge strane, jedinstvo funkcioniranja upravnog aparata i njegova podredenost politickim centrima vlasti dovode do nastojanja da se sluzbenici i ekonomski vezu uz svoju sluzbu, da se ucine ovisnima o svojim "poslodavcima"

Imas to malo ljepse napisano u skripti, ja sam prepisala iz knjige.

Ako to nije odgovor za "Upravni aspekt" molim da me kolege isprave, ne zelim da krivo naucis :blushed:.

 

[Samohrani]

Teritorijalizacija društva je na početku one druge knjige(faze u razvoj upravnih sustava).Sve počinje s tim da je najvjerojatnije prvi izvor teritorijalizacije društva stabilizacija naselja i razvoj poljoprivrede...bla bla.

 

[Nives_88]

Ministra ne možeš izabrati javnim natječajem nego isključivo može dobiti povjerenje/nepovjerenje kada se glasa o povjerenju/nepovjerenju Vladi od strane Hrv.Sabora.Oni se imenuju nakon što Vlada dobije povjerenje Sabora nakon izbora.Što se tiče državnih tajnika SDU i ravnatelja DUO mislim da njih imenuje Vlada(nisam siguran).O tome se pričalo kod prof.Džinić ili tako nekako.Još ću provjeriti za tajnike i ravnatelje.

Znači čelnik središnjih tijela državne uprave je ministar??
Tražim odgovor na to pitanje po knjigama, ali nigdje to ne mogu naći...:confused2:
Zahvaljujem!!

 

[Samohrani]

Znači čelnik središnjih tijela državne uprave je ministar??
Tražim odgovor na to pitanje po knjigama, ali nigdje to ne mogu naći...:confused2:
Zahvaljujem!!

Čelnik središnjih tijela državne uprave ne može nikako biti ministar jer su uz ministarstva,STDU središnji državni uredi i državne upravne organizacije.Dakle,na čelu ministarstva je ministar,na čelu središnjeg državnog ureda je državni tajnik,na čelu državne upravne organizacije je ravnatelj.Još imaš urede državne uprave u županijama kojih ima 20 i na njihovom čelu je predstojnik.Ministar se može imenovati jedino kad se imenuje Vlada(ako je netko imenovan za ministra,automatski je čelnik ministarstva).O ostalima Vlada odlučuje rješenjem jer rješenjem imenuje ili razrješuje nekoga.Sve ti ovo piše u onom zakonu o ustrojstvu i djelokrugu STDU,a o tome se pričalo na predavanju prof.Džinić.Ne znam ima li toga u jednoj od knjiga jer sam knjige podijelio nakon što sam položio ovaj ispit.Nadam se da sam pomogao.Sretno!

Ako ti još nije jasno,slobodno kontaktiraj prof.Džinić(ona kratko ošišana plavuša) na e-mail i zamoli je da ti pošalje ovogodišnju prezentaciju o ustrojstvu i djelokrugu STDU koja se održala prošle godine,čini mi se,polovicom 12.mjeseca.Prouči još zakon koji sam naveo.

 

[sunny_kiss]

može li mi netko napisati što je najvažnije iz knjige nastavni materijali??
i da li se sve ovo što se tiče ministarstava,vlade i sl, nalazi u zakonu il u tim nastavnim materijalima??
kakva je prof. Džinić na usmenom?
hvala

 

[brooke]

jel moze odgovor na pitanje:Kako sredisnja drzavna tijela biraju celnika? i tko i na koji nacin donosi lokalni referendum?

 

[lilly]

moze li me netko napisat sto je enumeracija,pliiiz???

 

[sunny_kiss]

jel moze odgovor na pitanje:Kako sredisnja drzavna tijela biraju celnika? i tko i na koji nacin donosi lokalni referendum?

u središnja državna tijela spadaju ministarstvo, drž.upr org.i sred.drž.uredi..
pa piše da ministra predlaže prijedsjednik vlade, pa Hrvatski sabor izlasava povjerenje. Državnog tajnika kao čelnika središnjih drž.ureda imenuje Vlada, a ravnatelja državnih upravnih organizacija imenje vlada, na prijedlog predsjednika vlade i uz prethodno pribavljeno mišljenje nadležnog ministra..
nek me neko ispravi ako nije tako...
a lokalni referendum, imaš u ustavu..ukratko...

 

[tIn@]

moze li me netko napisat sto je enumeracija,pliiiz???

Metoda enumeracije se javlja kod tehnika za određivanje poslova iz samoupravnog djelokruga, tom metodom nabrajaju se lokalni poslovi a ostalo je na državnoj razini.Nabrajanje(enumeracija) vrši se propisom odgovarajućeg središnjeg državnog organa, a najčešće zakonom koji je donio parlament(središnje predstavničko tijelo)
Nadam se da sam pomogla...

 

[sunny_kiss]

jel mi može samo netko reć u vezi pismenog...da li treba odgovarat opširno, il samo kratko i jasno ono što te pitaju???

 

[MalaMare]

Piši samo kratko šta te pita, nikakvi opširni odgovori jer nemaš vremena. Pola sata za 10 pitanja. Jedva stigneš napisat i to šta te pita.

 

[brooke]

ja nemam ustav pri ruci,pa bih zato zamolila ako nije problem da mi etko napise odgovor na pitanje:TKO I NA KOJI NACIN DONOSI LOKALNI REFERENDUM??

 

[malaplava1]

Molim za malu pomoc oko ovih pitanja
Upravni sluzbenici
Gradani i uprava
citam po knjigam i zakonu i ne idem mi pod sto oni misle pod ta dva pitanja
Zahvaljujem unaprijed

 

[lilly]

odnos gradana i uprave?jel to to,treba li ovo sve na ispitu pisat ako bude ovo pitanje,ili ima neki kraci odgovor???

ODNOS GRAĐANA I UPRAVE
Odnos uprave i građana razvija se od kraja feudalizma kad su apsolutne monarhije u razdoblju prosvijećenog apsolutizma prvi put organizirale modernu upravu i preko nje počele obnašati vlast.
Prva Uprava: PATERNALIZAM – odnos u kojem uprava ili vlast sebi prisvaja očinski odnos prema građanima - (građani ne znaju što je dobro ili loše, tretiraju se kao djeca) vladar svojom upravom treba paziti na njih jer zna što je dobro za građane stoga vodi javne službe, cijelu državu a građani se moraju pokoravat. Uprava je pametnija i starija od građana i danas u zaostalim sredinama i danas još nalazimo upravne službenike koji se smatraju pametnijima od građana.

Druga etapa: DEMOKRATSKA DRŽAVA I UPRAVA – nastupa s demokratskim reformama i revolucijama od 17. do 19. st. antiteza je paternalizmu apsolutnih monarhija. Smatra se da djelatnost države u odnosu prema društvu i građanima treba svesti na minimum. Ograničavanje državne uprave na način da se od nje ogradi privatna sfera građana gdje država nema pristup, a što se postizalo. Sredstvima političke kontrole, mehanizmom diobe vlasti, supremacijom zakonodavne vlasti nad upravnom i poglavito pravnom kontrolom uprave. Uprava može činiti samo ono što joj je zakonom dopušteno – liberalni laissez- faire sustav. Širenjem broja upravnih službi bilo je sve teže zadržati takav odnos između uprave i građana. Na upravu koja daje i pruža usluge (zdravstvena služba i soc. Osiguranje) više se ne gleda kao na staru monarhijsku, apsolutističku policijsku upravu kojoj je bilo glavno osigurati građane od zlouporabe vlasti, već postaje nosilac službi, vlast manje dolazi do izražaja, a građani su kao cilj regulacije počeli gledati osiguranje svoga djelovanja kao korisnika u tim upravnim uslugama. Postalo im je važno da ne budu prikraćeni. Sada pravni sustav umjesto da štiti nepovredivost privatne sfere građana mora garantirati sigurnost i jednakost građana kao korisnika javnih službi, smanjiti mogućnost zlouporabe nove ovisnosti građana od operativne uprave.
Razlikujemo dvije varijante:
1. JAVNI ODNOSI – uprava se promatra kao uslužna organizacija za koju je važan stav korisnika, važno je da građani imaju dobro mišljenje, pa sukladno tome ona treba njegovati te odnose i osnivati posebne organizacijske jedinice koje će publikacijama, putem sredstava javne komunikacije, kontrolom osobnih kontakata upravnih službenika i građana…. Činiti sve da građani o njoj imaju dobro mišljenje.
2. SUODGOVORNOST – odnos između građana i uprave u kojem bi oni bili suodgovorni za upravne službe, građani bi izravno sudjelovali u radu pojedinih upravnih organizacija i bili suodgovorni. Uprava i u najnovijim sustavima ostaje odgovorna nosiocima političke vlasti, a građani mogu dijeliti odgovornost s tom skupinom. Za pojedine upravne organizacije osobito one koje obavljaju opće korisne službe, nastoji se pronaći način kako bi građani sudjelovali u upravljanju tim službama.

 

[malaplava1]

odnos gradana i uprave?jel to to,treba li ovo sve na ispitu pisat ako bude ovo pitanje,ili ima neki kraci odgovor???

ODNOS GRAĐANA I UPRAVE
Odnos uprave i građana razvija se od kraja feudalizma kad su apsolutne monarhije u razdoblju prosvijećenog apsolutizma prvi put organizirale modernu upravu i preko nje počele obnašati vlast.
Prva Uprava: PATERNALIZAM – odnos u kojem uprava ili vlast sebi prisvaja očinski odnos prema građanima - (građani ne znaju što je dobro ili loše, tretiraju se kao djeca) vladar svojom upravom treba paziti na njih jer zna što je dobro za građane stoga vodi javne službe, cijelu državu a građani se moraju pokoravat. Uprava je pametnija i starija od građana i danas u zaostalim sredinama i danas još nalazimo upravne službenike koji se smatraju pametnijima od građana.

Druga etapa: DEMOKRATSKA DRŽAVA I UPRAVA – nastupa s demokratskim reformama i revolucijama od 17. do 19. st. antiteza je paternalizmu apsolutnih monarhija. Smatra se da djelatnost države u odnosu prema društvu i građanima treba svesti na minimum. Ograničavanje državne uprave na način da se od nje ogradi privatna sfera građana gdje država nema pristup, a što se postizalo. Sredstvima političke kontrole, mehanizmom diobe vlasti, supremacijom zakonodavne vlasti nad upravnom i poglavito pravnom kontrolom uprave. Uprava može činiti samo ono što joj je zakonom dopušteno – liberalni laissez- faire sustav. Širenjem broja upravnih službi bilo je sve teže zadržati takav odnos između uprave i građana. Na upravu koja daje i pruža usluge (zdravstvena služba i soc. Osiguranje) više se ne gleda kao na staru monarhijsku, apsolutističku policijsku upravu kojoj je bilo glavno osigurati građane od zlouporabe vlasti, već postaje nosilac službi, vlast manje dolazi do izražaja, a građani su kao cilj regulacije počeli gledati osiguranje svoga djelovanja kao korisnika u tim upravnim uslugama. Postalo im je važno da ne budu prikraćeni. Sada pravni sustav umjesto da štiti nepovredivost privatne sfere građana mora garantirati sigurnost i jednakost građana kao korisnika javnih službi, smanjiti mogućnost zlouporabe nove ovisnosti građana od operativne uprave.
Razlikujemo dvije varijante:
1. JAVNI ODNOSI – uprava se promatra kao uslužna organizacija za koju je važan stav korisnika, važno je da građani imaju dobro mišljenje, pa sukladno tome ona treba njegovati te odnose i osnivati posebne organizacijske jedinice koje će publikacijama, putem sredstava javne komunikacije, kontrolom osobnih kontakata upravnih službenika i građana…. Činiti sve da građani o njoj imaju dobro mišljenje.
2. SUODGOVORNOST – odnos između građana i uprave u kojem bi oni bili suodgovorni za upravne službe, građani bi izravno sudjelovali u radu pojedinih upravnih organizacija i bili suodgovorni. Uprava i u najnovijim sustavima ostaje odgovorna nosiocima političke vlasti, a građani mogu dijeliti odgovornost s tom skupinom. Za pojedine upravne organizacije osobito one koje obavljaju opće korisne službe, nastoji se pronaći način kako bi građani sudjelovali u upravljanju tim službama.

hvala na pomoci, nadam se da ce se neko javiti s kracim odgovorom.jer ako postave to pitanje pa tu cu izgubiti skoro pa vise od pola ispita
S tim da je to pitanje bilo postavito na ispitu 14.4.2009.

odnos gradana i uprave?jel to to,treba li ovo sve na ispitu pisat ako bude ovo pitanje,ili ima neki kraci odgovor???

ODNOS GRAĐANA I UPRAVE
Odnos uprave i građana razvija se od kraja feudalizma kad su apsolutne monarhije u razdoblju prosvijećenog apsolutizma prvi put organizirale modernu upravu i preko nje počele obnašati vlast.
Prva Uprava: PATERNALIZAM – odnos u kojem uprava ili vlast sebi prisvaja očinski odnos prema građanima - (građani ne znaju što je dobro ili loše, tretiraju se kao djeca) vladar svojom upravom treba paziti na njih jer zna što je dobro za građane stoga vodi javne službe, cijelu državu a građani se moraju pokoravat. Uprava je pametnija i starija od građana i danas u zaostalim sredinama i danas još nalazimo upravne službenike koji se smatraju pametnijima od građana.

Druga etapa: DEMOKRATSKA DRŽAVA I UPRAVA – nastupa s demokratskim reformama i revolucijama od 17. do 19. st. antiteza je paternalizmu apsolutnih monarhija. Smatra se da djelatnost države u odnosu prema društvu i građanima treba svesti na minimum. Ograničavanje državne uprave na način da se od nje ogradi privatna sfera građana gdje država nema pristup, a što se postizalo. Sredstvima političke kontrole, mehanizmom diobe vlasti, supremacijom zakonodavne vlasti nad upravnom i poglavito pravnom kontrolom uprave. Uprava može činiti samo ono što joj je zakonom dopušteno – liberalni laissez- faire sustav. Širenjem broja upravnih službi bilo je sve teže zadržati takav odnos između uprave i građana. Na upravu koja daje i pruža usluge (zdravstvena služba i soc. Osiguranje) više se ne gleda kao na staru monarhijsku, apsolutističku policijsku upravu kojoj je bilo glavno osigurati građane od zlouporabe vlasti, već postaje nosilac službi, vlast manje dolazi do izražaja, a građani su kao cilj regulacije počeli gledati osiguranje svoga djelovanja kao korisnika u tim upravnim uslugama. Postalo im je važno da ne budu prikraćeni. Sada pravni sustav umjesto da štiti nepovredivost privatne sfere građana mora garantirati sigurnost i jednakost građana kao korisnika javnih službi, smanjiti mogućnost zlouporabe nove ovisnosti građana od operativne uprave.
Razlikujemo dvije varijante:
1. JAVNI ODNOSI – uprava se promatra kao uslužna organizacija za koju je važan stav korisnika, važno je da građani imaju dobro mišljenje, pa sukladno tome ona treba njegovati te odnose i osnivati posebne organizacijske jedinice koje će publikacijama, putem sredstava javne komunikacije, kontrolom osobnih kontakata upravnih službenika i građana…. Činiti sve da građani o njoj imaju dobro mišljenje.
2. SUODGOVORNOST – odnos između građana i uprave u kojem bi oni bili suodgovorni za upravne službe, građani bi izravno sudjelovali u radu pojedinih upravnih organizacija i bili suodgovorni. Uprava i u najnovijim sustavima ostaje odgovorna nosiocima političke vlasti, a građani mogu dijeliti odgovornost s tom skupinom. Za pojedine upravne organizacije osobito one koje obavljaju opće korisne službe, nastoji se pronaći način kako bi građani sudjelovali u upravljanju tim službama.

ako si mislila pod to pitanje ako dode dali je samo nije samo nego je jos na tom roku bila ova bila i ova 4 pitanja upravna organizacija,upravni slizbenici,lokalna samouprava i upravni nador.

 

[lilly]

evo,imam ti i ovo..
U upravnim org. rade 3 kategorije ljudi:
-upravni sluzbenici
-politicki funkcionari
-privremeni suradnici

UPRAVNI SLUZBENICI su ljudi koji obavljaju rad u upravnoj organizaciji kao svoje stalno i trajno zanimanje, kao profesiju, dok drugim dvjema kategorijama f-a (f-funkcija vodstva) u upravnim organizacijama nije profesija.