Europski upravni prostor i nacionalna uprava

[martina_sk]

pa ja cu vise poluditi s tom literaturom. vidim da nesto od te literature ima na stranici katedre ali ne znam da li je to 100% sigurno i nije ni bas najbolje oznaceno... da li zna tko sto o tome?

 

[Jadranka15]

Ova literatura je po Vodiču kroz studij za akademsku godinu 2010/2011
EUROPSKI UPRAVNI PROSTOR I NACIONALNA UPRAVA –literatura po Vodiču kroz studij 2010/2011

Obavezna literatura:
Grupa autora (2006) Javna uprava.Nastavni materijali, Zagreb: Društveno veleučilište i Pravni fakultet. (str.347-360, 375-382, 383-391, 395-406).

Koprić Ivan, Anamarija Musa, Vedran Đulabić (2008) Europski standardi regulacije službi od općeg interesa: (kvazi) nezavisna regulacijska tijela u izgradnji modernog kapitalizma. Hrvatska javna uprava (8):3, str.647-688

Musa Anamarija (2008) Hrvatska i europski upravni prostor: Prema europskoj kvaliteti javne uprave? Pusić Eugen (ur) Hrvatska država i uprava – stanje i perspektive. Okrugli stol održan 26. i 27. ožujka 2008. u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti, Zagreb; str.171-182,

Musa Anamarija (2006) Europski standardi u pogledu službeničkog prava. Hrvatska javna uprava, vol.6., br.3.

Ćapeta, T. i S.Rodin (2010) Osnove prava Europske unije. Zagreb: Narodne novine. (poglavlje I. Osnovni pojmovi i koncepti prava EU, str.3-45; II.6.1. Izravni učinak direktiva – Općenito, str.60-62)

Predavanja na stranici http://www.pravo.hr/UZ/drustveno_veleuciliste/

Predavanja za izvanredne iz EUP je 10. i 11.11.2010. od 17-20,30 sati pa vrijedi otići na ta predavanja gdje će se vidjeti koja je literatura predviđena za ovaj ispit, s obzirom da se literatura non-stop mijenja - tj. nadopunjuje - trebalo bi svakako otići na predavanja.
Pozdrav i sretno

 

[martina_sk]

Ova literatura je po Vodiču kroz studij za akademsku godinu 2010/2011
EUROPSKI UPRAVNI PROSTOR I NACIONALNA UPRAVA –literatura po Vodiču kroz studij 2010/2011

Obavezna literatura:
Grupa autora (2006) Javna uprava.Nastavni materijali, Zagreb: Društveno veleučilište i Pravni fakultet. (str.347-360, 375-382, 383-391, 395-406).

Koprić Ivan, Anamarija Musa, Vedran Đulabić (2008) Europski standardi regulacije službi od općeg interesa: (kvazi) nezavisna regulacijska tijela u izgradnji modernog kapitalizma. Hrvatska javna uprava (8):3, str.647-688

Musa Anamarija (2008) Hrvatska i europski upravni prostor: Prema europskoj kvaliteti javne uprave? Pusić Eugen (ur) Hrvatska država i uprava – stanje i perspektive. Okrugli stol održan 26. i 27. ožujka 2008. u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti, Zagreb; str.171-182,

Musa Anamarija (2006) Europski standardi u pogledu službeničkog prava. Hrvatska javna uprava, vol.6., br.3.

Ćapeta, T. i S.Rodin (2010) Osnove prava Europske unije. Zagreb: Narodne novine. (poglavlje I. Osnovni pojmovi i koncepti prava EU, str.3-45; II.6.1. Izravni učinak direktiva – Općenito, str.60-62)

Predavanja na stranici http://www.pravo.hr/UZ/drustveno_veleuciliste/

Predavanja za izvanredne iz EUP je 10. i 11.11.2010. od 17-20,30 sati pa vrijedi otići na ta predavanja gdje će se vidjeti koja je literatura predviđena za ovaj ispit, s obzirom da se literatura non-stop mijenja - tj. nadopunjuje - trebalo bi svakako otići na predavanja.
Pozdrav i sretno

ma da, nesto je profa rekla da kao ne treba sve to, vec samo dvije knjige i da se treba uciti sa predavanja i prezentacija, i da ce jos staviti na internet...

 

[Otam]

Imam jedan problem s tom skriptom,kad ju skinem i kad ju zelim otvorit stalno mi se javlja neki error...kako god pokusao i sto god napravio stalno isto.

S ostalim skriptama nemam problema i sve ide normalno,dali je jos netko imao taj problem?

 

[Paris]

ma da, nesto je profa rekla da kao ne treba sve to, vec samo dvije knjige i da se treba uciti sa predavanja i prezentacija, i da ce jos staviti na internet...

Da li možda znaš koje dvije knjige. Htjela bi si skupit literaturu i krenut učit a nemam pojma dal mi je to sve potrebno onda:unsure:

 

[Zelena]

Molim malu pomoć...
Pitanje:Koja načela SIGMA postavlja vezano za drž.upravu i njenu spremnost za pristup EUP-u
Jel ovo odgovor na to pitanje?
1.djelovanje u javnom interesu-odvajanje javne i privatne sfere od presudne je važnosti te stoga javni interes mora imati prioritet i biti zaštićen od uplitanja privatnih interesa
2.depolitizacija i profesionalizacija drž.službe-odvajanje politike i uprave je nužno jer unutar javne domene postoje dva odvojena, iako međusobno povezana, djela koja počivaju na različitoj logici i izvoru legitimiteta i imaju različitu prirodu
3.odgovornost drž.službenika-zahtjev za razvojem individualne odgovornosti i napuštanjem prijašnje prakse kolektivnog odlučivanja, što uključuje jasno definiranje odgovornosti za odluke i postupke te regulaciju odgovarajućih mehanizama i njihovo provođenje u praksi
4.jasno definirana prava i obveze drž.službenika te odgovarajući stupanj zaštite službe i visine plaća
5.merit načelo-zapošljavanje i napredovanje u službi trebaju biti utemeljeni na sposobnostima, uz isključivanje mogućnosti patronaže, diskriminacije i proizvoljnosti

alu pomoć

 

[martina_sk]

Da li možda znaš koje dvije knjige. Htjela bi si skupit literaturu i krenut učit a nemam pojma dal mi je to sve potrebno onda:unsure:

a danas sam pitala profu i rekla je da je literatura sve ono sto pise u novom vodicu i da ce ona staviti na web na katedru i predavanja i nesto literature.

tko nam je jucer, tj. u srijedu predavao, kako se zove profa?

 

[krika23]

a danas sam pitala profu i rekla je da je literatura sve ono sto pise u novom vodicu i da ce ona staviti na web na katedru i predavanja i nesto literature.

tko nam je jucer, tj. u srijedu predavao, kako se zove profa?

a jel ima ko taj novi vodic? ja bih bila jako zahvalna da netko ovdje napiše :happy::happy:
jer dok je profa to govorila ja nisam stigla zapisat :frustrating::unsure:

a jel ima ko taj novi vodic? ja bih bila jako zahvalna da netko ovdje napiše :happy::happy:
jer dok je profa to govorila ja nisam stigla zapisat :frustrating::unsure:

pardon, ispricavam se, sad sam tek skužila da to piše već :laughing::tongue2::laughing::tongue2:

 

[Jadranka15]

Literatura po novom VODIČU 2010-2011 IZ EUP/201
EUROPSKI UPRAVNI PROSTOR I NACIONALNA UPRAVA –literatura po Vodiču kroz studij 2010/2011

Obavezna literatura:
Grupa autora (2006) Javna uprava.Nastavni materijali, Zagreb: Društveno veleučilište i Pravni fakultet. (str.347-360, 375-382, 383-391, 395-406).

Koprić Ivan, Anamarija Musa, Vedran Đulabić (2008) Europski standardi regulacije službi od općeg interesa: (kvazi) nezavisna regulacijska tijela u izgradnji modernog kapitalizma. Hrvatska javna uprava (8):3, str.647-688

Musa Anamarija (2008) Hrvatska i europski upravni prostor: Prema europskoj kvaliteti javne uprave? Pusić Eugen (ur) Hrvatska država i uprava – stanje i perspektive. Okrugli stol održan 26. i 27. ožujka 2008. u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti, Zagreb; str.171-182,

Musa Anamarija (2006) Europski standardi u pogledu službeničkog prava. Hrvatska javna uprava, vol.6., br.3.

Ćapeta, T. i S.Rodin (2010) Osnove prava Europske unije. Zagreb: Narodne novine. (poglavlje I. Osnovni pojmovi i koncepti prava EU, str.3-45; II.6.1. Izravni učinak direktiva – Općenito, str.60-62)

Predavanja na stranici http://www.pravo.hr/UZ/drustveno_veleuciliste/

 

[blabla]

Ćapeta, T. i S.Rodin (2010) Osnove prava Europske unije. Zagreb: Narodne novine. (poglavlje I. Osnovni pojmovi i koncepti prava EU, str.3-45; II.6.1. Izravni učinak direktiva – Općenito, str.60-62)

ima li netko ovo?

 

[Jadranka15]

Ima u Knjižnici Grada Zagreba, u Sveučilišnoj Nacionalnoj biblioteci, u fotokopiraoni u Masarykovoj i u našoj Knjižnici Pravnoga fakulteta uz predočenje indeksa košta 125,00 kuna, a u Narodnim novinama = 167,00 kuna.

Tamara Ćapeta i Siniša Rodin -(2010) Osnove prava Europske unije
SADRŽAJ KNJIGE
Predgovor  
Kratice

I. OSNOVNI POJMOVI I KONCEPTI PRAVA EU
 1. Uvod
 2. Osnovni pojmovi
 3. Osnivački ugovori
 4. Nekadašnja tri stupa EU i promjene na temelju Ugovora iz Lisabona
 5. Pravo Europske unije
 6. Izvori prava EU
6.1. Primarni i sekundarni izvori prava EU
6.2. Praksa Europskog suda kao izvor prava EU
6.3. Opća načela prava EU
6.4. Opća načela prava EU – primjer temeljnih ljudskih prava
 7. Ciljevi i vrijednosti Europske unije
 8. Zadaće, aktivnosti i ovlasti Europske unije
 9. Tipologija ovlasti Europske unije
10. Doseg prava Europske unije
11. Primjena prava EU u državama članicama
12. Institucije Europske unije
12.1. Općenito
12.2. Europski parlament
12.3. Europsko vijeće
12.4. Vijeće ministara
12.4.1. Općenito
12.4.2. Donošenje odluka u Vijeću ministara
12.5. Europska komisija
13. Zakonodavni postupci
13.1. Općenito
13.2. Redovni zakonodavni postupak
13.3. Posebni zakonodavni postupak
14. Europski sud
14.1. Organizacija ES
14.2. Suci
14.3. Nezavisni odvjetnici
14.4. Metode rada i postupak pred Europskim sudom
14.5. Nadležnosti Europskog suda
14.6. Opći sud i Službenički sud

II. PRIMJENA PRAVA EU PRED NACIONALNIM SUDOVIMA
1. Novi pravni poredak
2. Opravdanja za tvrdnju o “Novom pravnom poretku”
3. Izravni učinak
3.1. Općenito
3.2. Uvjeti za izravni učinak
3.3. Verikalni i horizontalni izravni učinak
4. Nadređenost europskog prava
5. Izravni učinak i nadređenost pred nacionalnim sudom
6. Izravni učinak direktiva
6.1. Općenito
6.2. Razvoj doktrine o izravnom učinku direktiva
6.3. Vertikalni i horizontalni učinak direktiva
6.4. Posredni ili interpretativni učinak direktiva i europskog prava općenito
6.5. Granice interpretativne obveze
6.6. Učinci direktiva – pregled
7. Posredni učinak drugih izvora prava
7.1. Posredni učinak akata bivšeg trećeg stupa
7.2. Posredni učinak i Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju
8. Odgovornost države za štetu u pravu EU
8.1. Općenito
8.2. Pojam države koja odgovara za štetu
8.3. Uvjeti za nastanak odgovornosti za štetu

III. OSNOVE UNUTARNJEG TRŽIŠTA EU
1. Uvod – tržišne slobode i njihova sudska zaštita
2. Pozitivna i negativna integracija i važnost njihovog razlikovanja za sudove
3. Kako UFEU uređuje unutarnje tržište
4. Norme UFEU o tržišnim slobodama
5. Sloboda kretanja robe
5.1. Općenito
5.2. Je li norma u dosegu čl. 34. UFEU
5.3. Tko su adresati čl. 34. UFEU
5.4. Je li norma koja je u dosegu čl. 34. UFEU opravdana
5.5. Kada osobito važni razlozi javnog interesa mogu opravdati nacionalnu normu koja ograničava slobodu kretanja robe
5.6. Analiza sukladnosti nacionalnih mjera sa čl. 34. UFEU
6. Sloboda kretanja usluga
6.1. Općenito
6.2. Sloboda kretanja usluga – temeljni koncepti prema GATS-u i pravu EU
6.2.1.Općenito
6.2.2. Ugovor u funkcioniranju Europske unije
6.2.3. Doseg pravnih pravila UFEU o slobodi kretanja usluga
6.2.4. Supsidijarnost slobode kretanja usluga
6.2.5. Opravdanja nacionalnih mjera koje ograničavaju slobodu kretanja usluga
6.2.6. Uzajamno priznanje i test proporcionalnosti
6.2.7. Odnos primarnog i sekundarnog prava

IV. PRETHODNI POSTUPAK
 1. Uvod
 2. Ugovorni temelji prethodnog postupka
 3. Predmet prethodnog postupka
 4. Svrha prethodnog postupka
 5. Učinci prethodnih odluka
 6. Na što se može odnositi pitanje nacionalnog suda
 7. Podjela uloga između nacionalnih sudova i Europskog suda
 8. Tko može pokrenuti prethodni postupak
 9. Ovlast podnošenja zahtjeva za tumačenje
10. Ovlast podnošenja zahtjeva za ocjenu valjanosti
11. Obveza podnošenja zahtjeva
12. Oslobođenje od obveze podnošenja zahtjeva za tumačenje
13. Hitni prethodni postupak (PPU)
14. Kako sastaviti zahtjev Europskom sudu

 

[danijela k]

ma nisam ni ja zapamtila jer ni ja za to nikad nisam čula uopće neznam otkud su iščupali to pitanje.ak neko nađe odgovor,pliz nek napiše...

koliko je meni poznato Komisija izrađuje mišljenje prilikom formalnog otvaranja pregovora...

 

[Jadranka15]

Što Komisija radi?
Europska komisija ima Četiri glavne uloge:
1. predlagati zakonodavstvo Parlamentu i
Vijeću;
2. upravljati i provoditi politike i proračun Unije;
3. provoditi europsko zakonodavstvo (zajedno
sa Sudom Europskih zajednica);
4. zastupati Europsku uniju na međunarodnoj razini, primjerice pregovaranjem
o sporazumima između EU-a i drugih
zemalja.

Općenito sve o Europskoj komisiji?
Europska komisija
Komisija djeluje neovisno od nacionalnih vlada. Njezin zadatak jest zastupati i podupirati interese Unije kao cjeline. Ona sastavlja prijedloge za nove europske zakone koje predstavlja Europskome parlamentu i Vijeću.


Ona je također i izvršna ruka EU-a; drugim riječima, odgovorna je za provedbu odluka Parlamenta i Vijeća. To znači upravljanje svakodnevnim poslovima Europske unije: provedba politika i programa te trošenje sredstava.
Kao i Parlament i Vijeće, Europska komisija osnovana je 1950-ih u okviru osnivačkih ugovora EU-a.

Što je Komisija?


Izraz "Komisija" rabi se na dva načina. Prvi se odnosi na muškarce i žene – po jednog iz svake države članice Unije – imenovane da upravljaju institucijom i donose odluke. Drugi se odnosi na samu instituciju i njezino osoblje.

Neformalno, imenovani članovi Komisije poznati su kao "povjerenici". Oni dolaze sa političkih pozicija u svojim zemljama u kojima su mnogi od njih bili ministri, no kao članovi Komisije posvećeni su tome da djeluju u interesu Unije kao cjeline ne prihvaćajući upute od nacionalnih vlada.

Nova Komisija imenuje se svakih pet godina, u roku od šest mjeseci od izbora za Europski parlament. Postupak je kako slijedi:

Vlade država članica zajedno se usluglase o tome koga će imenovati kao novoga predsjednika Komisije.
Imenovanog predsjednika Komisije potom odobrava Parlament.
Imenovani predsjednik Komisije, u raspravi s vladama država članica, odabire druge članove Komisije.
Novi Parlament zatim intervjuira svakoga člana i daje svoje mišljenje u vezi s cijelim sastavom. Nakon što je odobrena, nova Komisija može službeno započeti s radom.

Trajanje mandata sadašnje Komisije je do 31. listopada 2009. godine, a njezin predsjednik je José Manuel Barroso iz Portugala.

Komisija je politički odgovorna Parlamentu koji ima ovlast izglasati nepovjerenje Komisiji usvajanjem odluke o cenzuri. Pojedinačni članovi Komisije moraju dati ostavku ukoliko to od njih zatraži predsjednik, pod uvjetom da drugi povjerenici to odobravaju.

Komisija sudjeluje na svim sjednicama Parlamenta na kojima mora pojasniti i opravdati svoje politike. Ona također redovito odgovara na pisane i usmene upite zastupnika Europskoga parlamenta.

Za svakodnevno funkcioniranje Komisije odgovorni su njezini administrativni dužnosnici, stručnjaci, prevoditelji, tumači i tajničko osoblje: otprilike 25.000 europskih službenika. To se možda čini puno, no zapravo je manje od broja osoblja zaposlenoga u tipičnome gradskom vijeću srednje veličine u Europi.

Gdje je smještena Komisija?

Sjedište Komisije je u Bruxellesu (Belgija), ali ona također ima urede u Luksemburgu, zastupništva u svim državama članicama Unije te delegacije u mnogim glavnim gradovima širom svijeta.

Što Komisija radi?

Europska komisija ima četiri glavne uloge:
predlagati zakonodavstvo Parlamentu i Vijeću;
upravljati i provoditi politike i proračun Unije;
provoditi europsko zakonodavstvo (zajedno sa Sudom Europskih zajednica);
zastupati Europsku uniju na međunarodnoj razini, primjerice pregovaranjem o sporazumima između EU-a i drugih zemalja.

1. Predlaganje novoga zakonodavstva

Komisija ima "pravo inicijative". Drugim riječima, sama Komisija je odgovorna za sastavljanje prijedloga za novo europsko zakonodavstvo koje predstavlja Parlamentu i Vijeću. Ti prijedlozi moraju imati za cilj obranu interesa Unije i njezinih građana, a ne posebnih zemalja ili gospodarskih grana.

Prije nego iznese bilo kakve prijedloge, Komisija mora biti svjesna novih situacija i problema koji se razvijaju u Europi te mora razmotriti je li zakonodavstvo Unije najbolji način za njihovo rješavanje. To je razlogom zašto je Komisija u stalnome dodiru sa širokim rasponom interesnih skupina i s dva savjetodavna tijela – Europskim gospodarskim i socijalnim odborom te Odborom regija. Ona također traži mišljenja nacionalnih parlamenata i vlada.

Komisija će predložiti akciju na razini Unije jedino ako smatra da se problem ne može riješiti učinkovitije nacionalnom, regionalnom ili lokalnom akcijom. To načelo rješavanja stvari na najnižoj mogućoj razini zove se "načelo subsidijarnosti".

Ukoliko, međutim, Komisija zaključi da je potrebno zakonodavstvo EU-a, sastavlja prijedlog za koji vjeruje da će učinkovito riješiti problem i zadovoljiti najširi mogući raspon interesa. Kako bi zadovoljila tehničke detalje, Komisija se savjetuje sa stručnjacima putem svojih raznih odbora i skupina.

2. Provedba politika i proračuna EU-a

Kao izvršno tijelo Europske unije, Komisija je odgovorna za upravljanje i provedbu proračuna EU-a. Većinu tekućih troškova rade nacionalna i lokalna tijela, no Komisija je odgovorna za njihovo nadziranje – pod budnim okom Revizorskoga suda. Obje institucije imaju za cilj osigurati dobro financijsko upravljanje. Tek kada je zadovoljan godišnjim izvješćem Revizorskoga suda, Europski parlament daje Komisiji dozvolu za provedbu proračuna.

Komisija također mora upravljati politikama koje usvoje Parlament i Vijeće, kao što je zajednička poljoprivredna politika. Još jedan primjer je politika tržišnoga natjecanja, pri čemu Komisija ima ovlast dopustiti ili zabraniti spajanja tvrtki. Komisija također mora osigurati da države članice Unije ne daju subvencije svojim gospodarskim granama na način koji bi narušio konkurenciju.

3. Provedba europskoga zakonodavstva

Komisija djeluje kao "čuvar ugovora". To znači da je Komisija, zajedno sa Sudom Europskih zajednica, odgovorna da se zakonodavstvo Unije ispravno primjenjuje u svim državama članicama.

Ukoliko utvrdi da neka država EU-a ne primjenjuje zakone Unije i prema tome ne ispunjava svoje pravne obveze, Komisija poduzima korake kako bi to ispravila.

Prvo pokreće proces koji se zove "postupak protiv kršenja". To uključuje slanje službenoga pisma vladi u kojem se navodi zašto Komisija smatra da je ta zemlja prekršila zakone Unije, utvrđujući rok za slanje detaljnog odgovora Komisiji.

Ako ovaj postupak ne uspije ispraviti stvari, Komisija mora zatim uputiti predmet Sudu Europskih zajednica koji ima ovlast nametnuti kazne. Presude Suda obvezujuće su za države članice i institucije EU-a.

4. Zastupanje EU-a na međunarodnoj razini

Europska komisija je važan glasnogovornik Europske unije na međunarodnoj sceni. Ona omogućuje državama članicama da izraze "vlastiti stav" na međunarodnim forumima, kao što je Svjetska trgovačka organizacija.

Komisija je također odgovorna za pregovaranje međunarodnih sporazuma u ime Unije.

Kako je organiziran rad Komisije?

Na predsjedniku je Komisije odlučiti koji povjerenik će biti odgovoran za koje političko područje i raspodijeliti odgovornosti (ako je potrebno) tijekom trajanja mandata Komisije.

Komisija se sastaje jednom tjedno, obično srijedom, u Bruxellesu. Svaku točku na dnevnome redu predstavlja povjerenik zadužen za to političko područje, a cijeli sastav potom donosi zajedničku odluku.

Osoblje Komisije organizirano je u odjele pod nazivom "Opće uprave" (DG) i "službe" (kao što je Pravna služba). Svaka Opća uprava odgovorna je za određeno političko područje i na njezinu se čelu nalazi glavni direktor koji odgovara jednom od povjerenika. Cjelokupnu koordinaciju vrši Glavno tajništvo koje također upravlja tjednim sastancima Komisije. Na njezinu čelu nalazi se glavni tajnik koji odgovara izravno predsjedniku.

Opće uprave osmišljavaju i sastavljaju zakonodavne prijedloge, no ti prijedlozi postaju službeni tek kad ih "usvoji" Komisija na svojim tjednim sastancima.

Ograničavanje veličine Komisije

Komisija koja ima previše članova neće ispravno raditi. Komisiju trenutno čini po jedan povjerenik iz svake države članice Unije. Sada ima 27 povjerenika iz 27 država članica. U tome trenutku, Vijeće će – jednoglasnom odlukom – utvrditi maksimalan broj povjerenika. Mora ih biti manje od 27, a njihovo državljanstvo utvrdit će se sustavom rotacije koji je potpuno pravedan za sve zemlje.

 

[Zelena]

Jel netko zna odgovore na sljedeća pitanja:
1.dvije teorije o integraciji
2.najvažnije upravne doktorine
3.jasno definirana prava i obveze drž.službenika
4.kako dolazi do inzistiranja na kvaliteti javne uprave
5.kakva je arhitektura EU
6.važnost javnih službi kao komponenta eur.građ.modela
7.neofunkcionalizam i governmentalizam
8.demokratska kontrola europskog suda
9.tko imenuje, način izbora Visokog povjerenika za vanjsku i sigurnosnu politiku EU
10.razlozi integracije 50ih
11.razlozi sprečavanja institucionalizacije EUp-a
12.uloga SAD-a na EUp
13.vrste zakonodavnih postupaka u kojima sudjeluje Europski parlament

 

[Eriatarka]

Ima li koja dobra duša da mi pošalje Obivaninu skriptu putem maila. Naime, ne mogu je skinuti iz meni nepoznatog razloga. Molim da mi se javi putem pp-a, što prije!!!
Hvala unaprijed!

 

[martina_sk]

evo napokon je musa objavila tocnu literaturu na web.

ISPITNA LITERATURA

Obavezna literatura
1. Grupa autora (2006) Javna uprava. Nastavni materijali. Zagreb: Društveno veleučilište i Pravni fakultet. (str. 347-360, 375-382, 383-391, 395-406).
2. Koprić, Ivan, Anamarija Musa, Vedran Đulabić (2008) Europski standardi regulacije službi od općeg interesa: (kvazi) nezavisna regulacijska tijela u izgradnji modernog kapitalizma. Hrvatska javna uprava (8):3, str. 647-688
3. Musa, Anamarija (2008) Hrvatska i europski upravni prostor: Prema europskoj kvaliteti javne uprave? U Pusić, Eugen (ur.) Hrvatska država i uprava – stanje i perspektive. Okrugli stol održan 26. i 27. ožujka 2008. u Hrvatskoj akademija znanosti i umjetnosti. Zagreb; str. 171-182
4. Musa, Anamarija (2006) Europski standardi u pogledu službeničkog prava. Hrvatska javna uprava, vol. 6., br. 3., str. 91-106
5. Koprić, Ivan (2009) Kritična važnost kapaciteta javna uprave za pridruživanje Hrvatske Europskoj uniji: jesu li važnije političke zapreke ili upravne mogućnosti? Zbornik referata III. Konferencije Hrvatski javna sector, Opatija, 2-3. travnja 2009.
6. Ćapeta, T. i S. Rodin (2010) Osnove prava Europske unije. Zagreb: Narodne novine. (poglavlje I. Osnovni pojmovi i koncepti prava EU, str. 3-45; II.6.1 Izravni učinak direktiva - Općenito, str. 60-62)
7. predavanja na stranici http://www.pravo.hr/UZ/drustveno_veleuciliste/dokumenti

Napomena: literatura pod rednim brojevima 2-5 objavljena je u pdf formatu na stranici http://www.pravo.hr/UZ/drustveno_veleuciliste/dokumenti

 

[vlatkap]

imam hrpu pitanja koja me malo muče pa bi molila nekog da mi to malo pojasni tj. odgovori na njih..

1. koji su razlozi nastanka dobre vladavine ( da li samo loši učinci menađerskih reformi ili ima još razloga )
2. koje javne službe razlikuje bijela knjiga i objasni razliku
3. razlika između službi od općeg interesa i službi od ekonomskog interesa
4. koja je važnost javnih službi kao komponenata europ. građanskog modela
5. načela sigme
6. načela bijele knjige
7. bijela knjiga o javnoj upravi u EU
8. koje su 2 uprav. reforme koje utjeću na kvalitetu uprave
9. okvir upravne reforme
10. provedba reforme
11. koje su države u pretpristupnim pregovorima
12. koja je razlika između zakonod. procedura u kojima sudjeluje europ. parlament
13. što čini eup
14. kad je nastao eup
15. koji su razlozi nastanka eup-a
16. poredaj po važnosti i donositeljima izvore prava EU

 

[lila_887]

evo napokon je musa objavila tocnu literaturu na web.

ISPITNA LITERATURA

Obavezna literatura
1. Grupa autora (2006) Javna uprava. Nastavni materijali. Zagreb: Društveno veleučilište i Pravni fakultet. (str. 347-360, 375-382, 383-391, 395-406).
2. Koprić, Ivan, Anamarija Musa, Vedran Đulabić (2008) Europski standardi regulacije službi od općeg interesa: (kvazi) nezavisna regulacijska tijela u izgradnji modernog kapitalizma. Hrvatska javna uprava (8):3, str. 647-688
3. Musa, Anamarija (2008) Hrvatska i europski upravni prostor: Prema europskoj kvaliteti javne uprave? U Pusić, Eugen (ur.) Hrvatska država i uprava – stanje i perspektive. Okrugli stol održan 26. i 27. ožujka 2008. u Hrvatskoj akademija znanosti i umjetnosti. Zagreb; str. 171-182
4. Musa, Anamarija (2006) Europski standardi u pogledu službeničkog prava. Hrvatska javna uprava, vol. 6., br. 3., str. 91-106
5. Koprić, Ivan (2009) Kritična važnost kapaciteta javna uprave za pridruživanje Hrvatske Europskoj uniji: jesu li važnije političke zapreke ili upravne mogućnosti? Zbornik referata III. Konferencije Hrvatski javna sector, Opatija, 2-3. travnja 2009.
6. Ćapeta, T. i S. Rodin (2010) Osnove prava Europske unije. Zagreb: Narodne novine. (poglavlje I. Osnovni pojmovi i koncepti prava EU, str. 3-45; II.6.1 Izravni učinak direktiva - Općenito, str. 60-62)
7. predavanja na stranici http://www.pravo.hr/UZ/drustveno_veleuciliste/dokumenti

Napomena: literatura pod rednim brojevima 2-5 objavljena je u pdf formatu na stranici http://www.pravo.hr/UZ/drustveno_veleuciliste/dokumenti

znači to bi trebala biti literatura za ovu ak. godinu... nisam u toku a tek se upoznajem s ovim predmetom tj. za sad samo znam njegov naziv al nisam još stigla čitati sve postove.. pa samo da mi neka dobra duša to potvrdi da znam?!

i zanima me još da li se isplati otić na predavanja sad u sri. i čet. za izvanredne studente budući da su samo dva dana predavanja?? mislim to mi je stvarno nekak malo, ko da nisu mogli još bar jedan dan nadodati pa da bude tri... to nije puno a vjerujem da bi opet studentima puno značilo...
ili da se ne mučim sa tim predavnjima (i financijski između ostalog) budući da nisam iz Zg, a nit radim u Zg, pa da samo nakon posla odem do predavanja, što kažete vi koji imate iskustva sa ovim predmetom? !!

 

[martina_sk]

znači to bi trebala biti literatura za ovu ak. godinu... nisam u toku a tek se upoznajem s ovim predmetom tj. za sad samo znam njegov naziv al nisam još stigla čitati sve postove.. pa samo da mi neka dobra duša to potvrdi da znam?!

i zanima me još da li se isplati otić na predavanja sad u sri. i čet. za izvanredne studente budući da su samo dva dana predavanja?? mislim to mi je stvarno nekak malo, ko da nisu mogli još bar jedan dan nadodati pa da bude tri... to nije puno a vjerujem da bi opet studentima puno značilo...
ili da se ne mučim sa tim predavnjima (i financijski između ostalog) budući da nisam iz Zg, a nit radim u Zg, pa da samo nakon posla odem do predavanja, što kažete vi koji imate iskustva sa ovim predmetom? !!

opet znam samo za literaturu. :happy: to je sigurno za ovu godinu, neki dan je to profa objavila na katedri.
a mislim da ti se isplati skinuti nova predavanja s katedre, da je s njih dobro ponavljati i da su u njima najnovije informacije.

 

[TIHANA K]

Da li netko zna kad je ispit 16. i da li moze netko popis objavit tu da vidim jel sam na popisu,jer ne mogu otvorit stranicu? molila bi vas da mi pomognete