može li mi netko odgovoriti na nekoliko pitanja, plizz...:mellow: :crying2: :confused2:
1. 2 najvažnije upravne doktrine i po čemu se razlikuju ?
2. uloga suda u eup-u
3.koje uvjete trebaju ispunjavati državni službenici prema SIGMI?
4.problemi tranzicijskih zemalja što se tiče uprave?
5.uvjeti zemalja kandidata prema sigmi?
6.tri vrste interesnih grupa koje djeluju u EU?
7.utjecaj e-suda na tranzicijske zemlje
8.razlozi nastajanja good governance
9.3 strukturalna elementa regulatornih agencija
hvala!
Evo nekih odgovora. Nisam baš 100% sigurna u ovo 4. pitanje, ali moglo bi biti to :happy:
1. Dvije najvažnije upravne doktrine i po čemu se razlikuju?
To su doktrina nove javne uprave i novi jadni menadžment.
- Doktrina nove javne uprave bila je utjecajna potkraj 1960.-ih i tijekom 1970.-ih u SAD. Naglasak je bio na socijalnim i političkim vrijednostima kao što su društvena pravednost, etičnost, odazivnost, participacija, zaštita manjima i njihova zastupljenost u upravi. Upravne su organizacije, smatralo se, postale veći problemi od društvenih situacija za popravljanje kojih su bile izvorno kreirane. Tešište se mora premjestiti na javne programe. Doktrina nove javne uprave inspirirana je lijevi, progresivnim idejama nabujalim u kriznim okolnostima.
- Od 1980.-ih je vrlo utjecajna doktrina novog javnog menadžmenta. Utemeljena je u drugačijim društvenim, ideološkim i političkim okolnostima. Izraz je nastojanja konzervativnih političkih snaga da učvrste temeljnu klasnu strukturu kapitalističkog društva, ograniče socijalnu dimenziju države i čak reafirmiraju odnose nejednakosti. Ta doktrina obilježena je orijentacijom prema ekonomičnosti, efikasnosti i efektivnosti. Državnu upravu i čitav javni sektor treba podvrgnuti tržišnim načelima, razvoju poduzetničkog ponašanja i uglavnom pokušaju da se većina vrijednosti privatnog sektora nametne javnom sektoru. Mjere i učinci se mogu klasificirati na strukturne, funkcionalne, personalne i druge…. Najvažniji zagovornici NJM u npr. Svjetska banka i Međunarodni monetarni fond…
2. Uloga suda u EUP-u?
- Odluke Europskog suda imaju najznačajniji utjecaj u difuziji i sintetiziranju različitih upravnih rješenja zemalja članica Unije. Iako članice mogu same odrediti kakva će biti organizacija njihove javne uprave, pravno obvezujuće odluke Suda neposredno utječu na organizaciju i djelovanje nacionalnih uprava svih članica. Presude Europskog suda su glavni izvor općeg upravnog prava u EU. ES je odigrao glavnu ulogu u oblikovanju EUP-a oslanjajući se prije svega na već utvrđena opća načela upravnog prava. Sud je utvrdio zajednički acquis upravnih načela koji oblikuje standarde dobre uprave u zemljama članicama. To su vladavina prava, zakonitost, transparentnost, efikasnost, učinkovitost upravnog djelovanja javnih tijela.
4. Problemi tranzicijskih zemalja što se tiče uprave?
- promjene u upravnim sustavima Istočne i srednje Europe započete 1990-ih su kompleksne jer se odvijaju simultano s promjenama u gospodarskom sustavu i državnim strukturama. Na Istoku je tranzicija u novi tip političkog uređenja nastupila prije tranzicije na tržišno gospodarstvo. Tranzicijske zemlje su u vrlo teškom gospodarskom stanju i opterećene sustavima socijalne pomoći koje više ne mogu održavati, upravo u vremenu i okolnostima kad socijalni problemi postaju najizraženiji. Tranzicijski proces u mnogim je zemljama započinjao nekritičnim prihvaćanjem od strane zapadnih vlada i međunarodnih organizacija agresivno nametanih iskustava zapadnoeuropskih zemalja i OECD-a. Pokušalo se u kratkom vremenu sve „pokriti“ zapadnim modelom. Tek su nakon neuspjelih reformi te zemlje počele uključivati domaće ekspertize i izrađivati vlastite nacionalne strategije.
- Problem upravnih reformi u tranzicijskim zemljama mora se sagledavati šire od glatkog tehničko-menadžerskog prijelaza.. Reforme se odvijaju u složenijem i širem kontekstu izgradnje novog državnog ustroja i utemeljenja demokratske vladavine.
- sve tranzicijske zemlje suočile su se s neadekvatnošću vlastitih javnih uprava u promijenjenom političkom, ekonomskom i kulturnom okolišu. Iako je pad komunizma delegitimizirao naslijeđene upravne sisteme, upravne reforme značajno su zaostajale za političkim i ekonomskim reformama u tranzicijskim zemljama.
5. Uvjeti zemalja kandidata prema SIGMA-i?
Skup standarda koji se od strane SIGMA-e postavljaju pred države kandidate EU:
- vladavina prava, u smislu pravne sigurnosti i predvidivosti upravnog djelovanja i odluka. Prvenstveno se odnosi na načelo zakonitosti kao suprotnost arbitrarnosti u javnom odlučivanju kao i potrebu poštivanja legitimnih očekivanja građana. Uključuje nepristranost, nediskriminaciju, hijerarhiju pravnih propisa, nadzor uprave od strane neovisnog sudstva, kao i načela razmjernosti, pravičnosti, pravovremenog rješavanja, profesionalizma….
- otvorenost i transparentnost kojima se nastoji osigurati nadzor upravnih postupaka i rezultata te njihova sukladnost s ranije utvrđenim pravilima. Naglasak na dužnost obrazloženja upravnih odluka.
- odgovornost javne uprave drugim upravnim, zakonodavnim te sudskim tijelima kojom se nastoji osigurati ponašanje u skladu s vladavinom prava. Očituje se formaliziranjem postupaka i definiranjem nadzornih mehanizama
- efikasnost u korištenju javnih prihoda i učinkovitost u postizanju ciljeva politika koji su utvrđeni zakonima i provedbenim propisima.
8. Razlozi nastajanja „good governance“?
- 1990-ih počinju se isticati brojne loše karakteristike novog javnog menadžmenta odnosno loši učinci minimizirajućih i tržišnih reformi javne uprave. Zamućivanje linija političke odgovornosti, loši kontakti s javnošću, smanjenje transparentnosti, korupcija, troškovi, zanemarivanje prava građana….su samo neke od tih karakteristike. Stoga UN, OECD, MMF i Svjetska banka počinju zagovarati dobru upravu (dobru vladavinu).
9. Tri strukturalna elementa regulatornih agencija?
- Upravni odbor – koji određuje program rada, izvore financiranja te određuje političke ciljeve i postavlja smjernice. Uvijek uključuje predstavnike država članica i Komisije, kao i nekih drugih tijela ili entiteta
- Izvršni direktor – kojeg imenuje upravni odbor ili Vijeće. Odgovara za djelovanje i provedbu programa agencije
- Jedan ili više tehničkih ili znanstvenih odbora sastavljenih od stručnjaka.
