Osnove sociologije

[Marinica]

OVO SU SVA PITANJA KOJA SAM SKUPILA SA FORUMA PO NOVOJ KNJIZI

16.01.2009 ( drugi kolokvij)
1. tipizacija
2. profesionalizacija
3. anomija
4. 4 Weberove racionalnosti
5. tipovi samoubojstva
6. interesne grupe
7. po čemu je poznat Friedman
8. unutarnja pravna kultura
9. objasni nejednakost
10. pokreti po Gidensu
11. objasni liberalno.individ.teoriju države
12. nabroji povijesnu nejednakost
13. Weberova stratifikacija nejednakosti
14. što po Marxu uzrokuje nejednakost...
15. Stratfikacija po Weberu
16. Što su stranke?
17. Što su Catch-all stranke
18. Tipovi mobilnosti
19. Što je razmjenska mobilnost
20. Civilna kultura
21. Tradicionalna racionalnost...
22. Za Webera formalizam je
23. Metafizička faza je
24. Koja škola zastupa "kritičku teoriju društva"
25. fenomenološka figura je
26. autor djela -sistem pozitivne politike
27. fokus grupa je
28. durštvena činjenica za durkheima
29. ideal tip za webera
30. pravna dogmatika
31. vrijednosna neutralnost prema durkheimu i comteu
32. gerontrokacija i patrimonijalna vlast
33. načini na koje se može obaviti karizma
34. usporedi anketu i analizu slučaja
35. tipovi samoubojstava prema durkheimu
36. marksistička teorija prava
37. odnos baze i nadogradnje
38. vrste samoubojstava
39. barem tri predstavnika revizionizma
40. anomija
41. alijenacija
42. sekularizacija
43. afektivna racionalnost
44. vrijednosna neutralnost
45. kako glasi comteov niz znanosti
46. mikrosociologija
47. što znate o frankfurtskoj školi
48. pozitivnoznanstvena faza
49. navedite djelo u kojem je upotrebljena komp.-historijska metoda
50. sociologija je
51. fokus grupa je
52. objasni pojam kolektivna svijest
53. objasni organsku i mehaničku solidarnost
54. soc. imaginacija
55. integracija
56. teorija kontakta
57. što znate o L.Duguitu

02.02.2009. (ispit)
1. Alijenacija
2. Generalizacija
3. Tipizacija
4. Formalizam
5. Profesionalizacija
6. ''Kolektivna svijest''
7. Teološka faza
8. Mehanička faza
9. Tipovi samoubojstva
10. Anomija
11. Doprinos Rehbindera za sociologiju prava
12. Socijologija prava
13. Mikrosociologija
14. Sociološka integracija
15. Sociološka imaginacija
16. Pozitivizam
17. Ideal tip
18. U kojem djelu se koristi komparativna historijska metoda
19. Tri predstavnika revizionizma
20 Tri teorije države i objasni
21. Tri idealna tipa političke kulture
22. Nacija i etnija
23. Društvena pokretljivost
24. Renner i revizionizam
25. Sociolska imaganicija
26. Socijalna integracija
27. Teorija kontakat
28. Mikro sociologija
29. Rehbinderov doprinos pravu
30. Pozitivizam
31. Alijenacija
32. Kolektivna svijest
33. Durkheim i samoubojstvo
34. Anomija
35. Generalizacija
36. Profesionalizacija
37. Tradicionalna racionalnost
38. Ideal tip
39. Drustvena mobilnost
40. Osnovne teorije drzave
41. Podjela drustvenih pokreta prema Aberleu
42. Ideal tipovi politicke kulture
43. Unutarnja i vanjsak prava kultura

16.02.2009. (ispit) B grupa

1.altruističko samoubojstvo
2.pravna kultura
3.anomija
4.alijenacija
5.renner
6.sociološka imaginacija
7. sociološka integracija
8.vrijednosna neutralnost
9.smelser
10.beyme
11.durkheim i društvo
12.3 predstavnika revizionizma
13.manheim
14.teorija kontakta
15.doprinos rehbindera za sociologiju prava
16.mikrosociologija
17.frankfurtska škola
18. djelo pisano komparativno-historijskom metodom
19. generalizacija i sekularizacija po weberu
20.kolektivna svijest
21.društvena pokretljivost
22.primjer italije
23.pozitivizam
24.načini na koji se može obnoviti karizma
25.socijalna stratifikacija
26.tradicionalni tip
DRUGA GRUPA:
1. fizikalistički program
2. vrijednosna racionalnost (??)
3. vrijednosna nacionalnost
4. tipovi samoubojstva
5. formalizam je
6. sekularizacija je
7. socioloska imaginacija
8. marksistička teorija drzave
9. teorija kontakta
10. mehanička i organska solidarnost..itd...
11. civilna kultura
12. što znas o pluralistima
13. historijski materijalizam
usmeni:
1. ideologija i znanost
2. marksistička i liberalna teorija
3.organska i mehanička solidarnost
4. historijski oblici
5. jhering
6. racionalizacija

 

[ljubeeee]

moze netko uzeti knjigu i napisati tocne lekcije(ili stranice)koje trebamo uciti?ak nije problem..

 

[blabla]

Predmet soc,Soc prava,Metode istraživanja,Sociološke tradicije-Auguste Comte i pozitivizam, Radikalna društvena teorija:Karl Marx, Utemeljitelji soc-Durkheim i Weber,Soc stratifikacija,Ideologije,Država i demokracija,Pravna i politička kultura-to ti je to !!!

eto, kolegica je napisala koje sve lekcije treba...:wink5:

 

[Goxy21]

može mi netko tko zna napisati što je alfordov index i kulturni kapital porodice?unaprijed hvala

 

[blabla]

može mi netko tko zna napisati što je alfordov index i kulturni kapital porodice?unaprijed hvala

Alfordov indeks je indeks klasnog glasovanja koji pokazuje odnos klasnog položaja pojedinca i glasovanja na izborima...
za ovo drugo neznam (jer je to u starijoj knjizi, a po novoj to netreba znati...)

 

[dea0703]

Ovako, oni koji zavrse kod kregara na usmenom..on pita sve...kod njega nema da se neke lekcije moraju a neke ne moraju znati..rekao je da se kod njega sve mora znati...bar je tako bilo sad na zadnjem roku. pozdrav

 

[blabla]

Ovako, oni koji zavrse kod kregara na usmenom..on pita sve...kod njega nema da se neke lekcije moraju a neke ne moraju znati..rekao je da se kod njega sve mora znati...bar je tako bilo sad na zadnjem roku. pozdrav

hmm...neznam baš...mene i curke koje su samnom bile pitao je samo one lekcije koje smo mi trebali znati...a možda je pitao sve lekcije one koji su odg po staroj knjizi...neznam...
a mislim, ako za upravni dio nije predviđena cijela knjiga-nema on kaj mijenjat pravila!

 

[misty]

to ti je skripta pisaa po staroj knjizi iz 2006 godine a mi moramo učit po novoj knjizi

sve skripte s foruma su pisane po staroj knjizi

ja pripremam skriptu po novoj knjizi pa bum je poslala sljedeći tjedan u skriptarnicu...:happy:

 

[splajta]

STUDENTI KOJI SU UPISANI PRIJE 2008 GOD.IMAJU PRAVO (AKO ŽELE)PRAVO POLAGANJA ISPITA PO RANIJOJ LITERATURI.TI STUDENTI ĆE BITI RASPOREĐENI U POSEBNU DVORANU TE SE RADI TOGA NAKON PRIJAVE ISPITA MORAJU JAVITI U REFERADU SOCIOLOGIJE NA TMT3(prizemlje desno) gđa HABIJAN



sad me zanima kolko nas takvih ima da ne pisem sama ispit ))))

 

[topanga]

ej
dal mi netko moze rec dal su na proslom ispitu iz sociologije bila pitanja iz onih poglavlja koja mi nismo trebali naucit..znaci obitelj i tak to
i dal je kregar svima bio na usmenom???pliiiiizz

 

[Marinica]

ej
dal mi netko moze rec dal su na proslom ispitu iz sociologije bila pitanja iz onih poglavlja koja mi nismo trebali naucit..znaci obitelj i tak to
i dal je kregar svima bio na usmenom???pliiiiizz

kolko ja znam nije bilo takvih pitanja
nije kregar bio svima
osim kregara ispituje ksenija i ravlić

 

[kobe]

na prošlom roku (4.mj)samo je Kregar ispitivao.
ovaj rok možda bude Ravlić, a mislim bi se Ksenija još malo pa trebala vratiti...

I jel znaš kolka je otprilike bila prolaznost na tom roku kad je samo Kregar ispitival??

 

[blabla]

I jel znaš kolka je otprilike bila prolaznost na tom roku kad je samo Kregar ispitival??

od 120-ak pismeni prošlo 12, na usmenom 6:tongue2:
mala prolaznost, ali stvarno nije rušio onak bezveze...

 

[blabla]

e ovako..na sociologiju idem u ponedjeljak prvi put..
od kolegica sam cula da je zadnja 2-3 puta bilo grozno..
a mene sad zanima,jel su ova pitanja otprilike to to,jer se meni to i ne cini tolikoo strasno?!jel ima mozda jos neka pitanja koja uvijek budu?uglavnom,tko je bio na sociologiji,ako moze sto reci o tom ispitu..thanx

ma da, to ti je otprilike to:laughing:
hmm...ne slušaj "te kolegice":tongue2: nije bilo strašno!
sretno!:wink5:

 

[blabla]

joj hvala..bas si me sad utjesila..sad mi je bar malko lakse:tongue2:
pozz

ajde, baš mi je drago...:happy:
ma ja sam učila po skripti, pročitala knjigu i prošla bez pola frke...

 

[Jennifer]

hej... zanima me jel možda netko bio na usmenom kod ravlića na zadnjem roku... kako je bilo? koliko je ljudi prošlo?

 

[blabla]

hej... zanima me jel možda netko bio na usmenom kod ravlića na zadnjem roku... kako je bilo? koliko je ljudi prošlo?

na zadnjem roku je ispitivao samo Kregar, prošlo (usmeni) 6, 7 osoba od 12. Profesor je ok i korektan, ako znaš-znaš!

 

[kobe]

jel zna neko u kolko i kad imamo ispit mi koji pišemo po staroj knjizi..trebali bi nas stavit u posebnu dvoranu...

Ovak,trebal bi pisat po starij knjizi,al za svaki slučaj da mi opet nebi uvalili ispit po novoj literaturi,ja bum naučil i ova pitanja iz nove knjige..a pošto nemam tu novu knjigu,jel bi nekome bil problem ukratko samo odgovorit na koje od ovih pitanje... UNAPRIJED SVIMA HVALA!!!

1. po čemu je poznat Friedman
2. društvena pokretljivost-jel tu treba općenito o mobilnosti pisat ili...
3. smelser
4. U kojem djelu se koristi komparativna historijska metoda
5. nabroji povijesnu nejednakost
6. Weberova stratifikacija nejednakosti
7. što po Marxu uzrokuje nejednakost...
8. Unutarnja i vanjsak prava kultura
9. fokus grupa je

 

[Barbara]

Svaka metoda ima prednosti i nedostataka. Na primjer, kritike površnosti ankete dovele su do razvoja tehnike fokus grupe – male grupe s kojima se može voditi intenzivniji i dublji razgovor nego u pismenoj anketi. Sastavljaju se da su zastupljeni svi tipovi ili osobine populacije koju želimo ispitati (starost, spol, obrazovanje, zanimanje) ili se skupine selekcioniraju prema određenim osobinama i ispituju njihovi stavovi prema nekom problemu ili rješenju. Ovaj drugi način čest u političkim kampanjama da bi političari ispitali stavove raznih populacija i prilagodili kampanje svim ili što većem broju grupa.

PRAVNA KULTURA
- David Nelken upozorava na složenost pojma, a definira ju kao način opisivanja relativno stabilnih obrazaca pravno usmjerenog socijalnog ponašanja i stavova koji uključuju i pravne norme i pravnu svijest unutar pravne profesije i unutar javnosti
- tvorac termina je Lawrence Friedman (članak Pravna kultura i društveni razvoj), a pravnu kulturu definira kao skup ideja, stavova i očekivanja naroda oko prava i pravnog procesa; u knjizi Pravni sustav pokazuje da pravni sustav obuhvaća tri skupa temeljnih komponenti: pravnu strukturu, stvarno pravo i pravnu kulturu; pravna kultura daje život pravnom sustavu
- njena važnost je u tome što je ona bitna intervenirajuća varijabla u procesu proizvođenja pravne stagnacije ili promjene

VANJSKA I UNUTARNJA PRAVNA KULTURA
- unutarnju čine ideje i prakse pravnih profesionalaca
- vanjsku čine mišljenja, interesi i pritisci što ih šire društvene grupe imaju u odnosu na pravo

Neil Smelser, Teorija kolektivnog ponašanja, 1963. - 5 tipova kolektivnog ponašanja: 3 oblika socijalne eksplozije i 2 tipa pokreta
1. panika, 2. pomama (masovni hirovi, pomodni valovi, religiozna buđenja), 3. izljev neprijateljstva
4. normativno orijentirani pokret – ponovna uspostava, zaštita, promjena ili stvaranje normi u ime općedruštvenih uvjerenja, rezultat normativna inovacija (novi zakon, običaj) - pokreti društvene reforme, “opći društveni pokreti” (radnički pokret, mirovni pokret, feminizam), 5. vrijednosno orijentirani pokret – ponovna uspostava, zaštita, izmjena ili stvaranje vrijednosti u ime općedruštvenih uvjerenja: političke i vjerske revolucije, nacionalistički pokreti

ovo nisam sigurna...ali...mozda...
Milton Friedman, rođen 1912. u New Yorku
Američki ekonomist, poznat po svojim teorijama makroekonomije, mikroekonomije, statistike
Zagovarao laissez-faire kapitalizam
Dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju 1976., te niza drugih prestižnih nagrada i priznanja
Od 1946-1976 profesor ekonomije na Sveučilištu u Chicago, gdje je jedan on osnivača grupe intelektualaca poznatih kao ?Čikaška ekonomska škola’
Ranih 80-ih imao je svoju TV emisiju “Free to Choose” na PBS televiziji
Dugo vremena kolumnist Newsweek magazina
Poznat je kao glavni zagovaratelj monetarističke škole ekonomske misli
Poznatija djela:
Capitalism and Freedom (1962)
There's No Such Thing as a Free Lunch (1975)
Economic Freedom, Human Freedom, Political Freedom (1992)
The Case for Free Trade (1997)

 

[kabar]

Weberova stratifikacija nejednakosti - Weber, kao i Marx, smatra ekonomsku dimenziju vrlo važnom u određivanju strukture nejednakosti, ali njegovo shvaćanje ekonomske dimenzije šire je od Marxove. Weber ne polazi samo od vlasništva nad sredstvima za proizvodnju, nego i od tržišnog položaja (na primjer, menadžeri i stručnjaci imaju stručna znanja koja mogu dobro unovčiti na tržištu radne snage. Ta dimenzija određuje njihov klasni položaj, bez obzira jesu li ili nisu vlasnici nad sredstvima za proizvodnju). Osim ekonomske dimenzije Weber smatra da dimenzija statusa može varirati nezavisno od ekonomskog položaja. Pod statusom on podrazumijeva čast ili ugled koji određena grupa uživa u društvu. U tradicionalnim malim ljudskim zajednicama status je mogao biti određen na temelju osobnih karakteristika. Treću dimenziju nejednakosti, uz ekonomsku i statusnu Weber naziva stranka. Ta dimenzija odražava udruživanje ljudi radi stjecanja političke moći. Za Marxa, stranke su organizacije u koje se ljudi udružuju radi obrane ekonomskih interesa. Ne negirajući tu ulogu stranaka, Weber smatra da je takvo određenje stranke suviše usko jer stranačko udruživanje može nadilaziti ili presijecati klasne interese. Stranke mogu biti zasnovane na vjerskom, regionalnom, nacionalnom, statusnom ili bilo kojem drugom principu.

Što po Marxu uzrokuje nejednakost - u Marxovoj teoriji kao i u svim teoretskim shemama koje se oslanjaju na njega (konfliktne teorije), taj “primarni” izvor nejednakosti leži u sferi ekonomije tj. vlasništvu nad sredstvima za proizvodnju.

Nabroji povijesnu nejednakost – to bi se trebalo odnosit na osnovne historijske oblike sustava nejednakosti : postoji četiri osnovna tipa društvene nejednakosti: najstariji oblik nejednakosti je ropstvo - ljudi mogu posjedovati druge ljude kao svoje vlasništvo – npr. egipatski robovlasnički sustav. Kastinski sustav koji u svom najčišćem obliku nalazimo na indijskom potkontinentu ukorijenjen je u hinduističkom vjerovanju. Kaste su zasnovane na podjeli rada. Pripadnici svake kaste obavljaju strogo definirani posao te predstavljaju ekstremno zatvoreni oblik nejednakosti gdje je položaj pojedinca određen rođenjem, pa je nemoguć prelazak iz jedne kaste u drugu. “Najčišći” primjer kastinskog sistema je Indija. Postoje četiri osnovne kaste (s petom “nedodirljivih” koji su “izvan” sistema ): Brahmani – svećenici i mislioci, kšatrije – plemići i ratnici, vajšije – trgovci i stručni zanatlije, šudre- obični radnici. Nedodirljivi” – oni su izvan sistema i obavljaju degradirajuće poslove. Nešto otvoreniji od kastinskog sistema je staleški sistem čiji je prototip europski feudalizam. Vrh toga sistema čine aristokracija i plemstvo, ispod kojeg se nalazi svećenstvo. Treći stalež čine građani (trgovci, zanatlije), a ispod njih seljaci – kmetovi, koji su vezani uz zemlju i imaju obavezu odvajanja znatnog dijela onoga što proizvedu vlasnicima te zemlje, plemstvu ili crkvi kao kolektivnom vlasniku ili kolektivnom feudalcu. Osnova bogatstva u tom sistemu je vlasništvo nad zemljom, iz čega proizlaze i osnovni klasni odnosi između onih koji takvo vlasništvo posjeduju i onih koji zemlju obrađuju i ekonomski uzdržavaju vlasnike. S razvojem kapitalizma nastao je sustav nejednakosti koji nazivamo klasnim sistemom. Bitna je razlika da u klasnom sistemu nema pravno definirane nejednakosti među grupama. Staleški sistem je sustav čvrsto definiranih prava i obaveza, kaste su čvrsto definirane religioznim normama i izuzetno zatvorene, robovlasnički sustav je definiran sistemom pravnih normi. Svi su dakle ti sistemi zasnovani na normativnom određenju nejednakosti među grupama i pojedincima