AdBlock Detected

Sure, ad-blocking software does a great job at blocking ads, but it also blocks some useful and important features of our website. For the best possible site experience please take a moment to disable your AdBlocker.

  • Važna obavijest 30.11.2024.
    Forumom upravlja novi team studenata

    Postojeće registracije se odobrene.
    Nove registracije su OMOGUĆENE
    Nova adresa za slanje skripti je [email protected]

    Svoje skripte ili skripte koje ste dobili u razmjeni s ostalim kolegama, a kojih nema u našoj bogatoj Skriptarnici foruma pošaljite nam na gornju e-adresu.

    Ne zaboravite se aktivno uključiti u razmjenu iskustava i zanja na forumu.

Europski upravni prostor i nacionalna uprava

Jadranka15

Znam ponešto o upravi. Umjerno aktivan član.
Svu literaturu za EUP imaš na web stranici Pravnoga fakulteta - Katedra za upravnu znanost, te se služi internetom EnterEuropa i pitanjima sa ovoga foruma, imaš na web stranici Priručnik za EU za državne službenike, a možeš se koristiti i knjigom Osnove prava Europske unije u kojoj ima sve što te zanima u svezi ispita, ali je sve na jednom mjestu.


Knjige – Tamara Ćapeta i Siniša Rodin:
Osnove prava Europske unije

SADRŽAJ KNJIGE
 Predgovor
Kratice
I. OSNOVNI POJMOVI I KONCEPTI PRAVA EU
1. Uvod 
2.   Osnovni pojmovi
3. Osnivački ugovori 
4. Nekadašnja tri stupa EU i  promjene na temelju Ugovora iz Lisabona
5. Pravo Europske unije 
6.   Izvori prava EU
6.1. Primarni i sekundarni izvori prava EU
6.2. Praksa Europskog suda kao izvor prava EU
6.3. Opća načela prava EU
6.4. Opća načela prava EU – primjer temeljnih ljudskih prava
7. Ciljevi i  vrijednosti Europske unije
8. Zadaće, aktivnosti i ovlasti Europske unije 
9. Tipologija ovlasti Europske unije 
10. Doseg prava Europske unije
11. Primjena prava EU u državama članicama
12. Institucije Europske unije
12.1. Općenito
12.2. Europski parlament
12.3. Europsko vijeće
12.4. Vijeće ministara
12.4.1. Općenito
12.4.2. Donošenje odluka u Vijeću ministara
12.5. Europska komisija
13. Zakonodavni postupci
13.1. Općenito
13.2. Redovni zakonodavni postupak
13.3. Posebni zakonodavni postupak
14. Europski sud
14.1. Organizacija ES
14.2. Suci
14.3. Nezavisni odvjetnici
14.4. Metode rada i postupak pred Europskim sudom
14.5. Nadležnosti Europskog suda
14.6. Opći sud i Službenički sud
II. PRIMJENA PRAVA EU PRED NACIONALNIM SUDOVIMA
1. Novi pravni poredak
2. Opravdanja za tvrdnju o “Novom pravnom poretku”
3. Izravni učinak
3.1. Općenito
3.2. Uvjeti za izravni učinak
3.3. Verikalni i horizontalni izravni učinak
4. Nadređenost europskog prava
5. Izravni učinak i nadređenost pred nacionalnim sudom
6. Izravni učinak direktiva
6.1. Općenito
6.2. Razvoj doktrine o izravnom učinku direktiva
6.3. Vertikalni i horizontalni učinak direktiva
6.4. Posredni ili interpretativni učinak direktiva i europskog prava općenito
6.5. Granice interpretativne obveze
6.6. Učinci direktiva – pregled
7. Posredni učinak drugih izvora prava
7.1. Posredni učinak akata bivšeg trećeg stupa
7.2. Posredni učinak i Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju
8. Odgovornost države za štetu u pravu EU
8.1. Općenito
8.2. Pojam države koja odgovara za štetu
8.3. Uvjeti za nastanak odgovornosti za štetu
III. OSNOVE UNUTARNJEG TRŽIŠTA EU
1. Uvod – tržišne slobode i njihova sudska zaštita
2. Pozitivna i negativna integracija i važnost njihovog razlikovanja za sudove
3. Kako UFEU uređuje unutarnje tržište
4. Norme UFEU o tržišnim slobodama
5. Sloboda kretanja robe
5.1. Općenito
5.2. Je li norma u dosegu čl. 34. UFEU
5.3. Tko su adresati čl. 34. UFEU
5.4. Je li norma koja je u dosegu čl. 34. UFEU opravdana
5.5. Kada osobito važni razlozi javnog interesa mogu opravdati nacionalnu normu koja ograničava slobodu kretanja robe
5.6. Analiza sukladnosti nacionalnih mjera sa čl. 34. UFEU
6. Sloboda kretanja usluga
6.1. Općenito
6.2. Sloboda kretanja usluga – temeljni koncepti prema GATS-u i pravu EU
6.2.1.Općenito
6.2.2. Ugovor u funkcioniranju Europske unije
6.2.3. Doseg pravnih pravila UFEU o slobodi kretanja usluga
6.2.4. Supsidijarnost slobode kretanja usluga
6.2.5. Opravdanja nacionalnih mjera koje ograničavaju slobodu kretanja usluga
6.2.6. Uzajamno priznanje i test proporcionalnosti
6.2.7. Odnos primarnog i sekundarnog prava
IV. PRETHODNI POSTUPAK
1. Uvod 
2. Ugovorni temelji  prethodnog postupka
3. Predmet prethodnog postupka 
4. Svrha  prethodnog postupka
5. Učinci prethodnih odluka 
6. Na što se može  odnositi pitanje nacionalnog suda
7. Podjela uloga između nacionalnih  sudova i Europskog suda
8. Tko može pokrenuti prethodni postupak 
9. Ovlast podnošenja zahtjeva za tumačenje 
10. Ovlast podnošenja zahtjeva za ocjenu valjanosti
11. Obveza podnošenja zahtjeva
12. Oslobođenje od obveze podnošenja zahtjeva za tumačenje
13. Hitni prethodni postupak (PPU)
14. Kako sastaviti zahtjev Europskom sudu

PRILOG – Informativna uputa Europskog suda
 

aruzic

Mladi član foruma kojeg zanima uprava
Svu literaturu za EUP imaš na web stranici Pravnoga fakulteta - Katedra za upravnu znanost, te se služi internetom EnterEuropa i pitanjima sa ovoga foruma, imaš na web stranici Priručnik za EU za državne službenike, a možeš se koristiti i knjigom Osnove prava Europske unije u kojoj ima sve što te zanima u svezi ispita, ali je sve na jednom mjestu.


Knjige – Tamara Ćapeta i Siniša Rodin:
Osnove prava Europske unije

SADRŽAJ KNJIGE
 Predgovor
Kratice
I. OSNOVNI POJMOVI I KONCEPTI PRAVA EU
1. Uvod 
2.   Osnovni pojmovi
3. Osnivački ugovori 
4. Nekadašnja tri stupa EU i  promjene na temelju Ugovora iz Lisabona
5. Pravo Europske unije 
6.   Izvori prava EU
6.1. Primarni i sekundarni izvori prava EU
6.2. Praksa Europskog suda kao izvor prava EU
6.3. Opća načela prava EU
6.4. Opća načela prava EU – primjer temeljnih ljudskih prava
7. Ciljevi i  vrijednosti Europske unije
8. Zadaće, aktivnosti i ovlasti Europske unije 
9. Tipologija ovlasti Europske unije 
10. Doseg prava Europske unije
11. Primjena prava EU u državama članicama
12. Institucije Europske unije
12.1. Općenito
12.2. Europski parlament
12.3. Europsko vijeće
12.4. Vijeće ministara
12.4.1. Općenito
12.4.2. Donošenje odluka u Vijeću ministara
12.5. Europska komisija
13. Zakonodavni postupci
13.1. Općenito
13.2. Redovni zakonodavni postupak
13.3. Posebni zakonodavni postupak
14. Europski sud
14.1. Organizacija ES
14.2. Suci
14.3. Nezavisni odvjetnici
14.4. Metode rada i postupak pred Europskim sudom
14.5. Nadležnosti Europskog suda
14.6. Opći sud i Službenički sud
II. PRIMJENA PRAVA EU PRED NACIONALNIM SUDOVIMA
1. Novi pravni poredak
2. Opravdanja za tvrdnju o “Novom pravnom poretku”
3. Izravni učinak
3.1. Općenito
3.2. Uvjeti za izravni učinak
3.3. Verikalni i horizontalni izravni učinak
4. Nadređenost europskog prava
5. Izravni učinak i nadređenost pred nacionalnim sudom
6. Izravni učinak direktiva
6.1. Općenito
6.2. Razvoj doktrine o izravnom učinku direktiva
6.3. Vertikalni i horizontalni učinak direktiva
6.4. Posredni ili interpretativni učinak direktiva i europskog prava općenito
6.5. Granice interpretativne obveze
6.6. Učinci direktiva – pregled
7. Posredni učinak drugih izvora prava
7.1. Posredni učinak akata bivšeg trećeg stupa
7.2. Posredni učinak i Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju
8. Odgovornost države za štetu u pravu EU
8.1. Općenito
8.2. Pojam države koja odgovara za štetu
8.3. Uvjeti za nastanak odgovornosti za štetu
III. OSNOVE UNUTARNJEG TRŽIŠTA EU
1. Uvod – tržišne slobode i njihova sudska zaštita
2. Pozitivna i negativna integracija i važnost njihovog razlikovanja za sudove
3. Kako UFEU uređuje unutarnje tržište
4. Norme UFEU o tržišnim slobodama
5. Sloboda kretanja robe
5.1. Općenito
5.2. Je li norma u dosegu čl. 34. UFEU
5.3. Tko su adresati čl. 34. UFEU
5.4. Je li norma koja je u dosegu čl. 34. UFEU opravdana
5.5. Kada osobito važni razlozi javnog interesa mogu opravdati nacionalnu normu koja ograničava slobodu kretanja robe
5.6. Analiza sukladnosti nacionalnih mjera sa čl. 34. UFEU
6. Sloboda kretanja usluga
6.1. Općenito
6.2. Sloboda kretanja usluga – temeljni koncepti prema GATS-u i pravu EU
6.2.1.Općenito
6.2.2. Ugovor u funkcioniranju Europske unije
6.2.3. Doseg pravnih pravila UFEU o slobodi kretanja usluga
6.2.4. Supsidijarnost slobode kretanja usluga
6.2.5. Opravdanja nacionalnih mjera koje ograničavaju slobodu kretanja usluga
6.2.6. Uzajamno priznanje i test proporcionalnosti
6.2.7. Odnos primarnog i sekundarnog prava
IV. PRETHODNI POSTUPAK
1. Uvod 
2. Ugovorni temelji  prethodnog postupka
3. Predmet prethodnog postupka 
4. Svrha  prethodnog postupka
5. Učinci prethodnih odluka 
6. Na što se može  odnositi pitanje nacionalnog suda
7. Podjela uloga između nacionalnih  sudova i Europskog suda
8. Tko može pokrenuti prethodni postupak 
9. Ovlast podnošenja zahtjeva za tumačenje 
10. Ovlast podnošenja zahtjeva za ocjenu valjanosti
11. Obveza podnošenja zahtjeva
12. Oslobođenje od obveze podnošenja zahtjeva za tumačenje
13. Hitni prethodni postupak (PPU)
14. Kako sastaviti zahtjev Europskom sudu

PRILOG – Informativna uputa Europskog suda
gdje se nabavi knjiga?
 

Jadranka15

Znam ponešto o upravi. Umjerno aktivan član.
Ima je u Narodnim novinama cijena je 167,00 kuna ili uz indeks možeš ju nabaviti po jeftinijoj cijeni od 125,00 kuna u knjižari Pravnoga fakulteta, ili možeš si neke dijelove fotokopirati u Sveučilišnoj Nacionalnoj biblioteci, ili Knjižnici Grada Zagreba na Glavnom kolodvoru. U svakom slučaju u toj knjizi ima sve na svom mjestu, jer je koma učiti iz natuknica i prikupljenih informacija na internetu.Knjiga se može koristiti i za daljnje smjerove u III godini.
 

hrgolina

Znam ponešto o upravi. Umjerno aktivan član.
molila bih pomoć ako netko zna...
1.od čega se sastoji pravni sustav eu?
2.zakonski i podzakonski akti prema lis ugovoru?
3.eupan?
4.europeizacija?
 

Jadranka15

Znam ponešto o upravi. Umjerno aktivan član.
1. Od čega se sastoji pravni sustav eu
Pravni sustav Europske unije, utemeljen na Osnivačkim ugovorima EU, specifičan je jer nema značajke pravnih sustava država članica, ali ni značajke sustava međunarodnih organizacija. Stoga ga se najčešće predstavlja kao pravni sustav sui generis, koji se razvijao i prilagođavao potrebama i specifičnostima europske integracije, a taj proces traje i danas. Ugovori na kojima se temelji proces integracije u Europi (Ugovor o EU, Ugovor o EZ-u i Ugovor o Euratomu) istodobno su međunarodni ugovori i akti ustavne naravi za pravni poredak Unije. Do tzv. konstitucionalizacije Ugovora došlo je na inicijativu Europskoga suda. Ona podrazumijeva da Osnivački ugovori za pravni poredak EU predstavljaju normu prepoznavanja, tj. pravilo prema kojem se ocjenjuje koje vrste pravnih normi važe u kontekstu tog pravnog poretka. Mjerila vrijednosti tog pravnog poretka postoje, dakle, unutar samog poretka, a nisu vanjska mjerila. Budući da Osnivački ugovori već predstavljaju akt ustavnog karaktera za pravni poredak EU, novi temeljni akt pod nazivom Ugovor kojim se uspostavlja europski Ustav (pdf), (Provisional consolidated version of the draft Treaty establishing a Constitution for Europe, CIG 86/04, 25. lipnja 2004.) čije je usvajanju u tijeku, neće predstavljati bitnu kvalitativnu promjenu u pravnom sustavu EU. Međutim, formaliziranje statusa Osnivačkih ugovora kao ustavne povelje imat će važnu ulogu u percepciji Unije kao jedinstvenog aktera koji je nešto više od međunarodne organizacije, kako na međunarodnoj razini, tako i među njezinim građanima.

Konstitucionalizacija Ugovora omogućila je odvajanje pravnog sustava EU od sustava država članica. Taj je sustav autonoman u odnosu na pravne sustave država članica EU, jer ne ovisi o načelima tih sustava ni u nastanku niti u načinu primjene, već posjeduje i razvija vlastita pravila. On je, međutim, ovisan o nacionalnim pravnim sustavima, posebice u pogledu primjene pravnih normi, jer se gotovo sva pravila nastala na europskoj razini primjenjuje putem postojećih institucija u državama članicama.

Iako govorimo o pravnom sustavu EU valja naglasiti da on nije jedinstven pravni sustav. Naime, sustav uspostavljen u okvirima Europskih zajednica različit je od sustava u okviru ostalih dvaju stupova EU: zajedničke vanjske i sigurnosne politike i policijske i pravosudne suradnje u kaznenim stvarima. Naime, dok sustav EZ-a obilježava nadnacionalnost, kako u pogledu nastanka prava tako i u pogledu njegove primjene, pravni je sustav druga dva stupa sličniji klasičnom međunarodnom pravu. Autonomija država članica, i regulatorna i provedbena, bitno je ograničena u nadnacionalnom stupu Unije, dok su u druga dva stupa države članice i dalje u mogućnosti kontrolirati donošenje i provođenje pravnih pravila

2. zakonski i podzakonski akti prema lisabonskom ugovoru
Lisabonski ugovor
Izvori prava:
I. STUP
1. Uredbe
2. Direktive
3. Odluke
4. Preporuke
5. Mišljenja

II. STUP
1. Opće smjernice
2. Zajedničke odrednice
3. Odluke
4. Međunarodni ugovori
5. Zajednički pristup

3.EUPAN mrežu čine zemlje članica EU,
4. Europeizacija
Europeizacija javne uprave - reforma javne uprave
Uvid u suvremene upravne doktrine te u upravne reforme u komparativnoj perspektivi. Naglašavanje uloge suvremene informacijsko-komunikacijske tehnologije i očekivanja građana (uprava okrenuta građanima). Stjecanje tehnoloških kompetencija u upravnoj reformi: oblikovanje strategija, provedba funkcionalnog pregleda, analiza i slaganje reformskih mjera, predviđanje i vrednovanje učinaka reforme, itd. Naglasak na europeizaciji, decentralizaciji i primjeni ICT-a u hrvatskoj javnoj upravi.

Sadržaj:

Promjene u suvremenim upravnim doktrinama: od novog javnog menadžmenta prema dobrom upravljanju. Tehnološki okvir za ostvarenje doktrina, interesa i vrijednosti u javnoj upravi.
Weberijanski model javne uprave, pravna država i suvremene upravne reforme. Reforme u drugim zemljama kratki komparativni pregled. Funkcionalni pregledi kao glavna metoda reforme uprave u tranzicijskim zemljama. Tehnološki napredak i primjena novih tehnologija u javnoj upravi prema e-upravi. Uloga građana.
Menadžerske reforme i njihovi učinci (strukturalni, funkcionalni, personalni i drugi).
Europeizacija i europski upravni standardi. Europski upravni prostor. Uloga Sigme-OECD i drugih međunarodnih organizacija.
Europeizacija i modernizacija hrvatske javne uprave. Strategija reforme. Reformske mjere: strukturalne, funkcionalne i personalne. Decentralizacija. Oblikovanje i ostvarenje koncepta e-uprave u hrvatskoj javnoj upravi: od e-uprave prema e-javnim službama, e-lokalnoj demokraciji i e-upravljanju.
Ciljne skupine:
Svi službenici i upravni rukovoditelji, uključujući oblikovatelje e-usluga.

Ishodi učenja:

razumijevanje suvremenih upravnih doktrina novog javnog menadžmenta i dobrog upravljanja,
poznavanje upravnih reformi u drugim europskim zemljama, uključujući razloge i učinke tih reformi,
procjena glavnih problema i potreba za reformom hrvatske javne uprave,
analiza mjera reforme hrvatske javne uprave,
sudjelovanje u oblikovanju skupa reformskih mjera prikladnih za hrvatsku upravu s posebnim naglaskom na pitanja e-upravljanja,
 

hrgolina

Znam ponešto o upravi. Umjerno aktivan član.
evo još samo ako netko ovo zna bila bih mu jakaaaaaaaako zahvalna:
1. 3 strukturalna elementa reg agencija?
2.na kojim se načelima razvija eupan? jel se tu misli na-načelo pravne sigurnosti i predvidivosti, načelo otvorenosti i transparentnosti, načelo odgovornosti, načelo efikasnosti i učinkovitosti.
3.načela javnih službenika?
 

Jadranka15

Znam ponešto o upravi. Umjerno aktivan član.
3 strukturalna elementa reg agencija?

ovo pitanje je već obrađeno u prijašnjim postovima i to koliko se ja sjećam jako dobro je odgovoreno i to pitanje je bilo na ispitu u 6 mjesecu ili nešto prije

2. našla sam u svojoj skripti malo opširno o EUPANU, vjerujem da će Ti pomoći

Kvaliteta u europskom upravnom prostoru

U Europskoj uniji pitanje kvalitete javne uprave dolazi na dnevni red sastanaka Europske mreže javne uprave (EUPAN), a koji se redovito održavaju na kraju svakog predsjedavanja Unijom (tj. dva puta godišnje). EUPAN je neformalna mreža ministara za javnu upravu u državama članicama EU i Europske komisije (a na kojima sudjeluju i ministri zemalja kandidata) sa svrhom olakšavanja implementacije Lisabonske strategije, smještanja građanina u središte javnog upravljanja, i to putem djelovanja u različitim područjima (ljudski potencijali, inovacija, kvaliteta, e-uprava) i s različitim akterima, a kako bi se povećala efikasnost i orijentacija na korisnike u europskim javnim službama. EUPAN tako predstavlja forum za razmjenu iskustava i mišljenja, dobre prakse i poboljšanja kvalitete nacionalnih javnih uprava te općenito modernizacije uprave te tako postaje izvorište diskurzivne konvergencije. [3]

Tema kvalitete javne uprave prvi put je stavljena na dnevni red za vrijeme irskog predsjedavanja 1996. godine pod motom Improving Quality in Public Service Delivery (Poboljšanje kvalitete u pružanju javnih usluga), a nastavlja se 1997. pod predsjedanjem Nizozemske kada je EIPA – Europski institut za javnu upravu izradila je studiju o kvaliteti uprave. Luksemburško predsjedanje 1997. stavlja u središte odnos građana i uprave, a Britansko 1999. se orijentira na dimenziju upotrebe informacijsko-komunikacijske tehnologije. Značajan korak u smjeru razvoja modela kvalitete napravljen je pod predsjedanjem Austrije 1998. kada je pod utjecajem višegodišnjeg iskustva zemalja njemačkog govornog područja i nagrade koju dodjeljuje Speyer Hochschule für Verwaltungswissenschaften ponuđena ideja za uspostavljanje Europske nagrade za kvalitetu javne uprave. Istovremeno je donesena odluka o razvoju instrumenta kojemu je cilj poboljšati kvalitetu javnog menadžmenta po uzoru na široko rasprostranjen EFQM model, ali s ciljem prilagodbe kontekstu javne uprave. Takav model bi se trebao koristiti u javnom sektoru kao sredstvo organizacijskog samoocjenjivanja i detektor problematičnih aspekata organizacije. Zadatak razrade ideje pripao je jednoj od četiri radne skupine EUPAN-a – Innovative Public Service Group (Skupina za inovaciju u javnom sektoru) koja je sastavljena od stručnjaka iz EIPA-e, Škole iz Speyera i eksperata za EFQM, zajedno s nacionalnim ekspertima. Posljedice te ministarske deklaracije u idućih deset godina su dvostruke i predstavljaju primjer konvergencije djelovanja odnosno praktične konvergencije.

Prvo, počevši od 2000. godine svake dvije godine održava se Europska konferencija za kvalitetu na kojoj se predstavljaju slučajevi najbolje prakse, a na kojima sudjeluje oko 1200 organizacija: Tako su do sada održane četiri konferencije – 2000. godine u Lisabonu, 2002. godine u Kopenhagenu, 2004. godine u Rotterdamu te 2006. godine u Tampereu, dok je peta konferencija predviđena za listopad 2008. u Pariz. Ideja o dodjeljivanju nagrade za kvalitetu još uvijek se smatra preuranjenom pa se konferencije za sada orijentiraju na prezentaciju slučajeva najbolje prakse i razmatranje inicijativa. Na posljednjoj konferenciji održanoj u Tampereu, Finska, u rujnu 2006. godine glavne teme odnosile su se na izradu strategija, ostvarenje produktivnosti, responsivnost te upravljanje organizacijskim znanjem.

Drugo, razvijen je TQM model za organizacije javnog sektora – Common Assessment Framework (Zajednički okvir za ocjenjivanje organizacija javnog sektora; dalje CAF), čija je uloga poslužiti kao menadžersko sredstvo za jačanje kvalitete i poticaj za stvaranje akcijskog plana za poboljšanje funkcioniranja organizacije. Pilot verzija CAF-a predstavljena je na 1. konferenciji o kvaliteti, a na temelju upotrebe stvorene su poboljšanje verzije (2. verzija 2002., 3. verzija 2006. na temelju iskustva oko 900 korisnika). CAF predstavlja besplatan, jednostavan i lako upotrebljiv mjerni instrument kojim se ocjenjuje učinkovitost i uspješnost organizacije, a koji je konstruiran u obliku upitnika.

Njegova bitna karakteristika jest samoocjenjivanje koje doprinosi izgradnji specifične organizacijske kulture jer u njemu sudjeluju sve skupine zaposlenih u organizaciji što povoljno djeluje na stupanj informiranosti i komuniciranja. CAF se može koristiti u svim vrstama organizacija (od organizacija državne uprave, regionalne i lokalne samouprave, javnih službi gospodarskog i negospodarskog karaktera; velike i male organizacije; dijelove organizacija) te u svakom kontekstu – kao dio opće reforme ili kao osnova za ciljano poboljšanje uprave ili pojedine organizacije. Kao glavne svrhe CAF-a ističe se slijedeće: (1) uzeti u obzir specifične značajke organizacija javnog sektora; (2) služiti kao sredstvo za poboljšanje djelovanja organizacije; (3) predstavljati most između raznih modela koji se koriste u okviru menadžmenta kvalitete; te (4) olakšati benchmarking organizacija javnog sektora (v. Staes i Thijs, 2005).

CAF se sastoji od 9 područja (kriterija; v. sliku 1) koji su razrađeni u ukupno 28 sub-kriterija, a koji su zatim specificirani kroz 10-ak potpitanja. Područja koja CAF analizira su slijedeća: vodstvo, strategija i planiranje, upravljanje ljudskim potencijalima, partnerstvo i resursi, upravljanje procesima i reformom, te četiri aspekta rezultata: orijentacija na korisnike odnosno građane, ljudi, društveni rezultati te ključni rezultati izvedbe. Sustav bodovanja razrađen je tako da se mogu identificirati slabe točke u organizaciji kao i one u kojima je organizacija osobito uspješna, a koje mogu poslužiti kao osnova za širenje dobre prakse. Na temelju dobivenih bodova izrađuje se akcijski plan za poboljšanje funkcioniranja organizacije. Korisnici CAF-a okupljaju se na CAF Korisničkim danima (CAF Users Events) na kojima razmjenjuju dobru praksu te iskustva u unaprjeđenju organizacija.

Istraživanja su pokazala (Staes i Thijjs, 2005; EIPA, 2005) da su neki od razloga primjene CAF-a identifikacija jakih i slabih točaka u organizaciji, 'skeniranje' organizacije i stvaranje polazne točke za programe reorganizacije i poboljšanja, sudjelovanje u konferencijama za kvalitetu, jačanje svijesti o važnosti kvalitete, ali i pritisak od strane višeg menadžmenta. Također, kao konkretna poboljšanja uslijed primjene CAF-a ispitanici navode doprinos strateškom planiranju organizacije; stvaranje cjelovitog akcijskog plana; primjenu istraživanja na zaposlene; poboljšanje radnog procesa, kvalitete vodstva, menadžmenta znanja; bolju primjena sredstava ULJP-a i financijskog menadžmenta, bolje upravljanje imovinom organizacije, i sl.

3. Načela javnih službenika - vidi veliki članak o tome SIGMA OBVEZE I STEGA DRŽAVNIH SLUŽBENIKA I ETIČKI KODEKS DRŽAVNIH SLUŽBENIKA
ETIČKI KODEKS
DRŽAVNIH SLUŽBENIKA
(„NN“ br: NN 49/06 i 134/08.)

Nadam se da sam pomogla
 

kkaliope

Znam ponešto o upravi. Umjerno aktivan član.
Pozdrav,

Molim malu pomoć...
Vezano za sigmu...
Ponavljaju se pitanja koja se odnose na uvjete koje mora ispunjavati drž uprava i zemlje kandidati...
Gledam po literaturi pa me malo buni...to je isto ili nije...tj. dal se na zemlju kandidata odnosi: vladavina prava, otvorenost i transpar., odgovornost, efikasnost i učinkovitost a na drž upravu: djelovanje u javnom interesu, depoltiizacija, odgovorost drž službenika, merit-načelo...

Ili je tu nešto drugo u pitanju...

Molim ako netko zna o čemu govorim da mi pomogne...
hvala
 

Tihana I.

Znam ponešto o upravi. Umjerno aktivan član.
Pozdrav,

Molim malu pomoć...
Vezano za sigmu...
Ponavljaju se pitanja koja se odnose na uvjete koje mora ispunjavati drž uprava i zemlje kandidati...
Gledam po literaturi pa me malo buni...to je isto ili nije...tj. dal se na zemlju kandidata odnosi: vladavina prava, otvorenost i transpar., odgovornost, efikasnost i učinkovitost a na drž upravu: djelovanje u javnom interesu, depoltiizacija, odgovorost drž službenika, merit-načelo...

Ili je tu nešto drugo u pitanju...

Molim ako netko zna o čemu govorim da mi pomogne...
hvala
tako je kak si napisala...
 

Marinica

Znam ponešto o upravi. Umjerno aktivan član.
evo ljudi ja se vratila s mora i od drugog tjedna se primam knjige i to upravo eup-a
budući da mi je ovo prvi kontakt sa ovim ispitom molila bi neke općenite informacije? iz čega učiti? koliko dugo? i slično
puno hvala
 

chasei

Znam ponešto o upravi. Umjerno aktivan član.
evo ljudi ja se vratila s mora i od drugog tjedna se primam knjige i to upravo eup-a
budući da mi je ovo prvi kontakt sa ovim ispitom molila bi neke općenite informacije? iz čega učiti? koliko dugo? i slično
puno hvala
2 tjedna učenja je dosta
 

selma

Magistar foruma, a i uprave. Aktivan član.
Ljudiii, jel zna tko gdje se nalaze baš one prezentacije iz eupa na stranici Prav.fakulteta?!
 

hrgolina

Znam ponešto o upravi. Umjerno aktivan član.
iz čega? ima puno toga i sve je razbacano i neznam od kuda da krenem
ja učim po skripti koju mi je dala jedna kolegica, al ljudi vele da je skripta u skriptarnici dobra-od Obivane-pa po njoj možeš raditi. netko je napisal-ak se ne varam-da je učio po toj skripti i dobio 4.:happy:
 

mateja

Mladi član foruma kojeg zanima uprava
Ja sam čula od frendice da se ispit u principu svodi na nekih 5 cjelina, pa jel zna netko koje bi to bile?

Skripta od obivane čini se super, ako je to zbilja dovoljno.

Da li se moraju znati sva ona nabrajanja iz okvira?
 

selma

Magistar foruma, a i uprave. Aktivan član.
Pleas ejel netko zna gdje se nalaze odgovori na ova pitanja. Na forumu sam nalazila razne odg, pa ako netko zna da barem navede gdje se nalaze:
1.Tko ima provedbenu funkciju u EU
2.Zašto je teška institucionalizacija EUP-a?
3.Specifičnosti tranzicijskih zemalja
4.Upravne reforme koje utječu na kvalitetu uprave
5.Faze upravnih reformi u tranzicijskim zenljama
6.Problemi tran.zemalja što se tiče drž.uprave
7.Glavno izvršno tijelo EU?
8.Prema Lis.ugovoru tko imenuje i odlučuje o načinu izbora Visokog povjerenika za unutarnju i vanjsku politiku?
9.Koje su javne službe prema Bijeloj knjizi?
10.Razlika između službi od općeg int. i ekonomskog interesa?
11.Razlika izvršnih i regulatnornih agencija
12.Primjeri za javne službe
13.Razlike regulatornih ui egzekutivnih agencija
14.Što je Eur.regulatorna agencija i kakve zadatke obavlja?
15.Zašto dolazi do eur.integracija 50-ih?
16.Kada dolazi do inzistiranja na kvaliteti uprave?
17.Koja je razlika između zakonodavnih procedura u kojima sudjeluje EP?
 
Na vrh

AdBlock Detected

We get it, advertisements are annoying!

Sure, ad-blocking software does a great job at blocking ads, but it also blocks useful features of our website. For the best site experience please disable your AdBlocker.

I've Disabled AdBlock
No Thanks